Search
Close this search box.
Search
Close this search box.

Njega kože nakon ljeta

Dermokozmetički proizvodi za njegu kože nakon ljeta trebali bi osnažiti barijernu funkciju kože, pojačano hidrirati, smanjiti transepidermalni gubitak vode; omogućiti antioksidativno djelovanje; potaknuti obnovu stanica epidermalnog sloja i proizvodnju vezivnog tkiva u dubljim slojevima kože da bi spriječili gubitak elastičnosti i čvrstoće te nastanak bora. Redovitom primjenom trebali bi se ublažiti suhoća i osjećaj zategnutosti kože, te održavati njena elastičnost, sjaj i tonus.

Autorica članka: Maja Šoljić Vugrinec, mag.pharm., univ.mag. dermatofarmacije i kozmetologije, inPharma 87

Ljeto je završilo, a sunce, vrućina, morska sol, klorirani bazeni, vjetar i učestale depilacije ostavili su tragove na koži. Pod utjecajem UV zraka oslobađa se i stvara velika količina slobodnih radikala koji oštećuju stanično tkivo, oslabljuju kolagenska i elastinska vlakna te isušuju epidermalni sloj koji se stanjuje i gubi tonus, pa koža mlohavi. Na pretjeranu količinu sunčeve svjetlosti koža može odgovoriti na nekoliko načina: različitim kroničnim promjenama (npr. fotostarenje, aktinična keratoza), preosjetljivošću ili opeklinama. Dugotrajno izlaganje sunčevoj svjetlosti preko ljeta najčešće dovodi do starenja kože, izazivajući plitke i duboke bore, suhu i grubu kožu, akne, točkastu hiperpigmentaciju te ponekad teleangiektazije. Zbog istanjenosti epidermisa i smanjenog lučenja sebuma, stvaraju se sitni nabori koji s vremenom prerastaju u sve dublje bore, a koža postaje suha, gruba i dehidrirana. Nakon mjeseci vrućine i vlage, prepuna je prljavštine i znoja koji su se nakupili na njenoj površini i ušli duboko u pore. Pojačano znojenje otežava izlučivanje sadržaja iz žlijezda lojnica, pa zbog toga dolazi i do začepljenja pora te stvaranja akni i mitesera. Stoga je jesen idealno vrijeme za intenzivnu regeneraciju kože.

Njegu kože nakon ljeta najbolje je započeti uklanjanjem mrtvih stanica i nečistoća iz pora pomoću pilinga. Piling je odličan način da se ujednači ten i da se koži pomogne u obnavljanju površinskog sloja. Nakon toga potrebne su pojačana hidracija, regeneracija i njega izvana – prikladno odabranim dermokozmetičkim pripravcima i iznutra – pravilnom prehranom ili dodacima prehrani namijenjenim za njegu kose, kože i noktiju. U pokušaju ispravljanja promjena nastalih uslijed kroničnog oštećenja izazvanog suncem, najčešće se primjenjuju kemijski piling 5–fluorouracil, α–hidroksi kiselina i tretinoin. Njima se ublažavaju duboke i plitke bore, nepravilna pigmentacija, žućkasta boja, grubost i opuštenost, ali ne i teleangiektazije. Druga mogućnost je površinsko tretiranje laserom.

Dubinsko čišćenje kože – piling

Piling je postupak kojim se uklanjaju odumrle rožnate stanice kože, nakon čega je ona glatka i spremna za daljnje tretiranje. Uklanjanjem mrtvih stanica potiče se rast novih zdravih stanica te se omogućava lakše upijanje dermokozmetičkih pripravaka. Pilingom se smanjuju hiperpigmentacije određenih područja, otvaraju i smanjuju pore te ublažavaju ožiljci i bore. Preporučuje se jednom do dva puta tjedno, što zavisi od područja koje se tretira i stanja kože. Razlikujemo nekoliko vrsta pilinga, a važno je odabrati ga prema tipu kože i vrsti problema. Suha koža nema dobar zaštitni (hidrolipidni) sloj te se mrtve stanice kože s nje lakše skidaju. Zato se osobama sa suhom kožom piling preporuča rjeđe u odnosu na osobe s masnom kožom koja ima ubrzani proces obnove stanica. Suhu kožu treba tretirati 1-2 minute, masnu 4-5 minuta, a kod mješovite kože treba više pažnje posvetiti T- zoni i manje tretirati obraze.

Mehanički pilinzi obično sadrže sitne čestice koje stvaraju trenje čime uklanjaju odumrle stanice kože. Zrnca koja djeluju na kožu mogu biti sjemenke, pijesak, mljevene koštice badema ili marelice, brašno, šećer, sol te razno bilje i začini. Fina i manja zrnca koriste se za lice, a grublja i veća za tijelo. Mogu se dodati u mlijeko, gel, kremu ili ulje. Za suhu kožu preporuča se rjeđi piling na osnovu mlijeka ili kreme, a za masnu i mješovitu kožu – gušći piling na bazi gela. Ta vrsta pilinga ne preporuča se osobama sklonim kuperozi, osobama koje imaju akne, herpes te bilo kakve rane na području koje žele tretirati.

Kemijski pilinzi primjenjuju se isključivo u kozmetičkim salonima od strane educiranog osoblja ili u dermatološkim poliklinikama. Temelje se na kiselinama – salicilnoj i voćnoj. Pokazuju iznimno dobre rezultate kod liječenja akni, ožiljaka od akni, hiperpigmentacija i bora.

Voćnim (AHA) kiselinama tretiraju se masna koža, akne, nečistoće, proširene pore, hrapava i neujednačena površina kože, neujednačen ten, hiperpigmentacije, bore, oslabljen tonus te umorna koža. Najvažnije je napomenuti da se osobe na terapiji izotretinoinom ne smiju podvrgnuti tim tretmanima. U salonima se najčešće koristi 10%-tna glikolna kiselina, čija je pH vrijednost 3,4, te slabija kombinacija glikolne i mliječne kiseline u postotku od 5%, čija je pH vrijednost 3,3. AHA kiseline se nakon izvjesnog vremena djelovanja uvijek moraju neutralizirati. Ključni aktivni sastojak neutralizatora je natrijev hidrogenkarbonat čija je pH vrijednost 8. Povećanjem pH vrijednosti prekida se djelovanje AHA kiselina i tako zaustavlja proces eksfolijacije izvan željenih rezultata.

Salicilna (BHA) kiselina idealna je za otapanje sebuma, te otvaranje i čišćenje pora. Djeluje antibakterijski i protuupalno te svojim adstrigenim djelovanjem dovodi do smanjenja nastanka prištića, akni i mitesera. U salonima se koristi 2%-tna salicilna kiselina, čija je pH vrijednost 3,4 te ju nije potrebno neutralizirati. Bitno je napomenuti da se tretmanima salicilnom kiselinom ne smiju podvrgnuti osobe alergične na lijekove s tim sastojkom.

Proizvodi na bazi salicilne i voćnih kiselina nisu primjereni za vrlo tanku i kuperoznu kožu, trudnice, dojilje, kronične bolesnike te osobe oboljele od herpesa. Također ih se ne smije koristiti i do tjedan dana nakon depilacije, za vrijeme dermatoloških liječenja i sunčanja, mikrodermoabrazije i drugih pilinga. Kožu oko očiju i područja kože s permanentnom šminkom, tetovažama i madežima tijekom postupka njege treba prikladno zaštititi. S obzirom da kemijski pilinzi povećavaju fotosenzibilnost kože, tretmani se preporučaju u kasno jesensko, zimsko i rano proljetno doba.

Enzimski piling je najnježniji piling, a prirodno ubrzava proces keratinizacije odnosno obnovu stanica. Mogu ga koristiti osobe svih tipova kože, a posebno se preporuča za osjetljivu kožu. Svojim nježnim djelovanjem smanjuje bore i čini kožu elastičnijom. Enzimski piling je u obliku praška koji se miješa s tonikom, te se nanosi uz pomoć kista. Sadrži proteine koji izazivaju kemijsku reakciju u koži, a u ovom slučaju ubrzavaju regeneraciju tkiva te sintezu kolagena i elastina koji osiguravaju čvrstoću i elastičnost. Vlaga potiče rad enzima, pa tijekom tretmana smjesu na licu treba održavati vlažnom.

koža, hiperpigmentacije, piling

Tretiranje posljedica fotostarenja kože

Dugotrajno izlaganje UV zrakama uzrokuje fotostarenje kože. To je kumulativni proces koji prvenstveno ovisi o stupnju izloženosti sunčevim zrakama i pigmentu kože. UV zračenje uzrokuje složene procese na specifičnim molekulama čiji odgovor uzrokuje oštećenja vezivnog tkiva kože, te ubrzava i pojačava promjene uzrokovane prirodnim starenjem. Očituje se pojavom naboranosti, crvenilom, suhoćom, gubitkom elastičnosti, pojavom teleangiektazija te pigmentnim promjenama. Izloženost UV zračenju povećava pojavu dobroćudnih i zloćudnih novotvorina kože na njenim fotoeksponiranim dijelovima.

Pri sunčanju i izlaganju UV zračenju, u koži se stvaraju slobodni radikali koji oštećuju dijelove stanica kože, ali i potiču enzime na razgradnju kolagena. Također, to zračenje potiskuje faktore rasta koji su odgovorni za stvaranje kolagena čija je najvažnija uloga održavanje strukture i otpornosti kože. Uz pomoć kolagena u dermisu se stvara vlaknasta mreža koja učvršćuje slojeve kože i omogućava rast novim stanicama. Gubitkom kolagena, odnosno njegovom bržom razgradnjom i usporenim rastom, koža postaje tanja i dehidrirana, što osim do suhoće, vodi i do stvaranja sitnih linija i bora te smanjenja čvrstoće kože. Nastali slobodni radikali oštećuju strukturu stanica poput onih u DNK, membranama i proteinima. Ljudsko tijelo prirodno proizvodi slobodne radikale te stanice prirodno imaju obrambeni mehanizam, no s godinama raste neravnoteža između vanjskih uzročnika stresa (oksidacija) i obrambenih sposobnosti tijela (antioksidansi). Broj potencijalnih uzročnika stresa povećava se (UV zračenje, zagađenje, pušenje i sl.), obrambeni mehanizmi tijela su savladani, a starenje se ubrzava. Zato antioksidansi imaju ključnu ulogu u borbi sa starenjem. To su molekule koje potiskuju slobodne radikale ili zaustavljanjem (vitamini C i E) ili ojačavanjem sustava protiv slobodnih radikala u koži (selen, cink, koenzim Q 10 i superoksid dismutaza). One ograničavaju štetan utjecaj oksidativnog stresa koji je odgovoran za starenje kože. Zato se nakon ljeta preporuča dermokozmetika, prehrana i/ili dodaci prehrani koji sadrže antioksidanse. Ne smije se zaboraviti nanošenje krema sa zaštitnim faktorom, iako je ljeto gotovo. Kontinuirana fotozaštita važna je u sprječavanju ubrzanog starenja kože tijekom cijele godine.

Anti-age sastojci u dermokozmetičkim proizvodima koji se preporučuju za njegu kože nakon ljeta trebali bi osnažiti barijernu funkciju kože, djelovati na pojačanu hidraciju kože, te smanjiti transepidermalni gubitak vode u epidermisu;  omogućiti antioksidativno djelovanje radi uklanjanja slobodnih radikala odgovornih za gubitak elastičnosti i čvrstoće kože kao i nastanak bora; potaknuti obnovu stanica epidermalnog (površinskog) sloja kože i proizvodnju vezivnog tkiva u dubljim slojevima da bi spriječili gubitak elastičnosti i čvrstoće kože te nastanak bora. Njihovom redovitom primjenom trebali bi se ublažiti suhoća i osjećaj zategnutosti kože, te održavati njena elastičnost, sjaj i tonus. Aktivne tvari koje su se pokazale učinkovitim za tu namjenu su kolagen, elastin, koenzim Q10, peptidi, vitamin C, vitamin E, retinoidi, bakuchiol i resveratrol.

Ljeti, zbog vrućina, prikladnije su laganije dermokozmetičke formulacije, ali dolaskom hladnijih dana preporučuju se hranjivije formulacije s većim udjelom masnoće. Tijekom jeseni i zime, koža je izložena hladnom vjetru, suhom zraku u zatvorenim i grijanim prostorijama, pa joj je potrebna kontinuirana zaštita, njega i hidracija.

Hidracija suhe kože

Koža tijekom ljetnih vrućih dana u površinski sloj šalje veće količine vode, iz kojeg ona brzo isparava, pa dublji slojevi postaju dehidrirani, nedostaje im vode koja je potrebna za odvijanje važnih funkcija međustanične izmjene tvari i proizvodnju elastina i kolagena. Koža bez vode postaje gruba, zadebljana i slabije podnosi štetne utjecaje. Zato je hidracija važna pri oporavku nakon ljeta. Preporuča se i povećan unos tekućine za hidraciju iznutra, ali kožu je potrebno hidrirati i izvana lokalnom primjenom dermokozmetičkih pripravaka koje sadrže humektanse i ovlaživače.

Humektansi (tvari koje vežu vodu) i ovlaživači (tvari koje kožu opskrbljuju vlagom) u pripravcima za lokalnu primjenu povećavaju sadržaj vode u epidermisu, te su u suzbijanju suhoće kože često učinkovitiji od onih bez ovlaživača. Voda je važna za održavanje elastičnosti kože. Stoga su prirodni faktori ovlaživanja (Natural Moisturising Factors; NMF) kao npr. urea i hijaluronska kiselina, važni za funkciju epidemisa, jer osiguravaju zadržavanje vlage, održavaju kiselinski pH i puferiraju kapacitet epidermisa, osiguravaju odgovarajuće epidermalno sazrijevanje i uklanjanje crvenila, te smanjuju patogenu kolonizaciju bakterija. Kada se smanji njihova koncentracija u epidermisu, sama voda u proizvodima ne može vratiti elastičnost.

Brojne studije pokazuju da lokalna primjena fizioloških lipida koji sadrže kolesterol, ceramide i omega masne kiseline, može poboljšati smanjenu epidermalnu zaštitnu barijeru kože i homeostazu njene propusnosti. Dermokozmetički pripravci za njegu suhe kože, također bi trebali biti masnije konzistencije, te bi bilo poželjno da sadrže i prirodna biljna ulja poput shea maslaca ili noćurka.

Stopala su ljeti posebno sklona isušivanju. Epiderma tog dijela tijela iznimno je osjetljiva, jer je tu proizvodnja sebuma minimalna. Zato već nakon najmanjih iritacija koža na njima postaje tvrđa i puca, a nakon povratka s ljetovanja hrapava je i bolna. Ljeti su stopala često suha i zadebljana i zbog hodanja bez obuće ili nošenja otvorene i neadekvatne obuće. Njega i regeneracija zasnivaju se prvenstveno na uklanjanju mrtvih stanica i nečistoća pilingom ili keratoliticima kao što su salicilna kiselina ili urea (5-15%) uklopljenim u dermokozmetičku formulaciju. Zatim je važna hidracija (hijaluronska kiselina, glicerol) i njega dermokozmetičkim pripravcima koji sadrže hranjiva prirodna biljna ulja (npr. shea maslac) i regenerirajuće supstancije kao što su ceramidi i depantenol.

Usne se također ljeti jako isušuju, posebice jer se vrlo često zaborave zaštititi od sunca. One zahtijevaju posebnu njegu, jer nemaju lojne žlijezde koje izlučuju esencijalne masti, te zadržavaju manje vlage. U svakodnevnoj njezi, posebice nakon ljeta, preporučuju se balzami s pčelinjim voskom i prirodnim hranjivim biljnim uljima kao što shea maslac, jojoba, kokos, kakao maslac, badem ili marelica.

koža, hidracija,fotostarenje

Tretmani za hiperpigmentacije

Sunčeva svjetlost potiče proizvodnju melanina. Melanin djeluje kao prirodna zaštita donjih slojeva kože od štetnih UV zraka, a zbog njega koža izložena suncu dobiva preplanuli ten. Međutim, prekomjerno izlaganje suncu može poremetiti taj proces i izazvati hiperpigmentaciju. Ona se pojavljuje u obliku tamnih mrlja koje kožu čine neujednačenom. Najčešće hiperpigmentacije su melazma, sunčeve i staračke pjege te postupalna hiperpigmentacija.

Iako je ljeto gotovo, ne smije se zaboraviti nanošenje kreme sa zaštitnim faktorom. Prevencija u smislu fotozaštite je važna u sprječavanju nastanka tamnih mrlja, pa se tijekom cijele godine preporučuje koristiti proizvode za zaštitu od sunca s visokim faktorom (SPF50+) koji su namijenjeni koži sklonoj nastanku tamnih mrlja.

Za liječenje hiperpigmentacija nakon ljeta, koriste se dva tipa tretmana. Uklanjanje diskoloracije kože i reguliranje pigmenta raznim medicinskim i dermokozmetičkim pripravcima. Tretmani uklanjanja diskoloracije pomoću kemijskog pilinga ili laserske terapije mogu imati nuspojave kao što su iritacija, upale, pa čak i peckanje, što može dovesti do postupalne hiperpigmentacije, pogotovo kod tamnijeg tipa kože. Takvi tretmani također mogu biti skupi i invazivni.

Na tržištu postoje razni medicinski i dermokozmetički proizvodi koji sadrže aktivne tvari koje sprječavaju štetno djelovanje UV zraka (filteri) i slobodnih radikala (antioksidansi) te pomažu u posvjetljivanju hiperpigmentacija, ali se moraju redovito i dugo koristiti. Najčešći mehanizam njihova djelovanja je inhibicija enzima tirozinaze koji je uključen u nastanak pigmenta melanina u koži. Neki od njih izdaju se na liječnički recept (hidrokinon, tretinoin) dok su drugi u sastavu kozmetičkih proizvoda u slobodnoj prodaji (rezorcinol, retinol, glikolna kiselina, vitamin C, niacinamid, azelaična i kojična kiselina). Na tržištu su prisutni i dermokozmetički proizvodi s biljnim sastavnicama poput arbutina iz medvjetke, ekstrakt zelenog čaja, ektrakta korijena sladića, te proteina soje. Potrebno je dulje vrijeme da bi tretman bio učinkovit, pa je zato važno biti strpljiv, dosljedan i uporan.

Iako su pigmentne mrlje obično bezopasne, određeni oblici mogu biti opasni po život, primjerice melanom. Stoga se preporučuje redovita dermatološka procjena kože i pigmentnih mrlja.

Tretmani za aktiničke keratoze

Aktiničke keratoze su prekancerozne keratotične promjene, česta posljedica pretjeranog izlaganja suncu. Osobito su im sklone osobe sa svijetlom ili crvenom kožom i tipovima kože I ili II. Keratoze su obično ružičaste, loše ograničene, na opip ljuskave ili s krustom, no mogu biti i svijetlosive ili tamnije. Treba ih razlikovati od bradavičastih, smeđih seboroičnih keratoza, čiji se broj i veličina povećava s dobi, a koje se također pojavljuju na dijelovima tijela koji nisu izloženi suncu te ne prethode zloćudnim promjenama. Ako postoji samo nekoliko aktiničkih keratoza, najbrže liječenje s najboljim rezultatom daje krioterapija (smrzavanje tekućim dušikom). Ako je promjena više, dramatične rezultate daje nanošenje 5–fluorouracila (5-FU) svake večeri na zahvaćena područja, ili 2×/dan tijekom 2-4 tj. Na tržištu postoji 5-FU različite jakosti i u obliku različitih pripravaka.

Mnogi bolesnici s promjenama na licu bolje od drugih koncentracija podnose kremu 0,5%-tnog 5-FU, nanošenu 1×/dan tijekom 4 tj. Za aktiničke keratoze na rukama mogu biti potrebne jače koncentracije, poput 5%-tne kreme. Lokalno primijenjen 5-FU izaziva jaku reakciju s crvenilom, ljuskanjem i pečenjem, koja često zahvaća područja bez prethodno otkrivenih aktiničkih keratoza. Ako je reakcija prejaka, primjena se može prekinuti na 2-3 dana. Lokalno primijenjen 5-FU nema znakovitih nepoželjnih učinaka, osim ružne i neugodne reakcije koja se može prekriti kozmetikom i smanjiti lokalnom primjenom kortikosteroida. 5-FU se ne smije rabiti za liječenje bazocelularnih karcinoma, osim onih za koje je biopsijom dokazano da su površni, multifokalnog tipa.

Prehrana i dodaci prehrani

Prehrana također utječe na zdravlje kože, pa se pravilnim odabirom namirnica može nahraniti i iznutra. I za zdravlje kože preporučuju se prehrana bogata bjelančevinama, omega masnim kiselinama i vitaminima, posebice A, B, C i D. Namirnice bogate tim sastojcima su uglavnom voće i povrće, posebice mrkva, zeleno lisnato povrće, sušene marelice, dunja, zatim riblje ulje i riba poput lososa, tune i pastrve.

Brojne studije pokazale su da određeni nutrijenti mogu biti od velikog značaja u zaštiti i regeneraciji kože od oštećenja. Njihovom kontinuiranom konzumacijom prije, tijekom i poslije ljeta, koža se može pripremiti za izlaganje suncu, mogu se umanjiti oštećenja i pojava alergija na sunce te dulje zadržati preplanuli ten. Regeneraciji kože iznutra, nakon ljeta, svakako mogu pridonijeti dodaci prehrani koji sadrže sastojke poput kolagena, elastina, ceramida, omega masnih kiselina, hijaluronske kiseline, koenzima Q10 te vitamina i minerala.

Literatura:

Sjerobabski-Masnec I, Šitum M. Skin aging. Acta Clin Croat 2010; 49: 515-519. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/clanak/126404

Downie JB. Understanding Moisturizers and their Clinical Benefits. Pediatric Skincare. 2010 September/October:19-22.

Verdier-Sévrain S, Bonté F. Skin hydration: a review on its molecular mechanisms. J Cosmet Dermatol. 2007;6(2):75–82.

Rawlings AV, Harding CR. Moisturization and skin barrier function. Dermatol Ther. 2004;17:43–8. Dostupno na: http://doi.wiley.com/10.1111/j.1396-0296.2004.04S1005.html

Lodén M. Effect of moisturizers on epidermal barrier function. Clin Dermatol. 2012;  30(3):286–96.

Feingold KR. The role of epidermal lipids in cutaneous permability barrier homeostasis. J Lipid Res. 2007;48:2531-46.

Ivančević Ž, Rumboldt Z, Bergovec M, Silobrčić V, Kuzman I, Štimac D, et al. MSD Priručnik dijagnostike i terapije. Split: Placebo d.o.o.; 2010. p. 962-5, 1025.

Cotellessa C, Peris K, Onorati MT, et al. The use of chemical peelings in the treatment of different cutaneous hyperpigmentations. Dermatol Surg 1999; 25(6):450–4.

Šitum M, Buljan M, Čavka M, Kotrulja L, Pustišek N, Poduje S, et. al. Dermatovenerologija. Zagreb: Medicinska naklada; 2018. p. 253-6.

Turčić P. Opekline od sunca. Priručnik za samoliječenje. Zagreb: Croatian Association of self-medication industry (CASI); 2017. p.147-53.