Šećerna bolest tipa 2 (ŠBT2) je kronična metabolička bolest rastuće prevalencije. Iako su za nju karakteristični poremećaji lučenja i djelovanja inzulina, patogeneza bolesti je kompleksna i višestruka te značajno varira među pojedincima. Crijevni mikrobiom djeluje kao ključni čimbenik u patogenezi određenih bolesti, uključujući pretilost, metabolički sindrom i šećernu bolest. Probiotičke bakterije imaju sposobnost fermentiranja prehrambenih vlakana u debelom crijevu, proizvodeći kratkolančane masne kiseline poput acetata, butirata i propionata, a one poboljšavaju osjetljivost na inzulin, reguliraju metabolizam glukoze te smanjuju upalu.
Noviji dokazi pokazuju da crijevni mikrobiom može utjecati na apsorpciju masti iz prehrane, a probiotičke bakterije mogu utjecati na oslobađanje hormona koji reguliraju apetit, poput leptina i grelina, što potencijalno pomaže u kontroli tjelesne mase.
Cilj nedavne studije bio je procijeniti utjecaj višesojnih probiotika u obliku dodataka prehrani na kontrolu glikemije, razine lipida te ostalih parametara povezanih s pretilošću i ŠBT2. Studija je uključila 91 sudionika oboljelog od ŠBT2, prosječne dobi 65,12 ± 10,92 godine. Sudionici su nasumično raspoređeni u dvije skupine koje su jednom na dan tijekom 6 mjeseci primali višesojni probiotik ili placebo.
Probiotički dodatak prehrani sadržavao je sljedeće sojeve: Lactobacillus acidophilus (1,75×109 CFU), Lactobacillus plantarum (0,5×109 CFU), Bifidobacterium lactis (1,75×109 CFU) i Saccharomyces boulardii (1,5×109 CFU). Analiza krvi i antropometrijska mjerenja provodila su se svaka 3 mjeseca, dok su uzorci stolice prikupljeni na početku studije te nakon 6 mjeseci.
Kod sudionika koji su primali višesojni probiotik (n=46) u usporedbi s kontrolnom skupinom (n=45) uočeno je značajno smanjenje vrijednosti glikiranog hemoglobina (HbA1c), glukoze u krvi natašte i ukupnog kolesterola. Ključno otkriće je utjecaj tog dodatka prehrani na kontrolu glikemije. U kontrolnoj skupini primijećeno je blago smanjenje prosječnih vrijednosti HbA1c nakon 3 i 6 mjeseci (-0,12%, tj. 0,14%) što se pripisuje umjerenom smanjenju opsega struka (0,41 cm, tj. 0,44 cm). U skupini koja je primala probiotik uočeno je značajnije smanjenje razine HbA1c u obje vremenske točke (-0,42%, tj. -0,73%) čak i uz značajno smanjenje opsega struka od 3,63 cm tijekom 6 mjeseci.
Klinički važne koristi za osobe sa ŠBT2 su značajna poboljšanja u kontroli glikemije i opsegu struka, uključujući smanjeni rizik od komplikacija poput KV bolesti, neuropatije, retinopatije i bubrežnih bolesti. Zaključeno je da dobiveni rezultati upućuju na dosljednu i trajnu učinkovitost probiotičke intervencije u smanjenju razine HbA1c.
Izvor: Nutrients