Svakodnevna prehrana trebala bi biti bogata voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama, bogatim vitaminima, mineralima i drugim nutrijentima poput dugolančanih masnih kiselina. Takva raznovrsna, uravnotežena prehrana može osigurati adekvatne količine svih esencijalnih nutrijenata. No, nedovoljan unos nutrijenata putem prehrane može rezultirati brojnim zdravstvenim poremećajima. Zato je prilikom odabira dodatka prehrani važno obratiti pažnju i na osobitosti prehrane pojedine osobe.
Dodaci prehrani obično se pojačano koriste tijekom razdoblja učestalih infekcija, prehlada i gripe, tijekom hladnijeg razdoblja godine. Osnovna im je namjena poticanje prirodnih obrambenih sposobnosti organizma i prevencija prehrambenih propusta.
Upiti pacijenata u ljekarnama o suplementaciji koja utječe na podizanje imuniteta, posebno su naglašeni od pojave epidemije izazvane SARS-CoV-2 virusom. Prema preporukama SZO, održavanje imunološkog sustava zdravim i sposobnim za suočavanje s virusnim infekcijama uključuje dovoljno sna, uravnoteženu prehranu, tjelovježbu, smanjenje stresa i suplementaciju preparatima koji imaju dovoljno dokaza o podršci imunitetu.
Vitamin C
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) odobrila je čak 16 različitih zdravstvenih tvrdnji za vitamin C, što potvrđuje njegovu iznimnu znanstvenu utemeljenost djelovanja i korist za ljudsko tijelo. Neke od njih izravno se ili neizravno, vezuju i uz imunitet, pa se tako za pripravke koji sadrže barem 15% PU vitamina C mogu koristiti tvrdnje da: „pridonosi normalnoj funkciji imunološkog sustava“ i „pridonosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa“, a za pripravke koji sadrže dozu od 200 mg vitamina C može se koristiti tvrdnja da „pridonosi održavanju normalne funkcije imunološkog sustava za vrijeme i nakon intenzivne tjelesne aktivnosti“.
Brojna su istraživanja proučavala utjecaj vitamina C na viruse. Iako su rezultati pokazali da se redovitim unosom ne može spriječiti prehlada, dokazano je da se njegovim uzimanjem ublažavaju simptomi i trajanje prehlade. Općenito, virusi ne mogu preživjeti u okolišu s visokim dozama vitamina C. Revizija 30 nasumičnih i nenasumičnih istraživanja pokazala je da unos vitamina C u dozi od 1 gram na dan tijekom nekoliko mjeseci, ne utječe značajno na smanjenje učestalosti pojave prehlade, ali je uočena konstanta u smanjenju trajanja simptoma. Utjecaj na smanjenje vremena trajanja prehlade kretao se čak do 39%.
Apsorpcija vitamina C je saturacijskog tipa, što znači da se veće pojedinačne doze slabije apsorbiraju od manjih pojedinačnih doza. Maksimalna dnevna doza vitamina C je 2.000 mg. Kod osjetljivih osoba, doze veće od maksimalno dopuštene mogu izazvati proljev, negativno utjecati na apsorpciju bakra, te pospješiti stvaranje oksalata, što može dovesti do stvaranja bubrežnih kamenaca.
Vitamin D
EFSA je za vitamin D, između ostalih, odobrila tvrdnju da „pridonosi normalnoj funkciji imunološkog sustava“.
Osim dobro poznate uloge vitamina D u postizanju i održavanju koštane mase, posljednjih godina sve je više spoznaja o njegovim brojnim drugim pozitivnim učincima – djeluje na keratinocite u koži, pa i dio pacijenata s psorijazom dobro reagira na liječenje kombinacijom vitamina D i kortikosteroida; povoljno utječe kod dijabetesa (zbog lučenja inzulina, jer glukagon nije ovisan o vitaminu D); može utjecati i na poboljšanje tijeka liječenja kod depresije, a iznimno je važna njegova uloga u imunološkom sustavu, jer stimulira nespecifični imunološki odgovor i kontrolira specifični odgovor imuniteta.
Tijekom epidemije SARS-CoV-2 virusom, uočena je povezanost niže razine 25(OH)D u serumu COVID-19 bolesnika koji su imali teži klinički tijek bolesti i osoba koje su inače pod većim rizikom od nedostatka vitamina D (starije osobe, osobe s ozbiljnim komorbiditetima i pretile osobe). Rezultati istraživanja upućuju na to da je rizik od virusnih infekcija dišnih puteva povišen kod osoba s nedostatkom vitamina D, te da taj vitamin može smanjiti rizik od virusne infekcije dišnog sustava kao i smanjiti težinu i dužinu trajanja bolesti COVID-19, te poboljšati ishod bolesti.
Provedeno je više studija o njegovom utjecaju na prevenciju infekcija gornjih dišnih puteva, koja su pokazala da profilaksa vitaminom D može značajno pridonijeti smanjenju učestalosti infekcija gornih dišnih puteva, a to ujedno znači smanjeno korištenje antibiotika i posljedično smanjenje antimikrobne rezistencije. Stoga se za prevenciju dišnih infekcija tijekom jesenskog i zimskog razdoblja, kada je izlaganje suncu minimalno, preporučuje svakodnevno uzimati vitamin D3 u dozi od 1.000 IJ, a ako se radi o osobama koje se ubrajaju u neku od rizičnih skupina, savjetujte ih da u laboratoriju provjere razinu 25(OH)D u serumu te da se doza prilagodi dobivenom nalazu. U Hrvatskim smjernicama za suplementaciju vitamina D kod odraslih osoba, jasno je povezana razina 25(OH)D u serumu s potrebnom dozom da bi se regulirao njegov nedostatak u organizmu.
Cink
Cink je esencijalni mineral čiji nedostatak izaziva zastoj u rastu i razvoju, slab apetit, veću sklonost infekcijama, slabije cijeljenje rana te slab razvoj misaonih i motoričkih funkcija. Često se spominje u kontekstu imunostimulacije, a odgovoran je za funkciju više od 300 enzima u ljudskom tijelu. Ima puno bioloških funkcija i nalazi se u strukturi brojnih proteina. Važan je za diobu stanica, stvaranje kostiju, integritet kože, kose i noktiju. Odgovoran je i za osjet okusa, budući da je dio proteina čiji je zadatak raspoznavanje okusa. Zbog poveznice između cinka i osjeta okusa, oslabljeni osjet okusa i mirisa čest su simptom nedostatka tog minerala, a ujedno i simptom koji se često javlja kod virusnih dišnih infekcija. Metabolizam proteina, masti i ugljikohidrata otežan je bez adekvatnog unosa cinka. Brzina kojom ljudsko tijelo stvara i iskorištava energiju ovisna je o cinku, pa se njegovim nedovoljnim unosom metabolizam usporava.
U imunološki sustav cink je uključen višestruko – od kožne barijere do regulacije gena unutar limfocita. Ključan je za normalnu razvojnu funkciju stanica koje posreduju nespecifičnu imunost, poput neutrofila i NK stanica. Inhibira replikaciju rinovirusa koji je odgovoran za neke pojave obične prehlade, pa je tada opravdana njegova suplementacija, naročito odmah po pojavi simptoma. Već manji nedostatak cinka utječe na funkciju timusa, na smanjenje broja CD4+ i smanjenu produkciju citokina.
Pregledom Cochrane baze podataka, utvrđeno je da cink može smanjiti trajanje simptoma prehlade ako se uzme unutar 24 sata od pojave prvih simptoma, i to u dozi od najmanje 10 mg.
Rizične skupine za deficit cinka su vegetarijanci, trudnice, dojilje, osobe koje učestalo konzumiraju alkohol, osobe na antihipertenzivnoj terapiji, na terapiji fluorokinolonima i tetraciklinima, te osobe koje uzimaju preparate željeza.
Prekomjerno uzimanje cinka može uzrokovati neravnotežu s bakrom, što može negativno djelovati na razinu kolesterola. Dodatak prehrani sa cinkom treba uzimati s čašom vode, i to nekoliko sati odvojeno od obroka da se ne ometa njegova apsorpcija.
Selen
Iako se često reklamira kao antioksidans, selen se u proteinima nalazi kao kofaktor. Ugrađuje se u više proteina u tijelu, koje nazivamo selenoproteinima, a koji imaju brojne funkcije u organizmu, poglavito antioksidativne i protuupalne (npr. glutation-peroksidaza). Selenoproteini imaju jednu od ključnih uloga u uravnoteženju učinka reaktivnih kisikovih vrsta, pa je razina selena u organizmu direktno povezana s (ne)adekvatnim imunosnim odgovorom i podložnošću upalnim procesima. Uz to, povezan je s razvojem i ekspresijom leukocita, a neke su studije pokazale da suplementacija selena poboljšava funkciju timusa i stimulaciju proizvodnje leukocita. Neophodan je za niz enzima antioksidativne zaštite, imunološkog sustava, mišića i enzima koji sudjeluju u metabolizmu hormona štitnjače. Neophodan je za proizvodnju i regulaciju trijodtironina, a štitnu žlijezdu karakterizira visoka tkivna koncentracija selena (0,2–2 mcg/g) i selenoproteina. Štitna žlijezda ima važnu ulogu u funkciji imuniteta.
Selen je element u tragovima koji se javlja kao anorganski (selenid, selenat i selenit) ili organski (selenometionin ili selenocistein) oblik. Njegov sadržaj u povrću koje bi njime trebalo biti bogato, jako ovisi o tlu na kojem je uzgojeno, jer ga iz tla ispiru velike količine kiše. Najveći sadržaj selena pronađen je u brazilskim oraščićima (1 mg/kg).
Deficit selena u organizmu iznimno je rijedak. Preporučeni dnevni unos za odraslu osobu je 55 mcg na dan (u Europi je taj unos oko 40 mcg na dan, jer je tlo na našem kontinentu siromašno selenom). Dodaci prehrani u kojima je selen na bazi kvasca ili u obliku selenmetionina pokazuju bolju apsorpciju pri unosu od anorganskog oblika.
Željezo
Željezo je potrebno za brojne vitalne funkcije uključujući rast, reprodukciju, zacjeljivanje rana i imunitet. Glavna mu je uloga prijenos kisika do tkiva. Važno je i za pravilno funkcioniranje brojnih enzima uključenih u sintezu DNA, stvaranje energije i zaštitu od mikroba i slobodnih radikala. Posljedica nedostatnog unosa željeza može biti smanjenje produkcije crvenih krvnih zrnaca te zastoj u kognitivnom razvoju. Anemija koja nastaje kao posljedica deficita željeza najčešći je oblik nedostatka mikronutrijenata.
Probiotici
Bakterije koje nastanjuju crijeva, posebice laktobacili i bifidobakterije, posjeduju antimikrobnu aktivnost i utječu na lokalni i sustavni imunitet. U crijevima štite od potencijalno patogenih mikroorganizama i tako djeluju kao dio crijevne obrambene barijere. Također, luče supstrate s antimikrobnim svojstvima i potiču nastanak spojeva koji spiječavaju prianjanje patogenih bakterija te stanica i molekula koje igraju ulogu u razvoju imunološke tolerancije prema antigenima, pa tako smanjuju rizik od alergija.
Cochraneov pregled iz 2015. navodi da primjena probiotika može biti korisna za smanjenje broja epizoda akutnih infekcija gornjeg dijela respiratornog sustava, za skraćenja prosječnog trajanja epizoda, za smanjenu primjenu antibiotika i manji broj izostanaka iz škole zbog respiratornih infekcija. Ispitivanjem učinka probiotika na pojavu gripe i prehlade kod predškolske djece, utvrđeno je da se svakodnevnom konzumacijom probiotičkih bakterija u zimsko doba može smanjiti pojava tipičnih simptoma prehlade – začepljenog nosa, povišene temperature i kašlja. Studija je testirala utjecaj bakterija Lactobacillus acidophilus i Bifidobacterium animalis, a zaključeno je da najučinkovitiju obranu od gripe i prehlade pruža istovremeni unos oba probiotička soja. I bakterijske vrste Lactobacillus casei, Lactobacillus plantarum, Lactobacillus bulgaricus Lactobacillus acidophilus, Bifidobacterium longum, Bifidobacterium infantis, Streptococcus thermophilus i E. coli Nissle 1917. imaju dokazan imunomodulatorni učinak i učinak očuvanja integriteta crijevne barijere.
Beta-glukani
Beta-glukani su polisaharidi sastavljeni od molekula D-glukoze kao jedinog monomera. Osnovni prirodni izvori beta-glukana su kvasci i određene vrste medicinskih gljiva.
In vitro istraživanja pokazala su da unos beta-glukana poboljšava rad imunološkog sustava jačanjem obrambene sposobnosti makrofaga, neutrofila i stanica ubojica koje su ključne u obrani od raznih bakterija, virusa, gljivica i parazita. Imunostimulirajuće djelovanje dokazano je samo kod molekula glukana u kojima su molekule glukoze vezane beta 1,3- i 1,6–vezom. Beta-1,3 D glukani potiču stvaranje koštane srži čime se povećava proizvodnja leukocita i trombocita, te aktivacija makrofaga. Aktivirani makrofagi sposobni su pronaći, prepoznati i uništiti uzročnike bolesti te kontrolirati aktivnosti drugih stanica imunološkog sustava. Kada beta-1,3 D glukan dođe u kontakt s receptorom makrofaga, stanica makrofaga postaje čak do 7 puta djelotvornija u prepoznavanju i uništavanju uzročnika bolesti. Beta-1,3 D glukan povećava imunološku aktivnost za 50-120% već tijekom prvih 72-96 sati peroralnog uzimanja.
Molekula s dokazanim imunostimulirajućim djelovanjem ima u zobi (37-40 g/kg beta-glukana), ječmu (oko 33 g/kg) i u određenim vrstama medicinskih gljiva. U raznim kliničkim studijama najintenzivnije se istražuju i obećavajuće rezultate pokazuju reishi, maitake, shiitake, cordyceps i druge gljive.
Pčelinji proizvodi
Propolis djeluje antivirusno, antibakterijski i lagano anestetski. Sadržaj aktivnih tvari u propolisu značajno se razlikuje u ovisnosti o geografskom porijeklu, pa ga je zato teško standardizirati. Dokazano je da in vitro sprječava rast bakterija i virusa, a in vivo potiče stvaranje stanica imunološkog sustava kao i stvaranje protutijela. Uobičajeno se uzima preventivno kao pomoć jačanju obrambene snage organizma, jer pojačava proizvodnju specifičnih i nespecifičnih obrambenih tvari. Cijepljenje u kombinaciji s propolisom pokazuje snažnije i specifičnije jačanje imunološkog sustava, osobito kod virusnih oboljenja gripe i prehlade.
Matična mliječ je gusta, homogena tvar vrlo složenog kemijskog sastava. Mnoge njene biološki aktivne supstancije uzrokuju povoljne fiziološke učinke u organizmu. Nezasićena masna kiselina 10-hidroksi-2-decenska kiselina (10-HDA) koju sadrži, dosad nije pronađena nigdje drugdje u prirodi. Pripisuju joj se farmakološki učinci kao što su antitumorska i antibiotska aktivnost, te jačanje imunološkog sustava. Ima i baktericidna svojstva te djeluje kao prirodni biostimulator, a preporučuje se za jačanje apetita i otpornosti organizma. Najbolji i najsigurniji oblik je liofilizirana matična mliječ koja se dobiva evaporiranjem vode iz smrznute mliječi u vakuumu.
Biljne vrste
Crni kim (Nigella sativa) jedna je od najranije korištenih ljekovitih biljaka, u uporabi tisućama godina. Ulje crnog kima sadrži visok udio višestruko nezasićenih masnih kiselina, bjelančevine, ugljikohidrate, nigelon, beta-sitosterol, timokinon. Posljednjih godina intenzivno se istražuje da bi se dobila potvrda o djelotvornosti.
Ehinaceja (Echinacea purpurea, Echinacea pallida, Echinacea angustifolia) sadrži različite tvari zaslužne za terapijske učinke – polisaharide, glikoproteine, alkilamide, flavonoide, ehinakozid i ehinacein. Iako je svaka pojedinačna komponenta učinkovita sama po sebi, najznačajniji imunostimulativni učinak postiže se sinergijskim djelovanjem svih aktivnih tvari. Najviše ispitivanja vezano je uz dokazivanje djelovanje ekstrakta ehinaceje na prehladu i na infekcije gornjih dišnih puteva. Njemačka Monografija E izdana od Komisije E, preporuča uzimanje alkoholnog ekstrakta korijena Echinacea pallida.
Crna bazga (Sambucus nigra) tradicionalno se koristila za prevenciju i liječenje prehlade i upala gornjih dišnih puteva. Dobar je izvor antioksidansa, vitamina C i vlakana. Prema važećem pravilniku u Hrvatskoj dopušteno je korištenje samo cvjetova i plodova u dodacima prehrani.