Snažan imunosni sustav ključ je dobroga zdravlja. Nakon tri godine pandemije svi smo puno svjesniji te jednostavne tvrdnje. Vjerojatno su mnogi svjesniji i činjenice da je za održavanje snažnog imunosnog sustava važno više životnih navika poput kvalitetne prehrane, redovite tjelovježbe, dovoljno sna i odmora, smanjene razina stresa i ciljane primjene dodataka prehrani. Izolacija i sanitacija dva su fenomena koja su obilježila naše živote u posljednje tri godine. Iako su u jeku pandemije ti postupci spašavali živote, neupitno je da su dugoročno neodrživi za ljudsku vrstu. Emocionalni stres koji nastaje kao odgovor na fizičko i socijalno distanciranje nepovoljno utječe na zdravstveni status. Naš suživot s mikrobima oblikuje naš imunosni odgovor, a sterilno okruženje nepovoljno djeluje na imunitet, što nam tumači teorija higijene. Stoga je optimalan pristup stvaranju snažnog štita od infektivnih i drugih bolesti usmjeren na sve već ranije spomenute životne navike, uz poseban fokus na mikrobiom, ali i zdrave međuljudske odnose i osluškivanje vlastitog organizma.
Više ne tako novi virus SARS-CoV-2, poznati je uzročnik akutnog respiratornog sindroma – bolesti COVID-19. Iako i sam akronim naziva virusa upućuje na to da je u najvećem broju slučajeva COVID-19 akutna bolest, bilježe se brojni slučajevi dugotrajnih simptoma koji zaostaju nakon akutne infekcije. Takva stanja opisuju pojmovi „dugi COVID“, „post-akutni COVID“ ili „post-COVID sindrom“. Prema novijim podacima, izraz „long-COVID“, odnosno dugi COVID, izvorno su skovali sami pacijenti, što potvrđuje činjenica da su liječnici isprva odbacivali zabrinutost pacijenata, te simptome pripisivali tegobama povezanim s mentalnim zdravljem. No, znanstvena i stručna zajednica ubrzo je shvatila da se radi o stvarnom problemu, te je post-COVID sindrom priznat u medicinskim krugovima.
Još uvijek ne postoji univerzalno prihvaćena definicija „dugog COVID-a“. Nacionalni institut Ujedinjenog Kraljevstva za zdravlje i izvrsnost zdravstvene skrbi (National Institute for Health and Care Excellence) izdao je smjernice koje su definirale dugi COVID kao postojanost simptoma četiri tjedna nakon infekcije SARS-CoV-2 virusom. Taj pojam obuhvaća dvije faze temeljene na duljini trajanja simptoma: 1. simptomatska faza bolesti koja traje između 4 i 12 tjedana nakon infekcije; te 2. post-COVID sindrom, kada simptomi traju dulje od 12 tjedana. Svjetska zdravstvena organizacija definirala je post-COVID sindrom kao postojanost simptoma tri mjeseca nakon infekcije SARS-CoV-2 virusom, a kojise ne mogu objasniti drugom bolešću.
Važno je istaknuti da se post-COVID sindrom može javiti u svim dobnim skupinama, bez obzira na težinu kliničke slike u akutnoj fazi bolesti. Studije pokazuju da se dugi COVID javlja i kod mlađih ljudi s blagom kliničkom slikom, kojima u akutnoj fazi bolesti nije bila potrebna ni bolnička njega niti mehanička ventilacija.
Dugotrajni COVID nepredvidiva je bolest koju karakterizira cijeli niz simptoma koji zahvaćaju gotovo sve organske sustave u tijelu. Uporni simptomi koji otežavaju svakodnevicu oboljelima najčešće obuhvaćaju općenite tegobe poput umora, prisutnog osjećaja slabosti i nepodnošenje napora. Najčešći respiratorni simptomi su kašalj, zaduha, dispneja ili otežano disanje i grlobolja, dok manifestacije dugog COVID-a na kardiovaskularnom sustavu uključuju bolove u prsima, palpitacije i aritmije. Simptomi neuropsihijatrijske prirode obuhvaćaju pojavu mentalne magle (brain fog),migrene, gubitak kratkotrajnog pamćenja, tjeskobu, depresiju i nesanicu. Česta je pojava i bolova u zglobovima, ali i gubitak mišićne mase uslijed upale i dugotrajnog mirovanja. Mogu se javiti i dermatološke tegobe, najčešće u obliku kožnog osipa. Isto tako, javljaju se i različiti gastrointestinalni simptomi poput nespecifičnih bolova, proljeva, mučnine i povraćanja, koji ostaju kao podsjetnik na multisistemsko djelovanje virusa u trajanju duljem i od 12 tjedana nakon preboljenja. Više različitih istraživanja pokazalo je na značajne sličnosti s drugim post-virusnim sindromima poput Epstein-Barr virusa, humanog herpes virusa, virusa gripe, SARS-a ili ebole.
Istraživanja sustavno pokazuju da se pojavnost post-COVID sindroma povećava s dobi te povećanjem indeksa tjelesne mase, a češće se javlja kod osoba ženskog spola. Isto tako, osobe koje imaju kronične bolesti poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, ali i osobe lošeg mentalnog zdravlja i one koje žive u lošim sociodemografskim uvjetima, češće obolijevaju od dugog COVID-a. Također valja spomenuti utjecaj karantene, koja je u pojedinim vremenskim intervalima bila prilično rigorozna, na ograničavanje tjelesne aktivnosti, što je svakako utjecalo na postojeće trendove porasta pretilosti i općenito smanjenu kvalitetu prehrambenih i životnih navika. Studije su potvrdile da postoji povezanost pretilosti i drugih kardiometaboličkih čimbenika rizika koji potiču upalu i endotelnu disfunkciju, što utječe na smanjenje kardiometaboličke rezerve i posljedično na snižen prag podnošenja napora koji je jedan od tipičnih simptoma dugog COVID-a.
Važnost adekvatnog nutritivnog statusa u post-COVID sindromu
Nutritivni status izuzetno je bitan čimbenik u obolijevanju, kliničkom tijeku i oporavku nakon infekcije COVID-19 kao i kod drugih bolesti i stanja. Svaki otklon u nutritivnom statusu, pretilost s jedne strane ili pothranjenost s druge, utječe na klinički tijek akutne faze bolesti, ali i tijek oporavka. Pothranjenost obično donosi deficite u klasičnom smislu, dok debljina znači prokomjeran udio masnog tkiva, smanjenu mišićnu masu i snagu (sarkopeniju) te neadekvatnu koncentraciju mikronutrijenata, primjerice vitamina D.
Potrebno je naglasiti važnost nutritivne procjene za sve oboljele od COVID-19, posebice kod hospitaliziranih bolesnika koji imaju povećanu prevalenciju pothranjenosti i sarkopenije. Uz prethodno spomenuti utjecaj dugotrajnog mirovanja na mišićnu masu i snagu, brojni su drugi čimbenici koji utječu na apetit i unos hrane oboljelih, a time i na sastav njihovog tijela. Umor, gubitak osjeta mirisa i okusa te gastrointestinalne tegobe zasigurno utječu na unos hrane, što posljedično može dovesti i do sarkopenije i pothranjenosti.
Ključni nutrijenti u post-COVID sindromu
Tijekom pandemije COVID-19, posebno se naglašava potreba održavanja adekvatnog unosa ključnih nutrijenata putem hrane ili dodataka prehrani, koji mogu biti korisni i u svrhu prevencije, u liječenju bolesti i u saniranju sekvela u okviru post-COVID sindroma. To su primarno esencijalni vitamini A, D, E, C i B kompleks, te brojni minerali poput cinka, selena, magnezija, bakra i željeza. Ekstrakti ljekovitog bilja i koncentrirani fitonutrijenti s imunomodulatornim učinkom poput ehinaceje, crne bazge, crnog kima, astragalusa, kurkumina, beta-glukana i drugih sastojaka, također su u primjeni. Navedeni nutrijenti utječu i na urođeni i na stečeni imunosni sustav, te su posebno dragocjena pomoć u modulaciji upale. Nedostaci imunomodulatornih mikronutrijenata negativno utječu na aktivaciju imunosnog sustava kod akutnih infekcija, što značajno smanjuje sposobnost organizma da se obrani od bolesti.
Vitamin C
Poznato je da vitamin C ima ulogu u imunosnom odgovoru, regulirajući nekoliko staničnih funkcija urođene i stečene imunosti. Utječe na neutrofile, fagocitozu, regulaciju slobodnih radikala te diferencijaciju i proliferaciju B i T stanica. Nedostatak vitamina C utječe na veću šansu razvoja različitih infekcija, uključujući i COVID-19.
U aktivnoj fazi infekcije, razina vitamina C u organizmu smanjuje se zbog povećanih potreba i aktivne upale. Shodno tome, potrebe za njim značajno se povećavaju za vrijeme akutne infekcije da bi se namirile potrebe zbog upalnog odgovora. Poznato je i da vitamin C djeluje i kao blagi antihistaminik, te može olakšati simptome poput otežanog disanja, nazalne kongestije ili bolova u sinusima koji se mogu javiti u post-COVID razdoblju.
Vitamin D
Vitamin D ima važnu ulogu u obrani od virusnih infekcija jer modulira i urođeni i stečeni imunosni odgovor, a različitim mehanizmima štiti od respiratornih patogena. 25-hidroksi vitamin-D njegov je glavni je cirkulirajući metabolit koji odgovara i na bakterijske i na virusne podražaje potičući stvaranje antimikrobnih peptida katelicidina i defenzina. Vitamin D smanjuje rizik od infekcija respiratornog sustava smanjujući produkciju proupalnih citokina. Različite studije pokazale su da snižena koncentracija vitamina D u krvi povećava šansu za razvoj akutnih respiratornih infekcija, a novije studije nisku razinu 25-hidroksi vitamina D povezuju i s težinom kliničke slike bolesti COVID-19, uključujući akutni respiratorni distres, potrebu za mehaničkom ventilacijom, a na kraju i fatalni ishod.
Brojne studije istraživale su utjecaj adekvatnog statusa vitamina D na klinički tijek bolesti COVID-19. Jedna od njih pokazala je da rano uvođenje vitamina D u obliku kolekalciferola jasno korelira s povećanom stopom preživljenja u populaciji hospitaliziranih pacijenata. Druga studija pokazuje da adekvatan status vitamina D može smanjiti potrebu pacijenata za liječenjem u jedinicama intenzivnog liječenja, što posljedično dovodi i do smanjene stope smrtnosti. Zaključno, upravo zbog višestrukih učinaka vitamina D na različite biološke mehanizme povezane s dugim COVID-om i njegove važnosti za cjelokupno zdravstveno stanje, uzimanje vitamina D treba se razmatrati kod svih osjetljivih skupina s različitim komorbiditetima, poput krhkosti ili sarkopenije, koje se povezuju s nepovoljnim ishodima i smanjenom kvalitetom života.
Vitamini B-kompleksa
Heterogena skupina vitamina B skupine povezuje se s povoljnim utjecajem na kliničke ishode kod pacijenata oboljelih od različitih virusnih infekcija. Među njima se posebno ističu folat, vitamin B12, tiamin (B1), riboflavin (B2) i piridoksin (B6). Piridoksin ili vitamin B6 aktivira urođeni i stečeni imunosni odgovor, utječući na proliferaciju imunosnih stanica. Isto tako vitamin B3 pokazuje snažno protuupalno djelovanje tijekom liječenja oboljelih od COVID-19, koji zahtijevaju mehaničku ventilaciju. Dakle, adekvatna nadomjesna primjena te skupine vitamina može značajno pridonijeti jačanju imunološkog odgovora oboljelih.
Cink
Cink je neophodan za održavanje tkivnih barijera i njihovu pravilnu funkciju. Poznato je da infekcija SARS-CoV-2 uzrokuje oštećenja epitela sluznice gornjeg dijela dišnog sustava.Osim važne uloge u održavanju zdravlja sluznice, cink ima i izuzetno važnu ulogu u urođenom i stečenom imunosnom odgovoru. On utječe na razvoj i aktivnost neutrofila i NK stanica, a pri povećanoj staničnoj koncentraciji može utjecati na smanjenje brzine replikacije različitih RNA virusa, uključujući i SARS-CoV-2. Uz imunomodulatornu ulogu, cink djeluje i protuupalno te kao antioksidans, što povoljno utječe na klinički tijek bolesti. Zanimljivo je istaknuti da su niske koncentracije cinka u krvi zabilježene kod oboljelih kod kojih su prisutni simptomi anosmije i ageuzije, odnosno poremećaja osjeta njuha i okusa, što pokazuje da bi cink mogao biti potencijalna terapijska meta za tu skupinu simptoma.
Selen
Selen podržava aktivnost imunosnog sustava, budući da njegov nedostatak ugrožava i urođeni i stečeni imunitet. Nedostatna količina selena može uzrokovati oksidativni stres, s obzirom da on sprječava stvaranje slobodnih radikala i na taj način sprječava oksidativna oštećenja stanica i tkiva.
U virusnim infekcijama, selenoproteini inhibiraju virusne aktivatore transkripcije, te moduliraju izlučivanje proupalnih interleukina inhibicijom nuklearnog faktora kB (NF-kB). Niska koncentracija selena povezuje se s povećanim lučenjem interleukina-6 (IL-6) kod osoba starije dobi, te s povećanim oštećenjem tkiva i višestrukim zatajenjem organa. Nekoliko studija pokazalo je da su koncentracije selena u plazmi bile značajno niže kod oboljelih od COVID-19, u usporedbi sa zdravim kontrolama, a povezane su i s težinom kliničke slike u akutnoj bolesti te s dugotrajnom prisutnosti post akutnih tegoba.
Željezo
Željezo regulira diferencijaciju i proliferaciju T limfocita, te igra važnu ulogu u suzbijanju uzročnika infekcije stvaranjem reaktivnih kisikovih spojeva. Neadekvatan status željeza u krvi povezuje se s težom kliničkom slikom virusne infekcije, akutnim multiorganskim zatajenjem, te povećanom stopom smrtnosti kod oboljelih od COVID-19. Važno je naglasiti da nedostatak željeza nepovoljno utječe na obrambenu sposobnost organizma, dok njegov prekomjeran unos može uzrokovati oksidativni stres koji je idealna podloga za mutacije virusa. Stoga je prije uvođenja željeza u obliku dodatka prehrani nužno provjeriti razinu željeza u krvi, te prilagoditi dozu i pratiti koncentraciju u krvi.
Magnezij
Magnezij je esencijalan za pravilno funkcioniranje fizioloških funkcija i biokemijskih reakcija, te djeluje protuupalno i antioksidacijski. Njegov nedostatak vrlo je čest u populaciji bolesnika koji se liječe u jedinicama intenzivnog liječenja, a povezuje se s povećanom potrebom za mehaničkom ventilacijom, povećanom incidencijom sepse, produljenom hospitalizacijom te povećanom stopom smrtnosti.
Istraživanja koja su proučavala utjecaj magnezija na tijek bolesti COVID-19 pokazala su da magnezij potiče bronhodilataciju inhibicijom kontrakcije glatkih mišića bronha blokiranjem kalcijevih kanala. Supklinički nedostatak magnezija povezuje se s kroničnom upalom niskog stupnja, što može biti bitno za prognozu kliničkog ishoda akutne bolesti COVID-19, ali i postojanost simptoma u post-COVID-u.
Omega-3 masne kiseline
Omega-3 masne kiseline sudjeluju u obrani organizma od različitih patogena, posebice virusa, te imaju značajnu ulogu u liječenju upalnih stanja. Fiziološki, upala se smanjuje u završnoj fazi imunosnog odgovora kada se aktiviraju mehanizmi negativne povratne sprege, među kojima je i pretvorba eikozapentaenske kiseline (EPA) i dokozaheksaenske (DHA) u specijalne medijatore upale, poznate kao rezolvini, protektini i marezini, na samom mjestu upale. Stoga se hipoteza koja podržava ulogu omega-3 masnih kiselina u imunosnom odgovoru temelji na ulozi specijalnih medijatora upale koji sudjeluju u inhibiciji citokina i reaktivnosti T-limfocita te posljedičnim smanjenjem rizika nastanka citokinske oluje.
Drugi mehanizam kojim omega-3 masne kiseline smanjuju razinu upale je inhibicija kemotaksije leukocita, ekspresije adhezijskih molekula te interakcije između leukocita i endotela. Isto tako, omega-3 masne kiseline djeluju i na stečeni imunosni odgovor regulacijom prezentacije antigena i proizvodnje CD4+ Th1 stanica.
Uz blagotvorne učinke na imunosni sustav, omega-3 masne kiseline imaju i antitrombotska svojstva. Pojedini pacijenti oboljeli od COVID-19, posebice skupina pacijenata koja ima i druge pridružene kardiometaboličke bolesti i stanja, mogu razviti različite komplikacije poput arterijske i venske tromboze. Omega-3 masne kiseline mogu imati važnu ulogu u prevenciji i terapiji trombotskih komplikacija uzrokovanih bolešću COVID-19.
Gastrointestinalne tegobe i utjecaj na mikrobiotu
Postinfektivni sindrom iritabilnog crijeva koji obuhvaća simptome poput nadutosti, grčeva, proljeva i/ili konstipacije, jedan je od češćih gastrointestinalnih poremećaja u post-COVID sindromu. Upravo je ta činjenica najbolji pokazatelj da SARS-CoV-2 uzrokuje disbiozu crijevne mikrobiote. Dugotrajne antibiotske terapije, hospitalizacija, stres, prisustvo komorbiditeta, samo su neki od uzroka poremećaja u ravnoteži crijevnih bakterija u korist oportunističkih infektivnih mikroorganizama. Zanimljivo je istaknuti da se virus SARS-CoV-2 može identificirati u stolici i nakon klirensa iz respiratornog sustava, pa ne čudi da su upravo gastrointestinalni simptomi česta pojava u post-COVID-u.
Studije su već i prepoznale sposobnost crijevne mikrobiote da mijenja tijek respiratornih infekcija preko osi „crijeva-pluća“. Poznato je da probiotici djeluju imunomodulatorno, tako da luče imunoglobuline A koji štite sluznicu, moduliraju stvaranje citokina i stvaraju metabolite poput kratkolančanih karboksilnih kiselina (SCFA), koji pridonose snažnijem imunosnom odgovoru. Tu je potrebno spomenuti Faecalibacterium prausnitzii, bakteriju koja proizvodi kratkolančane masne kiseline, točnije butirat, koji se obično povezuje s dobrim zdravljem probavnog sustava, a poboljšava i klinički ishod bolesti. Probiotici djeluju i protuupalno, antioksidativno i antivirusno, što sinergijski djeluje na imunosni sustav.
Tijekom pandemije, brojne su studije proučavale utjecaj suportivne primjene probiotika u post-COVID sindromu. Preliminarni dokazi sugeriraju da primjena probiotika može smanjiti sekundarne infekcije kod osoba s težom kliničkom slikom. Znanstvenici su proučavali različite mješavine bakterijskih sojeva, no formulacije koje su sadržavale sojeve Streptococcus thermophilus, Lactobacillus acidophilus, Lactobacillus helveticus, Lactobacillus paracasei, Lactobacillus plantarum, Lactobacillus brevis i Bifidobacterium lactis pokazale su značajno smanjenje gastrointestinalnih simptoma te smanjenje rizika od zatajenja respiratorne funkcije oboljelih.
Posebni prehrambeni obrasci
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji koja je u jeku pandemije objedinila već postojeće preporuke za pravilnu prehranu, temeljene na poznatim smjernicama, ponovo se stavlja naglasak na ulogu prehrane u pravilnoj funkciji imunosnog sustava. Tako su preporuke iznova naglasile važnost mediteranske prehrane koja obiluje svježim namirnicama, a konzumacija visoko procesirane hrane, soli, dodanog šećera i zasićenih masti trebala bi se izbjegavati.
Međutim, sve veći broj istraživanja proučava utjecaj specifičnih načina prehrane na klinički ishod bolesti COVID-19 kod pretilih osoba, poput primjerice utjecaja dijete sa sniženim udjelom ugljikohidrata, ili utjecaja prehrane koja se temelji na namirnicama biljnog porijekla (plant based). Istraživanja su pokazala da usvajanje plant based prehrane dovodi do smanjenog stvaranja proupalnih medijatora te bi mogla biti korisna i pristupačna strategija za olakšavanje dugotrajnih simptoma koji zaostaju nakon akutne faze bolesti. Kako su to samo preliminarni podaci, potrebna su daljnja istraživanja koja bi potvrdila specifične koristi prehrane temeljene na biljnim izvorima.
Literatura:
Barrea L, Grant WB, Frias-Toral E, Vetrani C, Verde L, de Alteriis G, Docimo A, Savastano S, Colao A, Muscogiuri G. Dietary Recommendations for Post-COVID-19 Syndrome. Nutrients. 2022 Mar 20;14(6):1305. doi: 10.3390/nu14061305. PMID: 35334962; PMCID: PMC8954128.
Desai AD, Lavelle M, Boursiquot BC, Wan EY. Long-term complications of COVID-19. Am J Physiol Cell Physiol. 2022 Jan 1;322(1):C1-C11. doi: 10.1152/ajpcell.00375.2021. Epub 2021 Nov 24. PMID: 34817268; PMCID: PMC8721906.
Montani D, Savale L, Noel N, Meyrignac O, Colle R, Gasnier M, Corruble E, Beurnier A, Jutant EM, Pham T, Lecoq AL, Papon JF, Figueiredo S, Harrois A, Humbert M, Monnet X; COMEBAC Study Group. Post-acute COVID-19 syndrome. Eur Respir Rev. 2022 Mar 9;31(163):210185. doi: 10.1183/16000617.0185-2021. PMID: 35264409; PMCID: PMC8924706.
Motti ML, Tafuri D, Donini L, Masucci MT, De Falco V, Mazzeo F. The Role of Nutrients in Prevention, Treatment and Post-Coronavirus Disease-2019 (COVID-19). Nutrients. 2022 Feb 26;14(5):1000. doi: 10.3390/nu14051000. PMID: 35267974; PMCID: PMC8912782.
Nalbandian A, Sehgal K, Gupta A, Madhavan MV, McGroder C, Stevens JS, Cook JR, Nordvig AS, Shalev D, Sehrawat TS, Ahluwalia N, Bikdeli B, Dietz D, Der-Nigoghossian C, Liyanage-Don N, Rosner GF, Bernstein EJ, Mohan S, Beckley AA, Seres DS, Choueiri TK, Uriel N, Ausiello JC, Accili D, Freedberg DE, Baldwin M, Schwartz A, Brodie D, Garcia CK, Elkind MSV, Connors JM, Bilezikian JP, Landry DW, Wan EY. Post-acute COVID-19 syndrome. Nat Med. 2021 Apr;27(4):601-615. doi: 10.1038/s41591-021-01283-z. Epub 2021 Mar 22. PMID: 33753937; PMCID: PMC8893149.
Naureen Z, Dautaj A, Nodari S, Fioretti F, Dhuli K, Anpilogov K, Lorusso L, Paolacci S, Michelini S, Guda T, Kallazi M, Bertelli M. Proposal of a food supplement for the management of post-COVID syndrome. Eur Rev Med Pharmacol Sci. 2021 Dec;25(1 Suppl):67-73. doi: 10.26355/eurrev_202112_27335. PMID: 34890036.
Pierce JD, Shen Q, Cintron SA, Hiebert JB. Post-COVID-19 Syndrome. Nurs Res. 2022 Mar-Apr 01;71(2):164-174. doi: 10.1097/NNR.0000000000000565. PMID: 34653099.
Raman B, Bluemke DA, Lüscher TF, Neubauer S. Long COVID: post-acute sequelae of COVID-19 with a cardiovascular focus. Eur Heart J. 2022 Mar 14;43(11):1157-1172. doi: 10.1093/eurheartj/ehac031. PMID: 35176758; PMCID: PMC8903393.
Shin Jie Yong (2021) Long COVID or post-COVID-19 syndrome: putative pathophysiology, risk factors, and treatments, Infectious Diseases, 53:10, 737-754,)
Tosato M, Ciciarello F, Zazzara MB, Pais C, Savera G, Picca A, Galluzzo V, Coelho-Júnior HJ, Calvani R, Marzetti E, Landi F; Gemelli Against COVID-19 Post-Acute Care Team. Nutraceuticals and Dietary Supplements for Older Adults with Long COVID-19. Clin Geriatr Med. 2022 Aug;38(3):565-591. doi: 10.1016/j.cger.2022.04.004. Epub 2022 Jun 20. PMID: 35868674; PMCID: PMC9212635.