Cilj nedavnog sustavnog pregleda 16 studija bio je procijeniti potencijalni učinak konzumacije brusnice na smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti i na poboljšanu regulaciju razine glukoze u krvi. Uočeno je da je konzumacija brusnica povezana sa smanjenjem omjera ukupnog kolesterola i HDL kolesterola te homeostaznog modela procjene inzulinske rezistencije (HOMA-IR). Međutim, nije zabilježena povezanost između konzumacije brusnice i razina ukupnog kolesterola, HDL kolesterola, LDL kolesterola, ukupnih triglicerida, glukoze u krvi natašte, glikiranog hemoglobina (HbA1c) te inzulina natašte.
Nedavna istraživanja pokazuju da omjer ukupnog i HDL kolesterola veći od 5 upućuje na povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Konzumacija brusnice značajno smanjuje spomenuti omjer te može utjecati na regulaciju lipida. Mogući mehanizmi uključuju prisutnost polifenola, posebno antocijana, fenolnih kiselina i flavonoida. Smatra se da antocijani mogu smanjiti nakupljanje lipida u jetri i lipogenezu putem regulacije proteina koji se veže na regulatorni element sterola (sterol regulatory element binding protein-1c, SREBP-1c), poticanjem lipolize aktiviranjem peroksisom proliferator aktiviranog receptora gama (peroxysome proliferator-activated receptor gamma, PPAR) te smanjujući oksidativni stres.
Nadalje, u analizi podskupina, uočeno je da konzumacija brusnice u suhom obliku (kapsule, prahovi, tablete) rezultira značajnim smanjenjem razine inzulina natašte, dok trajanje intervencije, zdravstveno stanje te doziranje polifenola i antocijana nisu imali utjecaj na parametre lipida i glikemije u krvi. Zaključeno je da konzumacija brusnice može imati korisne učinke na metabolizam lipida i glukoze, posebno u smanjenju omjera ukupnog i HDL kolesterola te u poboljšanju osjetljivosti na inzulin.
Izvor: Nutrients