Rezultati nekih studija pokazuju da čak svaki drugi čovjek iznad 50. godine ima proširene vene, a svaki šesti subjektivne i objektivne tegobe vezane uz varikozitete. Proširene vene mogu perzistirati bez drugih simptoma, a do pogoršanja dolazi s vremenom i ovisno o stilu života. Bolesnici se najčešće žale na osjećaj težine u nogama, pečenje i grčeve u mišićima potkoljenica, naročito navečer. Uzrokuju ih genetski i hormonski čimbenici, dob, spol, višestruke trudnoće, životne navike, dugo stajanje ili sjedenje, visoka tjelesna težina, dugotrajno izlaganje povišenoj temperaturi, podizanje teških tereta, spuštena stopala ili neka druga koštano-mišićna oboljenja, visoke potpetice koje remete statiku, dugotrajno sjedenje s prekriženim nogama…
Žene obolijevaju čak 4 puta češće od muškaraca, čemu pridonose višestruke trudnoće, hormonska nadomjesna terapija ili peroralna kontracepcija, izlaganje suncu, solarij i sauna (dovode do vazodilatacije i usporavanja protoka krvi te dodatnog opterećenja venskih zalistaka i stijenke vena). Najvažniji faktor je genetski – sistemska slabost stijenki vena često se nasljeđuje.
Simptomi venske insuficijencije u početku su blagi – osjećaj težine u nogama, umor, bolovi uzduž vena, trnci, otekline gornjeg dijela stopala i gležnja potkraj dana ili za vrijeme povišenih temperatura. Mogu se pojaviti plavkaste ili crne mrlje, ili male plave vene, tzv. varikozne vene. Taj stadij pacijenti uglavnom doživljavaju kao blage, sezonske smetnje ili kozmetičke probleme. Nastoje ih rješavati lokalnom terapijom i kamuflažom. Pritom je uloga ljekarnika pojasniti im porijeklo simptoma i mogući razvoj bolesti, te pružiti pomoć u prevenciji i saniranju svih stadija bolesti.
Prema raznim statistikama, proširene vene na donjim ekstremitetima (varikoziteti) pojavljuju se kod 20-50% populacije. To se odnosi na proširene manje vene (teleangiektazije i venektazije, bez subjektivnih i/ili objektivnih poteškoća), na značajno izražene varikozitete uz promjene na koži potkoljenica (hiperpigmentacije, edemi, eritemi, liposkleroze, ekcematoidne promjene) pa sve do ulkusa. Kroničnu vensku insuficijenciju treba tretirati u svim fazama bolesti.
Samopomoć i preventiva
Kao i kod većine oboljenja, tako su i kod varikoziteta važni prevencija, edukacija bolesnika i samopomoć. Preporučite pacijentima redovito vježbanje (šetnju, bicikliranje i plivanje); smanjenje prekomjerne tjelesne težine; što češće prekidanje faza sjedenja; podizanje nogu tijekom odmora; izbjegavanje alkohola i uravnoteženu prehranu (bez masti i šećera); kompresijske čarape; naizmjenične toplo-hladne kupke.
U početnoj fazi preporučiti se mogu i razni lokalni pripravci u obliku gelova ili krema. Gel je većini bolesnika ugodniji za primjenu, jer izaziva osjećaj hlađenja. U topikalnim pripravcima najčešće se koriste:
- Divlji kesten (Aesculus hippocastanum) ima antiedematozno i venotonizirajuće djelovanje. Pomaže kod otežalih nogu, svrbeža kože iznad proširenih vena, osjećaja napetosti u nogama, te kod bolova i upala proširenih vena. Escin kojeg sadrži smanjuje oštećenja kapilara, jača njihove stijenke i štiti od edema.
- Gotu kola (Centella asiatica) klinički dokazano potiče protok krvi, poboljšava cirkulaciju u mozgu i u nogama, te je djelotvorna kod kronične slabosti vena. Utječe na sprječavanje procesa nastanka venskih varikoziteta, odnosno na smanjenje postojećih tegoba.
- Hamamelis (Hamamelis virginiana) ima dobro protuupalno, analgetsko, adstringentno i flebotoničko djelovanje, pa se preporučuje kod svih poremećaja venske cirkulacije – proširenih vena, hemoroida, upale vena…
- Kokotac (Melilotus officinalis) djeluje antiflogistički, sprječava nastanak edema i potiče cirkulaciju krvi i limfe. Primjenjuje se u pripravcima za olakšavanje noćnih grčeva u listovima, osjećaja teških nogu, svrbeži i oteklina nogu. Koristi se i kao pomoć pri liječenju upala krvnih žila, nakon tromboze, kod hemoroida i zastoja limfe.
- Veprina (Ruscus aculeatus) djeluje na tonus vena, poboljšava vensku cirkulaciju i limfni tok, te smanjuje oštećenja kapilara i nastajanje edema. Primjenjuje se kod tegoba kao što su bol, osjećaj težine, noćni grčevi u listovima, svrbež i otekline te kod hemoroida.
- Vinova loza (Vitis vinifera) pozitivno djeluje na jačanje tonusa vena i kapilara, jačajući njihove stijenke i regulirajući permeabilnost. Ima i antioksidativno djelovanje.
- Bioflavonoidi također pozitivno utječu na funkciju kapilara i vena zbog njihovog antitrombotičkog svojstva. Iz te skupine u terapiji proširenih vena i hemoroida najviše se upotrebljavaju rutin i hesperidin. Rutin pospješuje učvršćivanje stijenki kapilara i vena, povećava njihovu elastičnost te sprječava i ublažava stvaranje popucalih kapilara na koži. Trokserutin je flavonoid iz pupoljka japanskog bagrema, efikasan u tretmanu venske insuficijencije i edema. Povoljno utječe na mikrocirkulaciju i sprječava pucanje kapilara. Iz hesperidina (koji se dobiva iz bijelog sloja usplođa citrusa) dobiva se i njegov djelomice hidrogenirani sintetski derivat diosmin koji ima znanstveno utemeljen mehanizam djelovanja – pojačava tonus i smanjuje širinu vena, slabost venskih stijenki i sprječava ili ublažava napredovanje kroničnih venskih bolesti. Potiče limfnu drenažu i smanjuje propusnost i lomljivost kapilara, pritom ih štiteći od oštećenja.
Uz dobru prevenciju, edukaciju bolesnika i samopomoć mogu se postići dobri rezultati u liječenju kronične venske insuficijencije, bolest se može zadržati pod kontrolom te dugo očuvati radna sposobnost i odgovarajuća kvaliteta života pacijenta.