Dolaskom proljeća i sve toplijeg vremena započinje i sezona najčešćih alergena koji kod određenih ljudi izazivaju alergijske reakcije. Prema epidemiološkim podacima, posljednjih nekoliko desetljeća bilježi se porast alergijskih reakcija u populaciji, pa se zato alergije mogu nazvati bolestima suvremenog doba. Alergijsku reakciju mogu izazvati različite tvari, a s obzirom na mjesto doticaja alergena i organizma, razlikujemo specifične lokalne ili sistemske reakcije. Ako govorimo o sezonskim alergijama, tada su najčešći uzročnici pelud drveća, trava i korova, a takve alergijske reakcije nazivamo polinoze.
Karakteristika peludnih alergija je njihovo periodičko pojavljivanje, vezano uz sezonu pojavljivanja određene vrste peludi u zraku. Simptomi peludne alergije obuhvaćaju vodenu rinoreju, kihanje, nosnu kongestiju, svrbež nosa, a vrlo često je zahvaćeno i područje očiju popraćeno svrbežom, crvenilom, pečenjem i suzenjem. Jednim imenom takvo stanje nazivamo alergijski rinokonjunktivitis.
Uloga ljekarnika u liječenju alergijskih bolesti
Budući da su ljekarnici najdostupniji zdravstveni djelatnici vrlo su često upravo oni prvi kojima se pacijenti javljaju sa simptomima peludne alergije i traže savjet za samoliječenje. Svojim znanjem i kompetencijama mogu procijeniti prirodu bolesti te usmjeriti liječenje.
Danas na raspolaganju imamo velik broj bezreceptnih lijekova, dodataka prehrani i preparata koji mogu pomoći oboljelima i bez odlaska liječniku. S druge strane, važno je prepoznati teže slučajeve koji zahtijevaju pregled liječnika i propisivanje određene terapije. Osim primjene lijekova, ljekarnici mogu pomoći i savjetovanjem o nefarmakološkim mjerama čije je pridržavanje od iznimne važnosti da bi liječenje bilo uspješno i potpuno. Nefarmakološke mjere uključuju izbjegavanje alergena, planiranje boravka na otvorenom, higijenu stambenog prostora i praćenje peludnog kalendara.
Terapijske mogućnosti kod sezonskih alergija
Kao i većina zemalja, i Hrvatska rabi ARIA (Allergic Rhinitis and its Impact on Asthma) smjernice za liječenje alergijskog rinitisa, sačinjene prema pravilima Svjetske zdravstvene organizacije po principima medicine temeljene na dokazima. Liječenje pretpostavlja postavljanje dijagnoze i procjenu težine bolesti. S obzirom na brojne neugodne simptome s kojima se pacijenti susreću i koji uvelike narušavaju njihov svakodnevni život, ciljevi liječenja uključuju: mogućnost obavljanja normalnih dnevnih aktivnosti, normalno spavanje, izbjegavanje neugodnih simptoma i primjenu lijekova s minimalnim nuspojavama ili bez njih.
Tablica 1 prikazuje najčešće korištene lijekove u liječenju alergijskog rinitisa (AR) te njihov učinak na pojedine simptome.
. Oralni antihistaminici
S obzirom na njihovu dostupnost u bezreceptnom režimu izdavanja, oralni antihistaminici su vrlo često prvi lijekovi koje ćemo preporučiti pacijentu za ublažavanje simptoma. Olakšavaju pojačane sekreciju, kihanje i svrbež nosa, ali nisu učinkoviti za nosnu kongestiju. Kod sezonskih tegoba savjetuje se početak uzimanja dva do tri tjedna prije polinacije.
. Dekongestivi
Dekongestivi su simpatomimetici koji dovode do vazokonstrikcije u nosnoj sluznici i tako smanjuju protok krvi i otok tkiva, odnosno nosnu kongestiju. Međutim, ne utječu na druge simptome. Intranazalni dekongestivi su vrlo učinkoviti lijekovi koji djeluju brzo, no valja naglasiti da se koriste kratkotrajno (5-7 dana) da ne bi došlo do razvoja povratne kongestije. Budući da njihova primjena isušuje sluznicu nosa, vrlo često se kao dodatak u takvim lijekovima mogu pronaći hijaluronska kiselina i dekspantenol. Njihova uloga je održati vlažnost sluznice, zaštititi epitel te potaknuti zacjeljivanje.
Lokalni dekongestivi na tržištu su u obliku kapi ili sprejeva. No, osim lokalno, mogu se primjenjivati i sistemski u obliku tableta i eferveta, i to u kombinaciji s analgeticima, vitaminom C ili antihistaminicima. Primjena takvih lijekova zahtijeva oprez kod pacijenata koji boluju od kardiovaskularnih bolesti, hipertireoze, šećerne bolesti, glaukoma ili benigne hipertrofije prostate.
. Intranazalni kortikosteroidi
To su protuupalni lijekovi, najučinkovitiji lijekovi u liječenju alergijskog rinitisa. Primjenjuju se u obliku sprejeva, i to sami ili u kombinaciji s antihistaminikom. Da bi se postigao najbolji učinak važna je redovita primjena. S obzirom na prisutan strah od primjene bilo kakve vrste kortikosteroida, pacijenti vrlo često odbijaju takvu vrstu terapije. Međutim, valja naglasiti da se u ovom slučaju radi o lokanoj primjeni pri čemu su sistemske nuspojave minimalne, posebice kod novijih generacija lijekova koje imaju nisku bioraspoloživost.
. Antagonisti leukotriena
Indicirani su kod pacijenata koji uz alergijski rinitis imaju i astmu, jer imaju protuupalni učinak. Njihova učinkovitost kod AR-a usporediva je s učinkovitosti oralnih antihistaminika, ali su manje učinkoviti od IKS-a.
. Alergenska imunoterapija
Jedina dostupna terapija alergijskih bolesti koja djeluje na uzrok nastanka alergijskih reakcija je alergenska imunoterapija (engl. allergen-immunotherapy, AIT). Cilj te terapije je stvoriti toleranciju alergena u organizmu (uzročno djelovanje) što dovodi do značajnog smanjenja simptoma, a pri tome može preusmjeriti tijek bolesti, smanjiti nastanak novih senzibilizacija i buduću reaktivnost na alergen. Imunoterapija uključuje primjenu postupno sve većih doza alergena na koji je osoba preosjetljiva (početna faza) dok se ne postigne određena doza (tzv. doza održavanja) koja se potom ponavlja u određenim vremenskim razdobljima (faza održavanja).
AIT se najdulje primjenjuje u liječenju alergijskih respiratornih bolesti, prvenstveno alergijskog rinokonjunktivitisa i astme, te je indicirana u liječenju bolesnika koji su imali sistemsku alergijsku reakciju na otrov opnokrilaca.
Alergen se primjenjuje u obliku standardiziranog alergenskog ekstrakta. Najčešći put primjene su potkožne injekcije – subkutana imunoterapija (engl. subcutaneous immunotherapy, SCIT) te primjena kapi ili raspadljivih tableta ispod jezika – sublingvalna imunoterapija (engl. sublingual immunotherapy, SLIT).
Za sezonski AR/ARC, preporučuje se primjena SCIT-a prije i tijekom sezone uzročnog alergena, iako malobrojna istraživanja sugeriraju da bi kontinuirana terapija tijekom cijele godine imala veću učinkovitost. SLIT se u liječenju sezonskog AR/ARC primjenjuje ili kontinuirano tijekom cijele godine, ili sezonski, uz preporučeni početak od 2-4 mjeseca prije sezone cvjetanja uzročnog alergena i nastavak tijekom sezone polinacije.
Česte nuspojave imunoterapije su lokalne reakcije – otok i bolnost na mjestu injekcije (SCIT), odnosno svrbež i otok sluznice usne šupljine i grla (SLIT). Najveći strah predstavlja rizik od pojave sistemske reakcije. Iako su vrlo rijetke potreban je oprez, a primjena prve doze alergena savjetuje se uz nadzor liječnika.
Prirodni preparati u borbi protiv alergija
Osim konvencionalne terapije dostupne za liječenje alergijskog rinokonjunktivitisa, preporuka je koristiti i prirodne preparate posebno dizajnirane da bi smanjili neugodne simptome alergije. U odabiru preparata koji će najbolje odgovarati pojedinom pacijentu, glavnu ulogu ima ljekarnik.
Ispiranje nosa otopinama morske soli je postupak kojim se nosna šupljina ispire slanim vodenim otopinama s ciljem razrjeđivanja sluzi, da bi se ona lakše uklonila te da bi se uklonili alergeni koji uzrokuju iritaciju. Slane otopine mogu biti:
- izotonične (koncentracija soli odgovara onoj u organizmu – 0,9%) ili
- hipertonične (koncentracija soli veća nego u organizmu).
Na tržištu su česti proizvodi koji kao dodatak takvim otopinama sadrže hijaluronsku kiselinu, dekspantenol i soli bakra koje pokazuju antibakterijski i antivirusni učinak, zatim soli mangana koji povećava otpornost prema alergenima, te ektoin. Ektoin je prirodni sastojak koji stvara sloj hidrofilma na sluznici te sprječava kontakt alergena i iritansa sa stanicama, pa na taj način ublažava alergijsku reakciju. Osim u preparatima za nos, čest je dodatak i u kapima za oči protiv alergije.
Vidac ili obična očanica (Euphrasia officinalis) je ljekovita biljka koja se u ljekovite svrhe koristi već tisućama godina, a smatra se prirodnim lijekom za oči. Zbog bogatog sastava bioaktivnih tvari posjeduje protuupalno, antibakterijsko, antiseptičko i antialergijsko djelovanje, pa je čest dodatak kapima za oči koje u vrijeme sezonskih alergija mogu poslužiti za ispiranje oka i ublažavanje simptoma.
Ulje crnog kima (Nigella sativa L., Ranunculaceae) je dodatak prehrani koji pokazuje imunomodulatorno, protuupalno, antioksidativno djelovanje, a istraživanja pokazuju da ima povoljan učinak na smanjenje simptoma alergije. Preporuka je započeti uzimanje nekoliko mjeseci prije početka polinacije, te nastaviti do kraja jeseni. Proizvodi su u obliku kapsula (s hladno prešanim uljem) i ulja.
Kozlinac (Astragalus membranaceous) potiče imunosni sustav u suzbijanju alergijske reakcije. Istraživanja su pokazala da smanjuje simptome alergijskog rinitisa, posebice kod osoba alergičnih na pelud ambrozije.
Kvercetin je snažan antioksidans iz skupine bioflavonoida. Uz jako protuupalno djelovanje, blokira sintezu i oslobađanje histamina. Zbog toga smanjuje simptome suzenja očiju, svrbež i curenje nosa.
Vitamin C u visokim dozama (1.000-1.500 mg/dan) smanjuje lučenje histamina i potiče njegovu razgradnju. Osim što pomaže u smanjenju blažih simptoma poput kihanja, curenja iz nosa i suznih očiju, vitamin C smanjuje mogućnost razvoja spazma bronhalnih putova i rizik od napadaja astme.
Vitamin D zbog snažnog djelovanja na imunosni sustav može utjecati na odgovor organizma na alergene. Također posjeduje protuupalna svojstva, što može pomoći u smanjenju upale nastale alergijskom reakcijom. Neka istraživanja pokazuju da postoji povezanost između niske razine vitamina D i povećane vjerojatnosti alergijskih reakcija.
Kalcij dokazano pomaže u prevenciji i olakšanju simptoma alergijskih reakcija. Najčešće se uzima u obliku tableta ili eferveta, poželjno u kombinaciji s vitaminom C i kvercetinom, i to zbog sinergističkog djelovanja na smanjenje razine histamina.
Kurkumin je najvažniji sastojak kurkume, a pokazuje protuupalni, antimikrobni, antioksidativni te antialergijski učinak. Smanjuje otpuštanje histamina iz mastocita te na taj način smanjuje simptome alergije.
Probiotici su mikroorganizmi koji pomažu tijelu da održi zdravu ravnotežu crijevnih bakterija. Nova istraživanja pokazuju da određeni sojevi mogu pomoći kod ublažavanja simptoma alergije, a posebice se ističu rodovi Lactobacillus i Bifidobacterium.
Zaključak
Sezonske alergije ne predstavljaju po život opasno stanje, međutim imaju znatan utjecaj na kvalitetu života pacijenta. Danas, uz dostupnost raznih lijekova, preparata i dodataka prehrani možemo znatno utjecati i kontrolirati simptome alergije. Za uspješno liječenje od iznimne je važnosti i edukacija pacijenata o karakteristikama bolesti, pravilnoj primjeni lijekova te provođenju nefarmakoloških mjera.
Literatura:
Priručnik za samoliječenje, CASI, 2017.
Igor Francetić i suradnici, Farmakoterapijski priručnik, 2015.
G. Poje, S. Branica, Smjernice za liječenje alergijskog rinitisa; Medicus 2013;22(2):89-95
M. Sertić, T. Buhač, K. Gašpar: Peludne alergije, Farmaceutski glasnik 68, 7–8/2012
Head K, Snidvongs K, Glew S, Scadding G, Schilder AGM, Philpott C, Hopkins C. Saline irrigation for allergic rhinitis; Cochrane Database of Systematic Reviews 2018
https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/32362/Kako-sprijeciti-proljetne-alergije.html
https://www.unimedpharma.hr/proizvod/kapi-za-oci-bez-konzervansa-ocuflash-blue