Današnje društvo velik naglasak stavlja na vanjski izgled, a kosa je pritom vrlo važan aspekt. Kosa je važan dio ljudskog tijela i jedan od glavnih modnih detalja. Statusni je simbol tijekom čitave povijesti, sve do danas. Ispadanje i gubitak kose predstavlja manji zdravstveni problem gledajući pacijentovo fizičko zdravlje, međutim, značajno utječe na kvalitetu njegova života, jer izaziva osjećaj manje vrijednosti. Istraživanja pokazuju da osobe s alopecijom, posebno žene, imaju veću incidenciju psihijatrijskih poremećaja kao što su socijalna fobija, anksioznost i depresija.
Problem gubitka kose pogađa i muškarce i žene, a s obzirom da uzroci mogu biti mnogobrojni, predstavlja veliki izazov za zdravstvene djelatnike u potrazi za uzrokom, ali i učinkovitim rješenjem tog problema. Različiti čimbenici mogu dovesti do gubitka kose ili alopecije, uključujući genetsku predispoziciju, lijekove, sistemske bolesti, traumu, prehranu, endokrine i psihološke abnormalnosti.
Faze rasta dlake
U normalnim okolnostima, biološki procesi koji uključuju rast kose i njeno ispadanje su u ravnoteži. Svaka dlaka prolazi ponovljeni ciklus aktivnog rasta i odmora, a trajanje svakog ciklusa razlikuje se među pojedincima. Prosječan čovjek ima oko 100.000 vlasi kose, i to u različitim stupnjevima ciklusa rasta. Postoje tri glavne faze rasta dlake: anagena (faza rasta), katagena (prijelazna faza) i telogena (faza mirovanja). Anagena faza traje u prosjeku od dvije do sedam godina, katagena približno dva tjedna, a telogena oko tri mjeseca. U anagenoj fazi nalazi se oko 84% vlasišta, u katagenoj 1 do 2%, dok je u telogenoj oko 10 do 15%.
Anagena faza je stadij u kojem dolazi do intenzivne mitotičke diobe u području matriksa vlasi, te orožnjavanja i oblikovanja složene valjkaste tvorbe koja stalno raste. Tijekom te faze dlaka nikada ne ispada spontano, a prilikom čupanja se osjeća bol. Anagena faza je stadij aktivnog rasta u kojem folikul doseže maksimalnu duljinu i volumen. Katagena faza odnosi se na razdoblje involucije. U toj fazi stanice se podvrgavaju apoptozi i kosa prestaje rasti te dolazi do uvlačenja folikula. Telogena faza predstavlja uspavani stadij u kojem dolazi do izrazitog smanjenja proliferacije i biokemijske aktivnosti folikula dlake. Ti ciklusi neprestano se izmjenjuju.
Za razliku od životinja, faze rasta vlasi kod ljudi nisu sinkronizirane. Životinje dlaku gube odjednom, a kod čovjeka neke vlasi ispadaju, dok istodobno druge rastu. Postoje okolnosti u kojima je i kod ljudi moguća prolazna sinkronizacija rasta vlasi, kada kosa pojačano ispada. Bezazleno i očekivano ispadanje kose je ono koje se javlja obično u proljeće ili jesen kao i gubitak vlasi nakon porođaja, odnosno tijekom dojenja. Riječ je o fiziološkom opadanju kose uzrokovanom obnavljanjem vlasišta. Treba se zabrinuti ako takvo ispadanje kose potiču neki drugi faktori kao što su endokrini poremećaji, infektivne bolesti, kirurški zahvati, psihičke traume ili uzimanje nekih lijekova.
Pojačano ispadanje kose označuje se terminom efluvij, dok je alopecija primjetan gubitak kose ili ćelavost. Efluvij je uvijek difuznog i najčešće prolaznog karaktera. Uklanjanjem faktora koji su izazvali pojačano ispadanje kose, normalizira se njen ponovni rast i izgled. Alopecija može biti žarišnog i difuznog karaktera, a uklanjanjem njenog uzroka ne mora se uvijek vratiti i kosa.
Uzroci gubitka kose
Telogeni efluvij jedan je od najčešćih uzroka alopecije. To je oblik alopecije bez ožiljaka, koju karakterizira difuzno, često akutno ispadanje kose. Do njega mogu dovesti čimbenici kao što su traumatičan događaj, fiziološki ili emocionalni stres. Brojni lijekovi kao što su beta blokatori, retinoidi, antikoagulansi, propiltirouacil te karbamazepin povezuju se s tim stanjem.
Endokrina neravnoteža
Muška androgena alopecija predstavlja najčešći oblik gubitka kose kod muškaraca. Pogađa 30-50% muške populacije do 50. godine života. Oko 38% žena koje imaju problem gubitka kose ima i povišenu razinu androgena. Ključne značajke tog stanja su promjena u razvoju ciklusa dlake te upala. Duljina anagene faze sa svakim ciklusom se smanjuje, dok telogena faza ostaje konstantna ili se produljuje, te na kraju anagena faza postane toliko kratka da kosa koja raste ne može postići dovoljnu dužinu. Poremećaji rada štitnjače kao što su hipertireoza i hipotireoza, mogu dovesti do alopecije.
Ispadanje kose zbog hormona
Najčešći oblik gubitka kose kod žena je hormonski uvjetovan. Pojačano ispadanje kose nastaje podjednako pri manjku ženskih spolnih hormona – estrogena kao i pri suvišku muških spolnih hormona – testosterona. Difuzno ispadanje kose poslije porođaja i u postmenopauzi nastaje zbog snižene razine estrogena. Manjak estrogena koči indukciju rasta vlasi, pa se u prvo vrijeme mijenja omjer između vlasi koje rastu i vlasi koje ispadaju.
Sa sinkronizacijom rasta vlasi potkraj trudnoće kosa naglo raste i buja, pa je udio vlasi u fazi rasta oko 80 do 85%. Nakon porođaja situacija se preokreće, pa zbog izostanka menstruacije i manjka estrogena udio vlasi u fazi rasta pada na svega 25 do 30%. Zato se brojne žene nakon poroda žale na pojačano ispadanje kose. Ovdje zapravo ne postoji problem, jer se nastupanjem normalnog menstrualnog ciklusa poslije porođaja normalizira razina estrogena, a s tim i normalan rast kose.
Pojačano ispadanje kose u postmenopauzi je također stanje do kojeg dolazi zbog manjka estrogena. U tom slučaju, situaciju može popraviti sistemska ili lokalna hormonska terapija, a učinak je ovisan o njenoj duljini.
Pored manjka estrogena, suvišak muškog spolnog hormona testosterona može biti odgovoran za ispadanje kose kod žena. No, postoje slučajevi kada u krvi nema povećane koncentracije testosterona. Glavni uzrok tomu je nasljedna pojačana preosjetljivost korijena dlake na dihidrotestosteron, aktivni metabolit testosterona, koji koči rast i razvitak vlasi, sve do potpunog nestanka vlasi i njenog korijena. Posljedica je u oba slučaja tzv. androgeni, tj. muški tip ćelavosti ili alopecije.
Kad je razina testosterona stvarno povišena, primjenjuje se odgovarajuća (anti) hormonska terapija. Prethodno je nužno isključiti bolesti nadbubrežne žlijezde i tumore koji stvaraju muške spolne hormone. Kod muškog tipa ćelavosti bez povišene razine testosterona, primjenjuju se lokalni pripravci na bazi timusa, minoksidila i amineksila.
Androgeno opadanje kose može nastati i kod djevojaka i kod žena, a vrlo često je posljedica neravnoteže spolnih hormona u okviru sindroma policističnih jajnika (PCOS). Njega osim pojačanog ispadanja kose obilježavaju izostanak ovulacije, neuredni menstrualni ciklusi, povećana tjelesna težina i akne. Liječenje PCOS-a provodi se timskim radom ginekologa, endokrinologa i dermatologa. Potrebno je učiniti kompletnu ginekološku, endokrinološku i dermatološku obradu.
Ispadanje i lomljenje kose zbog loše njege
Iako je kosa veoma otporna, prekomjerno izbjeljivanje, česte promjene boje kose, trajne boje ili često korištenje uređaja za ravnanje kose, oštećuju vlasi i izazivaju lomljenje kose. Ti postupci ne izazivaju izravno ispadanje kose, ali njeno lomljenje blizu korijena dovodi do kratkih i ispucalih vlasi.
Ispadanje kose zbog manjka vitamina
Rast kose zahtijeva uravnoteženu prehranu bogatu vitaminima. Neuravnotežena prehrana i brze dijete mogu dovesti do privremenog gubitka kose. Kosa je najzdravija pri uravnoteženoj prehrani koja sadrži voće, povrće, bjelančevine, integralne žitarice, orahe i visokonezasićene masne kiseline. Ako prehrana nije optimalna, potrebno je uzimanjem posebnih dodataka prehrani nadomjestiti vitamine i minerale važne za rast kose.
Ispadanje kose zbog infekcije ili lošeg imunosnog sustava
Gubitak kose također može biti posljedica infekcije. U tom slučaju najčešće se radi o žarišnom gubitku kose ili alopeciji areati. Takva žarišta mogu postojati u većem broju ili se može pojaviti izolirano žarište, ne samo na vlasištu nego i na drugim dijelovima tijela. Ta vrsta gubitka kose posredovana je imunološkim mehanizmima i vrlo često predstavlja reakciju na upalno žarište u organizmu, ali može biti povezana i sa stresom.
Katkada duboke bakterijske i gljivične infekcije kože vlasišta kao i neke autoimune bolesti kože kao što su sklerodermija, lupus i sarkoidoza, mogu izazvati trajni gubitak korijena kose. Kliničke manifestacije pored ispadanja kose su i pojava ožiljka na zahvaćenom dijelu tijela. Kako na tom dijelu vlasišta više nema folikula dlake, jer je uništen upalnim procesom, ne postoji ni mogućnost za njen ponovni rast.
Ispadanje kose kao posljedica COVID-a zahvaća i žene i muškarce, a sve je više pacijenata koji su primijetili da ta neugodna nuspojava traje i do 6 mjeseci nakon preboljenja.
Gubitak kose izazvan traumom ili telogeni efluvij, vrsta je alopecije, odnosno gubitak kose, izazvan traumatičnim događajima poput ozbiljnih bolesti, ozljeda ili operativnih zahvata, stresa ili fiziološkog šoka na tijelu. S obzirom na to da COVID-19 nije isključivo respiratorna, nego sistemska bolest često popraćena visokom temperaturom, može na tijelo djelovati kao jedan od navedenih stresora koji uzrokuju pojačano opadanje vlasi. Kad je organizam ugrožen i „izbačen“ iz ravnoteže, tijelo glavninu energije usmjerava na vitalne funkcije, a ostalo stavlja „na čekanje“, uključujući i rast kose. Ispadanje kose obično se normalizira 6-12 mjeseci nakon preboljenja.
Liječenje
U liječenju muške androgene alopecije upotrebljava se lokalni minoksidil. On će djelomično spriječiti daljnju ćelavost, ali zahtijeva kontinuiranu upotrebu da bi se učinak održao. Minoksidil je vazodilatator koji se prvotno koristio za liječenje hipertenzije. Njegova nuspojava je hipertrihoza koja je ograničavala upotrebu, posebice kod žena. Njegova neželjena nuspojava postala je indikacija za liječenje alopecije.
U Hrvatskoj se u bezreceptnom režimu nalazi kao 2%-tna i 5%-tna otopina. Kao 2%-tna otopina, minoksidil je indiciran za liječenje androgene alopecije kod muškaraca i žena u dobi od 18 do 65 godina, a 5%-tna otopina indicirana je za liječenje androgene alopecije muškaraca u dobi od 18 do 65 godina.
Odgovor na liječenje tim lijekom vrlo je varijabilan, a njegov početak djelovanja kao i stupanj ponovnog rasta kose može varirati među osobama. Otopina minoksidila sadrži neaktivne sastojke uključujući vodu, etanol i propilen glikol koji se koriste kao nosači za povećanje topljivosti. Propilen glikol olakšava isporuku lijeka u folikul dlake, ali zbog čestih lokalnih iritacija potaknutih tim sastojkom, razvijene su formulacije otopina bez njega, i to u obliku minoksidil pjene.
Minoksidil skraćuje telogenu fazu te otvara kalijeve kanale uzrokujući hiperpolarizaciju stanične membrane i tako omogućujući više kisika i hranjivih tvari folikulima. On je i vazodilatator koji povećava protok krvi u vlasište. Najčešće nuspojave otopine su svrbež i iritacija koje se povezuju s propilen glikolom u formulaciji. Nuspojave koje se vežu uz primjenu pjene minoksidila su glavobolja, dispneja, dermatitis i svrbež.
Amineksil je trgovački naziv za kopeksil koji je poznat kao 2,4-diaminopirimidin-3-N-oksid. Predstavlja izmijenjeni oblik minoksidila bez nuspojava. To je novi patentirani spoj koji stimulira ljudska keratinska vlakna, te stoga zaustavlja gubitak kose. Pomaže u smanjenju gubitka kose, a da pritom ne mijenja strukturu kolagena, te održava elastičnost tkiva koje okružuje korijen kose. U preparatima se nalazi kao 1,5% amineksil koji smanjuje ubrzano starenje korijena, boreći se protiv procesa fibroze. Često je u preparatima kombiniran s niacinamidom te piridoksinom da bi se pojačao njegov učinak.
Uloga mikronutrijenata
Mikronutrijenti poput vitamina i minerala imaju važnu, ali ne sasvim jasnu ulogu u normalnom razvoju folikula dlake. Općenito se smatra da su za rast zdrave kose neophodni vitamini, minerali i proteini.
Niacinamid (nikotinamid, amid nikotinske kiseline, vitamin PP, vitamin B3) često se koristi u šamponima i ampulama protiv ispadanja kose. Niacinamid je aktivni oblik vitamina B3 i komponenta koenzima nikotinamid adenin dinukleotida NAD, putem kojeg je uključen u širok spektar bioloških procesa uključujući proizvodnju energije, sintezu masnih kiselina, kolesterola i steroida. Radi se o netoksičnom spoju koji se brzo apsorbira kroz kožu te se široko distribuira kroz tijelo, a izlučuje se putem mokraćnog sustava.
Vitamin B6 (piridoksin hidroklorid) je jedan od aktivnih sastojaka šampona i ampula protiv ispadanja kose. Dolazi u kombinaciji s niacinamidom kao dodatak amineksilu da bi se pojačao njegov učinak na kosu. Vitamin B6 funkcionira kao hranjivi sastojak za korijen kose te pomaže u stvaranju lijepe, sjajne, jače i gušće kose.
L-arginin je poluesencijalna aminokiselina koja sudjeluje u mnogim važnim funkcijama u ljudskom tijelu. Kao preteča dušikova oksida igra važnu ulogu u rastu kose, jer upravo vazodilatacijski učinak pogoduje njenom rastu, otvarajući kalijeve kanale te poboljšava opskrbu folikula dlake hranjivim tvarima.
Vitamin E je antioksidans topljiv u lipidima koji neutralizira slobodne radikale u koži, kosi i tijelu. Vitamin E može smanjiti gubitak kose, poboljšati zdravlje vlasišta i cirkulaciju te dati sjaj kosi. Namirnice koje prirodno sadrže vitamin E su ulje pšeničnih klica, nerafinirano ulje suncokreta, sjemenke suncokreta, bademi, kikiriki, cikla, kupus, špinat, bundeva, avokado.
Cink je ključan kofaktor nekoliko metaloenzima i faktora transkripcije. Potreban dnevni unos je 8-10 mg, a najčešće se podmiruje normalnom prehranom. Nedostatak može dovesti do telogenog efluvija, rasta tanke bijele i krhke kose. Cink katalizira više od stotinu različitih reakcija te pomaže jačanju imunološkog sustava i otpornosti prema infekcijama. Esencijalan je za stanični rast i pomaže u održavanju normalne razine hormona u krvi, posebice testosterona, pa se s tog aspekta promatra njegov učinak na metabolizam dlake. Potiče rad štitne žlijezde, čiji smanjeni rad utječe na gubitak kose. Preporuča se uzimanje cinka s bakrom da bi se uspostavila ravnoteža minerala u organizmu. Cink potiče sintezu proteina i dijeljenje stanica, a tako i obnavlja vlasi kose.
Bakar ulazi u sastav pigmenta melanina koji kosi i koži daje boju. Također sudjeluje i u sintezi kolagena, bjelančevine koja izgrađuje kosti, kožu i kosu.
Selen s cinkom dodatno potiče rast zdrave kose. Ima ulogu antioksidansa koji sprječava oštećenja nastala djelovanjem slobodnih radikala. Važna je komponenta glutation peroksidaze. Njegov je nedostatak najčešći u podnebljima gdje je zemlja siromašna selenom te kod bolesnika na parenteralnoj prehrani. Nedostatak može dovesti do hipopigmentacije kose i kože. Preporučeni dnevni unos za odrasle je 55 µg.
Cistin je neesencijalna dimerna aminokiselina koja sadrži dvije molekule cisteina koje su kovalentno povezane disulfidnom vezom. Pronađen je u velikim količinama u stanicama imunološkog sustava, vezivnim tkivima, koži, probavnim enzimima i kosi. Koža i kosa u svom sastavu sadrže oko 10-14% cistina, a njegova je uloga u kosi povezivanje lanaca keratina putem disulfidnih veza. Keratin je glavni protein u noktima, koži i kosi. Cistin je važan i za stvaranje kolagena.
Vitamin C sudjeluje u sintezi kolagena i elastina, te u povezivanju keratinskih vlakana. Zato je za zdravlje kose vrlo važna prehrana s dovoljnim količinama vitamina C.
Biotin ili vitamin H je kofaktor karboksilaze u mitohondrijima. Njegov nedostatak je rijedak, jer ga sintetiziraju bakterije u probavnom traktu, a uočen je kod kongenitalne ili stečne deficijencije biotinidaze ili karboksilaze, kod pacijenata na parenteralnoj prehrani te kod poremećaja u gastrointestinalnom mikrobiomu uslijed korištenja antibiotika. Usporava gubitak kose i sprječava lomljenje noktiju, a ulazi i u sastav keratina koji izgrađuje kosu. Simptomi manjka su promjene u strukturi noktiju i kose, perioralni dermatitis, konjunktivitis te infekcije. Preporučeni dnevni unos biotina je 30 µg.
Nedostatak vitamina B12, cijanokobalamina, viđa se kod vegana te osoba s različitim gastrointestinalnim poremećajima. Nedostatak može uzrokovati sijedu kosu. Preporučeni dnevni unos za odrasle je 2,4 µg.
Vitamin D je jedan od rijetkih vitamina koji se može sintetizirati u ljudskom organizmu, no za to je potrebna sunčeva svjetlost. Stimulira folikule vlasi i tako potiče rast kose. Kontrolira razine pojedinih minerala u organizmu poput cinka. Ako dođe do disbalansa, može se pojaviti svrab vlasišta, a kosa može postati tanja i beživotna.
Metionin je aminokiselina koja u organizmu, uz cistin i cistein, jedina sadrži sumpor. Mora se unijeti putem hrane, a nalazimo je u jajima, mesu, ribi, sezamu, brazilskim oraščićima. Njezin metabolit S-adenozil-metionin služi u organizmu kao donor metilne skupine, a sam metionin sudjeluje kao medijator u biosintezi cisteina, taurina, karnitina, lecitina, fosfatidilkolina i drugih fosfolipida. Budući da je aminokiselina metionin bogata sumporom i da korelira s metabolizmom cistina/cisteina putem disulfidnih veza, ona, gledajući s aspekta zdravlja kose, također omogućuje povezivanje keratinskih lanaca, što rezultira jačom i čvršćom strukturom vlasi.
Željezo je česta komponenta ciljanih dodataka prehrani za zdravlje kose, jer razne studije posljednjih 40 godina upućuju na to da je upravo njegov deficit povezan s pojačanim opadanjem kose. Uz mnogobrojne funkcije željeza u ljudskom organizmu, jedna od najvažnijih je prijenos kisika krvlju do svake stanice u tijelu, uključujući i folikule dlaka, pa se smatra da zbog tog učinka može optimizirati potencijal rasta kose.
Literatura:
1. Lanjewar, A., Maurya, S., Sharma, D. andGaur, A. 2020. Review on Hair Problem and its Solution. Journal of Drug Delivery and Therapeutics. 10, 3-s (Jun. 2020), 322-329.DOI:https://doi.org/10.22270/jddt.v10i3-s.4066.
2. Phillips TG, Slomiany WP, Allison R. Hair Loss: Common Causes and Treatment. Am FamPhysician. 2017 Sep 15;96(6):371-378. PMID: 28925637.
3. Orasan MS, Roman II, Coneac A, Muresan A, Orasan RI. Hair loss and regeneration performed on animal models. Clujul Med. 2016;89(3):327-334. doi:10.15386/cjmed-583
4. Lin RL, Garibyan L, Kimball AB, Drake LA. Systemic causes of hair loss. Ann Med. 2016 Sep;48(6):393-402. doi: 10.1080/07853890.2016.1180426. Epub 2016 May 5. PMID: 27145919.
5. Schneider MR, Schmidt-Ullrich R, Paus R. The hair follicle as a dynamic miniorgan. Curr Biol. 2009 Feb 10;19(3):R132-42. doi: 10.1016/j.cub.2008.12.005. PMID: 19211055.
6. Shapiro J, Wiseman M, Lui H. Practical management of hair loss. CanFamPhysician. 2000 Jul;46:1469-77. PMID: 10925761; PMCID: PMC2144852
7. Park AM, Khan S, Rawnsley J. Hair Biology: Growth and Pigmentation. Facial Plast Surg Clin North Am. 2018 Nov;26(4):415-424. doi: 10.1016/j.fsc.2018.06.003. Epub 2018 Aug 16. PMID: 30213423.
8. Dostupno na: Anatomska struktura kose https://svijet-kose.hr/anatomska-struktura-kose/ pristupljeno 17.05.2021.
9. Dostupno na: Zanki Zelić A. Vlasi – ukras na tijelu http://www.inpharma.hr/index.php/news/1809/18/Vlasi-ukras-na-tijelu pristupljeno 26.06.2021.