Probiotički sojevi istraženi u određenim indikacijama ili populacijskim skupinama kombiniraju se u složenim formulacijama s vitaminima, mineralima ili drugim aktivnim komponentama koje imaju znanstvene dokaze o poželjnom ciljanom djelovanju. Dodatak specifičnih sastojaka ima dodatnu korist u smislu regulatornih zahtjeva, jer dodatak komponenti s odobrenim zdravstvenim tvrdnjama omogućuje lakše pozicioniranje proizvoda i usmjerenu komunikacijsku strategiju.
Da bi se jasnije uputilo na specifičnu nišu djelovanja, uvode se novi pseudoznanstveni i marketinški pojmovi, primjerice imunobiotik, psihobiotik, femibiotik, ginobiotik.
Formulacije s probioticima za žensko zdravlje i trudnice
Vaginalna mikrobiota predstavlja okosnicu intimnog zdravlja žene. Ta delikatna zajednica mikroorganizama koji nastanjuju vaginu ili rodnicu poseban je dio ljudskog mikrobioma u kojem dominiraju „dobre” bakterije roda Lactobacillus koje su zadužene za proizvodnju mliječne kiseline. Na taj se način održava uredan pH rodnice koji osigurava obranu od „loših” bakterija. Do poremećaja u sastavu vaginalne mikrobiote može doći u bilo kojoj životnoj dobi, no najčešće je to kod seksualno aktivnih žena.
Tijekom života žene, sastav vaginalne mikrobiote fiziološki se mijenja ovisno o razini estrogena. Osim razine tog ženskog spolnog hormona, na sastav vaginalne mikrobiote utječu i drugi čimbenici kao što su dob, trudnoća, spolno ponašanje te higijenske navike, uzimanje antibiotika i stres.
Osim već spomenutih članova obitelji Lactobacillus, u rodnici se nalaze i drugi mikroorganizmi. Kada obrana oslabi iz bilo kojeg razloga, ostale prisutne bakterije (Bacteroides sp., Gardnerella vaginalis, G. mobiluncus, Mycoplasma hominis) počinju se intenzivno umnožavati, uzrokujući poremećaj prirodne ravnoteže bakterija u rodnici te infekciju.
Dodaci prehrani s probioticima nameću se kao superioran izbor u borbi protiv bakterijske vaginoze i urogenitalnih infekcija, a njihovo pozitivno djelovanje kod tih stanja temelji se na nekoliko ključnih čimbenika. Prije svega, bakterije mliječnog vrenja važne su za održavanje intimnog zdravlja žene, jer utječu na održavanje urednog pH vagine. Nadalje, natječu se s patogenim bakterijama i sprječavaju njihovo vezanje na staničnu stijenku. Osim toga, probiotici proizvode i antimikrobne peptide koji ubijaju ili inhibiraju rast nepoželjnih mikroorganizama.
Majčina mikrobiota probavnog i vaginalnog sustava ima brojne fiziološke uloge koje utječu na imunološke i metaboličke funkcije djeteta, posebice u ranom neonatalnom životu, a moguće čak i in utero. Prijenos bakterija s majke na novorođenče putem izravnog kontakta s majčinom mikrobiotom tijekom porođaja također utječe na kolonizaciju probavnog sustava dojenčeta.
Tijekom godina istraživanja važnosti mikrobiote za majku i dijete, iznjedrile su se brojne spoznaje o utjecaju probiotika na mikrobiotu tijekom perinatalnog i ranog postnatalnog razdoblja, kao jedne od prehrambenih strategija za smanjenje rizika bolesti tijekom djetinjstva i odrasle dobi.
Posebno intrigiraju studije koje se tiču sastava majčine mikrobiote te ranih intervencija u mikrobiotu djeteta i rizika od razvoja debljine i dijabetesa kod djece. Iako bismo najprije pomislili da probiotici trudnicama koriste kod gastrointestinalnih smetnji koje su česta tegoba u trudnoći, istraživanja o primjeni probiotika fokusirala su se na posve druga djelovanja. U žarištu istraživanja su prevencija i terapija bakterijske vaginoze, gestacijskog dijabetesa te prevencija preeklampsije i prijevremenog poroda, a novijeg datuma su i spoznaje o utjecaju na grčeve kod dojenčadi.
Najčešće korišteni sojevi kod urogenitalnih infekcija žena i bakterijske vaginoze su: Lactobacillus rhamnosus GR-1, Lactobacillus reuteri RC-14, Lactobacillus acidophilus, Lactobacillus brevis, Lactobacillus plantarum, L. gasseri, L. crispatus, L. fermentum. Ponekad se u formulacijamakombiniraju s ekstraktom brusnice i/ili d-manozom.
Profilaktička primjena probiotika za trudnice još uvijek nije značajno zaživjela, no mogli bi u budućnosti postati sastavni dio većeg broja sveobuhvatnih prenatalnih dodataka prehrani. U svrhu prevencije atopijskog dermatitisa kroz primjenu probiotika tijekom trudnoće i laktacije, najznačajniji utjecaj na SCORAD indeks pokazuju vrste Lactobacillus paracasei i Lactobacillus sakei.
U svrhu utjecaja na metaboličko zdravlje trudnica, najčešće korištene vrste su Lactobacillus acidophilus, Lactobacillus casei, Bifidobacterium lactis, Bifidobacterium bifidum.
Formulacije s probioticima za zdravlje kože
Naš najveći organ, koža, neprestano je izložen unutrašnjim i vanjskim čimbenicima koji mogu utjecati na njezino stanje i funkciju. Kao posljedica tih utjecaja dolazi do fotostarenja, upale, imunosne disfunkcije, neravnoteže homeostaze epidermisa te brojnih drugih poremećaja kože.
Brižno odabrane namirnice i obilje tekućine preduvjet su zdravlja i ljepote. Zdrava i lijepa koža prvi je vanjski znak ljepote, ali i pokazatelj prehrambenih navika. Pravilnom prehranom koju odlikuje bogatstvo nutrijenata, posebice vitamina, minerala i biljnih kemikalija, uz pravilan odabir masnoća, možemo učiniti mnogo za prvi dojam koji ostavljamo na druge – svoj vanjski izgled.
Posljednjih godina sve se više značaja pridaje mikrobiomu kože kao bitnom čimbeniku održanja ravnoteže i zaštite od kožnih poremećaja i osjetljive kože. Dodatno, poznato je da mikrobiom crijeva „komunicira“ s kožom putem signalnih molekula, te se disbioza probavnog sustava može povezati s brojnim kožnim poremećajima. Štoviše, danas je znanstveno potvrđeno da postoji povratna komunikacija između mozga, crijeva i kože, a u toj komunikaciji ključnu ulogu igra mikrobiom.
Modulacija crijevnog mikrobioma utječe na imunosne signalne puteve te tako primjerice smanjuje štetu koja nastaje UV-zračenjem. Stoga se probiotici koriste i u svrhu fotoprotekcije (zaštite od sunčevog zračenja) u pripravcima koji se primjenjuju oralnim putem, a u novije vrijeme pojavila se ideja primjene postbiotika (metabolita ili komponenti stanične membrane probiotika) u svrhu održanja lijepe i zdrave kože. Naime, lizati stanica probiotika sadrže hijaluronsku kiselinu, sfingomijelinazu, egzopolisaharide, peptidoglikane, mliječnu kiselinu, odnosno molekule koje imaju povoljan učinak na obnavljanje kože, pospješuju urođeni imunitet kože te štite od fotostarenja.
Probiotici, prebiotici, sinbiotici i postbiotici, sastojci su koji imaju povoljno djelovanje na probavni i imunološki sustav te ometaju upalne i degenerativne procese u organizmu. Vjerojatno će se u budućnosti pojaviti i noviji pripravci koji bi mogli sadržavati kombinaciju probiotika, prebiotika i postbiotika ili lizate mikrobnih stanica.
Izazov u tom polju u budućnosti leži u kombiniranju strateške upotrebe sastojaka koji se primjenjuju izvana sa sastojcima i namirnicama koje se unose iznutra, u svrhu intervencije u biološke procese starenja kože i druge nepoželjne i patološke promjene na njoj.
Formulacije s probioticima za metaboličko zdravlje
Brojni su znanstveni dokazi koji upućuju na to da crijevna mikrobiota može imati ulogu u patogenezi debljine i šećerne bolesti. Više je studija pokazalo da kod bolesnika s dijabetesom postoji umjeren stupanj disbioze, međutim, još uvijek nisu rasvijetljeni svi mehanizmi putem kojih mikrobiota dolazi u interakciju s metabolizmom.
Energijski metabolizam, upala, propusnost crijevne barijere i imunosni sustav, smatraju se ključnim mehanizmima koji reguliraju razvoj dijabetesa. Nadalje, neuravnotežena prehrana promovira povećanje koncentracije lipopolisaharida (LSP) u plazmi, što je u korelaciji s povećanom crijevnom propusnošću i upalnim odgovorom koji pogoduje razvoju inzulinske rezistencije i dijabetesa.
O značaju sastava mikrobiote za održanje adekvatne tjelesne mase svjedoče i prikazi slučaja transplantacije fekalne mikrobiote, koji upućuju na promjene tjelesne mase primatelja, ovisno o tome je li donor bio vitak ili gojazan.
Također, studije su pokazale da se prestanak pušenja veže uz promjene sastava mikrobiote, koje bi mogle biti u vezi s porastom tjelesne mase.
Poseban interes struke privukla je primjena bakterije Akkermansia muciniphila, koja se veže uz bolju regulaciju glikemije te smanjenje rizika šećerne bolesti i debljine. Bakterijska obitelj Christensenellaceae u fokus interesa došla je u novije vrijeme, budući da su opservacijska istraživanja uputila na korist u prevenciji adipogeneze. Točnije, radi se o soju Christensenella minuta koji je u pretkliničkim studijama ostvario povoljne učinke na debljinu i metaboličke parametre.
Probiotički soj Hafnia alveiHA4597® istraživan je u kliničkoj studiji na pretilim ispitanicima te je nakon 12 tjedana primjene zabilježen gubitak tjelesne mase, povećanje osjećaja sitosti i smanjenje opsega bokova, ali uz umjerenu hipokalorijsku dijetu.
Sva tri spomenuta probiotička soja svrstavaju se u probiotike nove generacije koji se nazivaju još i preciznim probioticima. Općenito, sojevi koji djeluju obećavajuće u pretkliničkim studijama za indikaciju pretilosti i bolesti povezanih s pretilosti su: Akkermansia muciniphila, Faecalibacterium prausnitzii, Anaerobutyricum hallii, Bacteroides uniformis, Bacteroides coprocola, Parabacteroides distasonis, Parabacteroides goldsteinii, Hafnia alvei, Odoribacter laneus i Christensenella minuta.
Predloženi mehanizmi djelovanja su modulacija sastava mikrobiote, smanjenje disbioze i jačanje crijevne barijere, smanjenje upale niskog stupnja i modulacija sekrecije crijevnih peptida. Međutim, činjenica je da je potrebno provesti još brojne opsežne longitudinalne i multicentrične kliničke studije kako bi se adekvatno istražio preventivni i terapijski potencijal tih probiotičkih sojeva za populaciju osoba s prekomjernom tjelesnom masom, pretilošću i povezanim bolestima i stanjima. Koji će sojevi uspješno položiti strogi test znanosti, pokazat će vrijeme.
Literatura:
Déchelotte, P.; Breton, J.; Trotin-Picolo, C.; Grube, B.; Erlenbeck, C.; Bothe, G.; Fetissov, S.O.; Lambert, G. The Probiotic Strain H. alvei HA4597® Improves Weight Loss in Overweight Subjects under Moderate Hypocaloric Diet: A Proof-of-Concept, Multicenter Randomized, Double-Blind Placebo-Controlled Study. Nutrients 2021, 13, 1902.
Jamilian M, Bahmani F, Vahedpoor Z, Salmani A, Tajabadi-Ebrahimi M, Jafari P, Hashemi Dizaji S, Asemi Z. Effects of Probiotic Supplementation on Metabolic Status in Pregnant Women: a Randomized, Double-blind, Placebo-Controlled Trial. Arch Iran Med. 2016;19(10):687-682.
Liu Q, Ranallo R, Rios C, Grice EA, Moon K, Gallo RL. Crosstalk between skin microbiota and immune system in health and disease. Nat Immunol. 2023;24(6):895-898.
Mazier, W.; Le Corf, K.; Martinez, C.; Tudela, H.; Kissi, D.; Kropp, C.; Coubard, C.; Soto, M.; Elustondo, F.; Rawadi, G.; et al. A New Strain of Christensenella minuta as a Potential Biotherapy for Obesity and Associated Metabolic Diseases. Cells 2021, 10, 823.
Vallianou, N.G.; Kounatidis, D.; Tsilingiris, D.; Panagopoulos, F.; Christodoulatos, G.S.; Evangelopoulos, A.; Karampela, I.; Dalamaga, M. The Role of Next-Generation Probiotics in Obesity and Obesity-Associated Disorders: Current Knowledge and Future Perspectives. Int. J. Mol. Sci. 2023, 24, 6755.