Search
Close this search box.
Search
Close this search box.

Što su sinbiotici i kako služe zdravlju?

Sinbiotici nastaju sjedinjenjem probiotika i prebiotika u jedan pripravak, a danas se smatraju važnim alatom u prevenciji i terapiji kroničnih stanja i bolesti – od zdravlja probavnog sustava do regulacije tjelesne mase i hormonalnog zdravlja

Autorica članka: Sandra Krstev Barać, mag.nutr., IFMCP

Dobro je poznato da zdravlje naše probave ili primjerice imuniteta ovisi o stanju naše crijevne mikrobiote, no taj veličanstveni sustav utječe na naše cjelokupno zdravlje, možda i više nego što smo svjesni. Crijevna mikrobiota može komunicirati s ostatkom organizma na više načina, pa se s pravom često smatra najvećim endokrinim organom i jednim od glavnih igrača u našem zdravlju, od djetinjstva do starosti.

Kada je mikrobiota u ravnoteži, pomaže probavni proces, zaštitu od patogena, sintezu nekih vitamina i vitalnih metabolita, kontrolu imunološkog odgovora, ali i hormonske funkcije. Nastanu li u njenom sastavu negativne promjene (u vidu gubitka raznolikosti ili prevladavanja patogenih u odnosu na nepatogene mikroorganizme)  to će se odraziti na cjelokupno zdravlje. Takav nepovoljan scenarij dovodi do stanja upale i gubitka funkcije crijevne barijere, ali i mogućeg razvoja brojnih kroničnih tegoba i bolesti poput inzulinske rezistencije, autoimunih bolesti, anksioznosti, pa čak i pretilosti, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.

Današnji suvremeni način života sa sobom nosi brojne izazove za stabilnost crijevne mikrobiote. Antibiotici su najpoznatiji remetitelji njena zdravlja, no negativno djeluju i neki drugi lijekovi, stres, jednolična prehrana siromašna vlaknima ili ona bogata nezdravim masnoćama i šećerima, zatim alkohol, toksini iz okoliša, čak i loš san. Ponekad je teško utjecati na te negativne čimbenike, ali posebno formulirani pripravci poput sinbiotika pomažu održati raznolikost crijevne mikrobiote i time osigurati cjelokupno zdravlje.

Sinbiotici kao sinergija probiotika i prebiotika

Probiotici (dobre bakterije) predstavljaju jednu ili više kultura živih, nepatogenih mikroorganizama, koji primijenjeni u adekvatnoj dozi, djeluju korisno na domaćina.

Ipak, bez prebiotika – vlakana koja služe kao hrana korisnim bakterijama, probiotici imaju manju šansu da „prežive“ nepovoljne uvjete u probavnom sustavu. Prebiotici su prirodno prisutni u povrću, voću i žitaricama, a u komercijalnim pripravcima često ćemo naći inulin i fruktooligosaharide koji se smatraju najpotentnijim supstratom za rast korisnih bakterija.

Ujedinjenjem probiotika i prebiotika (dobre bakterije, fruktooligosaharidi i inulin) u jednom pripravku dobivamo sinbiotik koji poboljšava preživljavanje korisnih kultura za vrijeme prolaska kroz gornji dio probavnog sustava i osigurava efikasniju implantaciju u mikrobiotu debelog crijeva. Sinbiotici imaju široku potencijalnu primjenu – od  zdravlja probavnog sustava do regulacije tjelesne mase i hormonalnog zdravlja

Zbog povoljnih učinaka na sastav i aktivnost crijevne mikrobiote, sinbiotici se danas smatraju važnim alatom u prevenciji i terapiji kroničnih stanja i bolesti. Najpoznatiji povoljan učinak primjene sinbiotika je na disbiozu i probavnu funkciju te konstipaciju ili proljev, ali i općenito smanjenje upale te oporavak crijevne barijere i jačanje imuniteta. 

Intrigiraju istraživanja koja su proučavala učinak primjene sinbiotika na sastav tijela i tjelesnu masu pretilih osoba. Posebno je zanimljiva studija objavljena 2014. godine u časopisu British Journal of Nutrition u kojoj su rezultati pokazali značajno veći gubitak kilograma i masnog tkiva u skupini žena koje su dobivale sinbiotik.

Pozitivan učinak sinbiotika na žensko zdravlje  općenito je zanimljivo područje uzmemo li u obzir važnost koju spolni hormoni imaju na crijevnu mikrobiotu, ali i obrnuto – i crijevna mikrobiota ima važnu ulogu u metabolizmu spolnih hormona, posebice estrogena. Naime, pojedine enteričke bakterije čiji genom nazivamo estrobolom, a koje mogu proizvesti enzim naziva ß-glukuronidaza, uvelike utječu na razine estrogena u organizmu. Ta situacija je izrazito nepovoljna kod estrogenski dominantnih stanja poput mioma, endometrioze ili pak hormonsko ovisnih zloćudnih bolesti. To znači da ne možemo cjelovito pristupiti tim ženskim tegobama, ako se ne pozabavimo zdravljem crijeva, a velik potencijal za pomoć tu imaju upravo sinbiotici.

PCOS (sindrom policističnih jajnika) kao jedan od najčešćih metaboličko hormonalnih poremećaja kod žena, također dio svoje dinamike ima u negativnim promjenama na crijevnoj mikrobioti. Konkretno, primijećena je manja raznolikost bakterijskih vrsta kod pacijentica s tim stanjem, što za posljedicu ima smanjenu produkciju SCFA te višu tjelesnu masu i razinu testosterona. Na pitanje može li i ovdje pomoći modulacija crijevne mikrobiote sinbioticima, odgovor je pozitivan! Studija objavljena 2021. u časopisu The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism proučavala je utjecaj sinbiotika na pretile ispitanice s PCOS-om te su nakon 3 mjeseca intervencije rezultati pokazali značajno smanjenje indeksa tjelesne mase i razine testosterona u skupini koja je dobivala sinbiotik u usporedbi s placebom.

Još jedno potencijalno područje primjene su perimenopauza i menopauza, budući da studije upućuju na značajne promjene u crijevnoj mikrobioti koje se događaju u toj važnoj tranziciji. Stručnjaci su složni da je briga o zdravlju crijeva i uravnoteženoj crijevnoj mikrobioti jedan od stupova ženskog zdravlja nakon 40. godine.

Možemo reći da je, zbog neprocjenjive uloge crijevne mikrobiote za naše zdravlje, redoviti unos sinbiotika u preventivne svrhe pitanje dalekosežnog razmišljanja, dok se u slučajevima narušenog zdravlja unos sinbiotika nameće kao hitna potreba.

Literatura dostupna na upit.

Bioandina promo