Alergijski rinitis definira se kao simptomatski poremećaj nosne sluznice, koji se javlja nakon kontakta s alergenima iz okoliša, pri čemu nastaje upalna reakcija. Bolest je najčešće sezonskog karaktera (sezonski alergijski rinitis ili peludna hunjavica) ili se može javljati u bilo koje doba godine (nesezonski alergijski rinitis). Alergijski rinitis je karakteriziran svrbežom, kihanjem, rinorejom, nazalnom kongestijom i ponekad konjunktivitisom. Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze i kožnih testova. Bolest se liječi kombinacijom antihistaminika, dekongestiva, nazalnih kortikosteroida, a kod teških, otpornih slučajeva desenzibilizacijom.
Osim antihistaminika koji su primarna terapija u liječenju alergija, u ljekarni za prevenciju simptoma, možemo preporučiti neke ljekovite biljke, vitamine i probiotičke kulture, koje dokazano, uvelike pomažu.
Crni kim
Sjemenke biljke crn kim (Nigella sativa L.) stoljećima su se upotrebljavale za očuvanje zdravlja i liječenje raznih bolesti. Drevni Egipćani koristili su ih kao univerzalni lijek i sredstvo za očuvanje mladosti, o čemu svjedoče sačuvani primjerci bočica s uljem proizvedenim iz sjemenki crnog kima, pronađeni u Tutankamonovoj grobnici.
Sjemenke su jestive. Imaju vrlo aromatičan miris i okus, u početku ugodan, koji žvakanjem postaje ljutkast. Pod zubima škripe, pa nisu ugodne za samostalnu konzumaciju, no mogu se koristiti kao začin, najbolje svježe mljeven, ili kao dodatak raznim jelima, npr. zobenim pahuljicama za doručak. Od sjemenki se izrađuje biljno ulje dragocjenih kvaliteta. Koristi se uglavnom oralno i ugodnog je okusa. Poboljšava apetit, djeluje protuupalno i naročito je pogodno kod alergijskih tegoba.
Ulje sjemenki crnog kima sadrži velik broj različitih spojeva: neterpenske ugljikovodike, monoterpenske ugljikovodike, monoterpenske ketone, monoterpenske alkohole, seskviterpenske i fenilpropanske spojeve. S farmakološkog gledišta, najznačajnija je skupina kinonskih derivata, pa se ključnim za ljekovito djelovanje smatraju: timokinon, ditimokinon, timohidrokinon i nigelon. Glavna farmakološki djelatna tvar je timokinon. Ulje pokazuje protuupalno, imunomodulatorno, antitumorsko, antioksidativno i antihistaminsko djelovanje.
Tretman kod alergija potrebno je započeti nekoliko mjeseci prije razdoblja polinacije da bi se organizam pripremio na visoku koncentraciju peludi u zraku. Djelatan učinak ispoljava se nakon 8-12 tjedana primjene.
Jedna studija iz 2017. rađena na animalnom modelu ispitivala je protuupalni učinak timokinona kod alergijskog rinitisa. Štakori su tijekom 21 dan tretirani sa 3 i 10 mg/kg intraperitonealno. Dokazano je smanjenje razine interleukina (IL-4) i imunoglobulina E (IgE). Također, pokazala se i smanjena infiltracija eozinofila kao i manji edem nosne sluznice. (Günel i sur., 2017.).
Druga studija iz 2011. godine, rađena je na 66 pacijenata s alergijskim rinitisom, koji su nasumično dobivali uljne kapsule N. sativa (0,5 ml/dan) ili placebo. Klinički simptomi procijenjeni su nakon 4 tjedna, a rezultati su pokazali smanjenje nazalne kongestije, napada kihanja, rinoreje i nazalnog svrbeža. (Nikakhlagh S. i sur., 2011.)
Kopriva
Kopriva (Urtica dioica) je već stoljećima jedna od najpoznatijih i najljekovitijih biljaka. Raste pretežno na zapuštenim mjestima kao korov, u Europi, Africi, Aziji i Sjevernoj Americi. U narodnoj medicini koristi se kao pomoć kod respiratornih poremećaja, astme, bronhitisa, upale pluća, kašlja, prehlada i gripe (smanjuje temperature i povećava znojenje). Zanimljiva je činjenica da se bere u vrijeme razvoja sezonskih alergija.
Bogata je vitaminima i mineralima, posebno željezom i kalcijem, a sadrži i kalij, fosfor, vitamine C, A i K, organske kiseline i flavonoide. Fenoli koji su prisutni u koprivi, inhibiraju upalne putove koji uzrokuju sezonske alergije. Ekstrakt koprive djeluje antagonistički na H1 receptore histamina i inhibira stvaranje triptaze kao produkta degranulacije mastocita. Triptaza je medijator alergijske upale i oslobađa se tijekom anafilaktičke reakcije uz vršnu koncentraciju nakon 1-2 sata, prilikom čega uzrokuje degranulaciju mastocita i oslobađanje histamina. Ekstrakt koprive također inhibira stvaranje prostaglandina preko inhibicije ciklooksigenaze (COX) 1 i 2, a djeluje inhibitorno i na prostaglandin D2 sintazu (Roschek i sur., 2009).
Kozlinac
Kozlinac (Astragalus membranaceous, Fabaceae) sadrži polisaharide, saponine, avonoide i aminokiseline. Pripada ljekovitom bilju koje se rabi u tradicionalnoj kineskoj medicini. Ima izraženo antioksidativno djelovanje. Povećava stvaranje limfocita T, makrofaga i NK stanica. Njegovom upotrebom, klinički su potvrđeni smanjeni simptomi alergijskog rinitisa. Koristi se u dozi od 640-1.280 mg ekstrakta korijena kozlinca. Preporuča se s uporabom započeti mjesec dana prije početka sezonskih alergija.
Kvercetin i bromelain
Kvercetin stabilizira membrane mastocita i bazofila te sprječava izlučivanje histamina u krv. Inhibira oslobađanje peptid-leukotrijena u plućima putem smanjenja enzima AE5 – lipooksigenaze, što povoljno djeluje na simptome astme.
Bromelain sadrži proteinaze, odnosno enzime koji razgrađuju bjelančevine. Značajna je karakteristika bromelaina da se može apsorbirati u ljudskim crijevima bez degradacije i bez gubitka biološke aktivnosti, prilikom čega kao probavni enzim, dodatno potiče razgradnju i povećava bioiskoristivost hranjivih tvari iz drugih namirnica. Također, poboljšava apsorpciju kvercetina, pa se preporuča uzimati ih zajedno.
Hranom se mogu unijeti samo manje količine kvercetina. Nalazimo ga u luku, jabukama, bobičastom voću, kupusnjačama, sjemenkama, crnom čaju i crnom vinu, a bromelain se u organizam može unijeti konzumacijom ananasa.
Spirulina
Alga spirulina sadrži mukopolisaharide, glikoproteine, vitamine i minerale. Pročišćuje organizam od teških metala. Poboljšava uklanjanje štetnih i toksičnih tvari iz organizma. Osim toga, jača imunosni sustav i ima antioksidativno djelovanje.
Kurkuma
Kurkuma (Curcuma longa) sadrži niz vitamina i minerala – vitamin B6, B3, folnu kiselinu, kalij, željezo i mangan. No, njen najvažniji sastojak je kurkumin koji pokazuje antioksidativni, antialergijski i antimikrobni učinak.
S obzirom na važnost i djelotvornost kurkumina, prema njemu se i određuju vrijednost kurkume i njezinih pripravaka, a ekstrakti kurkume i dodaci prehrani na njezinoj osnovi standardiziraju se i kontroliraju prema njegovu udjelu. Iz toga proizlazi da je količina unesenog kurkumina ključna za ljekoviti učinak kurkume na organizam. Kurkumin se može unijeti kao začin prehranom, ali u znatno manjim koncentracijama (40-60 mg kurkumina/1 žličica) u odnosu na standardizirane pripravke (400-500 mg po jednoj dozi). Također, veliku ulogu u bioraspoloživosti ima i dodatak fitokemikalija (piperin i kvercetin) koji utječu na apsorpciju. Nadalje, primjena novih tehnologija stvorila je iskoristivije oblike kurkumina. Jedan takav oblik je solubilizat kurkumina u micelama, koji omogućava topljivost kurkumina u vodi.
Najveći broj radova odnosi se na dokaze o protuupalnom i antioksidativnom djelovanju posredovanom preko enzima ciklooksigenaza-2, lipooksigenaza i sintetaza dušikovog oksida.
Jedna studija iz 2016. godine u koju je bio uključen 241 pacijent s alergijskim rinitisom, primala je tijekom 2 mjeseca kurkumin u dozi od 500 mg/dan. Pacijenti su bili podijeljeni u terapijsku i kontrolnu skupinu. Rezultati su pokazali ublažavanje nazalnih simptoma (kihanje i rinoreja) kao i začepljenosti nosa. Utvrđeno je da kurkumin ima različite imunomodulatorne učinke, uključujući supresiju IL-4, IL-8 i faktora tumorske nekroze α, te povećanu proizvodnju IL-10. Studija je zaključila da je dokazana sposobnost kurkumina da poboljšava protok zraka kroz nos i modulira imunološki odgovor kod pacijenata s alergijskim rinitisom.
Probiotici
Nedavna istraživanja dokazala su da probiotici mogu utjecati na produkciju citokina kao što su monociti i limfociti. Najviše ih je rađeno na soju Lactobacillus casei i Lactobacillus paracasei, a pokazala su smanjenje koncentracije IL-5, IL-8 i IL-10. Nadalje, pokazalo se da probiotici mogu utjecati na smanjenje simptoma sezonske alergije ako se uzimaju preventivno, ali njihov akutni učinak na dobivene simptome alergije nije potvrđen. (Yang G i sur., 2013.)
Kalcij
Kalcij inhibira djelovanje histamina, glavnoga medijatora upale u alergijskim reakcijama. Jača stanične membrane te tako smanjuje propusnost krvnih žila i dovodi do smanjenja izlučivanja histamina. U kombinaciji s vitaminom C potiče razgradnju oslobođenog histamina te pomaže u njegovoj bržoj eliminaciji iz organizma. Primjena kombiniranih pripravaka kalcija i vitamina C stoga je više nego opravdana.
Vitamin C
Vitamin C, osim što jača imunitet, prirodni je antihistaminik, što ga čini nezaobilaznim saveznikom zdravog imuniteta u sezoni alergija. Ispoljava brojne učinke protiv sinteze histamina – sprječava njegovo izlučivanje iz bijelih krvnih stanica, te povećava njegovo izlučivanje iz organizma. Istraživanja pokazuju da 1.000 mg vitamina C smanjuje koncentraciju histamina za oko 20%, a 2.000 mg za više od 30%. Budući da se vitamin C metabolizira brzo te se izlučuje iz organizma u roku od šest sati, najbolje ga je uzeti u podijeljenim dozama.
Studija iz 2020. godine rađena je na 27 pacijenata koji su bili podijeljeni u tri skupine. Prva je dobivala samo 2.000 mg vitamina C na dan; druga je uz vitamin C u istoj dozi bila fizički aktivna; a treća skupina bila je kontrolna. Rezultati su pokazali značajno smanjenje IL-4 u krvi u obje skupine koje su uzimale vitamin C. Preporučeno je njegovo uzimanje u dozi od 500-1.000 mg na dan, i to u nekoliko podijeljenih doza, ili u formulacijama s postupnim oslobađanjem. Također, dobru apsorpciju i bioraspoloživost pokazao je i liposolubilni oblik. (Ghalibaf MHE i sur., 2023.)
Vitamin D
Vitamin D regulira koncentraciju proteina koji sudjeluju u alergijskim reakcijama – snižava koncentraciju proteina odgovornih za nastanak alergijske reakcije i povisuje koncentraciju proteina odgovornih za razvoj tolerancije na alergen. Djeluje kao pokretač T limfocita koji sudjeluju u imunoodgovoru organizma. Osim toga, uravnotežuje cijeli imunosustav. U časopisu Journal of Leukocyte Biology objavljeno je da su nedostatne razine vitamina D u tijelu povezane sa slabljenjem imunuloškog sustava koji štiti od infekcija, alergija, tumora ili autoimunih bolesti.
Adekvatnom koncentracijom vitamina D (25-OH D) smatra se koncentracija ≥ 75 nmol/L, a koncentracije od 50-75 nmol/L smatraju se nedostatnima (insuficijencijom). Preporuča se svakodnevni unos od 400-800 IJ, ovisno o dobi, s tim da se kod većih deficita i određenih dijagnoza preporuča svakodnevni unos od 2.000-4.000 IJ.
Cink
Cink djeluje na sazrijevanje timusa i funkcije T limfocita. U stanju alergije oslobađa se stanični cink koji se nalazi u mastocitima i tako sudjeluje u obrambenim reakcijama organizma.
Cink poboljšava apsorpciju kalcija koji također ima važnu ulogu u prevenciji alergija. No, potreban je izniman oprez u doziranju, jer duža primjena previsokih doza dovodi do štetnih učinaka za imunosustav. Odrasle osobe mogu uzimati i do 40 mg bez negativnih posljedica, ali treba napomenuti da dugotrajan i visok unos cinka smanjuje apsorpciju bakra i željeza. Dakle, dnevne potrebe za cinkom za odrasle žene su oko 12 mg, a za odrasle muškarce 15 mg.
Literatura:
Günel C, Demirci B, Meteoğlu İ, Yılmaz M, Ömürlü İK, Kocatürk T. The anti-inflammatory effects of thymoquinone in a rat model of allergic rhinitis. J Ear Nose Throat. 2017;27:226–232.
Nikakhlagh S, Rahim F, Aryani FHN, Syahpoush A, Brougerdnya MG, Saki N. Herbal treatment of allergic rhinitis: the use of Nigella sativa. Am J Otolaryngol. 2011;32:402–407.
Roschek B, Fink RC, McMichael M, Alberte RS. Nettle extract (Urtica dioica) affects key receptors and enzymes associated with allergic rhinitis. Phytoter Res, 2009, 7, 920-926.
Yang G, Liu ZQ, Yang PC. Treatment of allergic rhinitis with probiotics: an alternative approach. N Am J Med Sci. 2013 Aug;5(8):465-8. doi: 10.4103/1947-2714.117299. PMID: 24083221; PMCID: PMC3784923.
Ghalibaf MHE, Kianian F, Beigoli S, et al. The effects of vitamin C on respiratory, allergic and immunological diseases: an experimental and clinical-based review. Inflammopharmacology. 2023 Feb.
Sertić, M., Buhač, T. i Gašpar, K. (2012). Peludne alergije. Farmaceutski glasnik, 68. (7-8), 467-482. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:163:909753
Sihai Wu MD et Dajiang Xiao MD, 2016, Effect of curcumin on nasal symptoms and airflow in patients with perennial allergic rhinitis, Annals of Allergy, Asthma and Immunology, 117(6), 697-702
https://lavandamia.hr/blog/savjeti/pripremite-se-sezonu-alergije-78/
https://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/22/Alergijski-rinitis.html
http://www.inpharma.hr/index.php/news/152/22/Crni-kim-suvremeni-cuvar-zdravlja