Slomljeno srce (Broken heart syndrome ili Takotsubo kardiomiopatija) nije samo metafora već i akutno oštećenje srca uzrokovano osobito intenzivnim emocijama ili stresom, a simptomi mogu biti slični srčanom udaru. Općenito, kardiovaskularne bolesti rezultat su međudjelovanja višestrukih čimbenika rizika koji mogu biti potencijalno promjenjivi i sve više zahtijevaju sinergiju kompleksnih prevencijskih programa.
Čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti mogu se podijeliti na one na koje se može utjecati i na one na koje se ne može utjecati. Rizični čimbenici na koje se ne može utjecati su: dob, spol i pozitivna obiteljska anamneza. Čimbenici na koje se može utjecati su: hipertenzija, hiperlipidemije, pušenje, pretilost, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost i dijabetes, a prevalencija pretilosti i dijabetesa posljednjih desetljeća izrazito raste.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da čak 1,28 milijardi ljudi diljem svijeta ima hipertenziju, odnosno svaki četvrti muškarac i svaka peta žena. Rizik za kardiovaskularne bolesti kod žena izjednačava se s onim kod muškaraca. Naime, žene imaju niži rizik samo u fertilnoj dobi, a nastupom menopauze rizik se izjednačava s rizikom kod muškaraca. Dodatno, simptomatologija kardiovaskularnih bolesti kod žena ima svoje osobitosti, pa nije pravovremeno prepoznata i adekvatno liječena.
Svjetska zdravstvena organizacija ističe važnost smanjenja poznatih rizičnih čimbenika, implementacije mjera probira u rizičnim skupinama te pružanje učinkovite i pristupačne terapije za postizanje nadzora nad epidemijom kardiovaskularnih bolesti.
Nove Smjernice Europskog udruženja za hipertenziju (ESH) iz 2023. godine navode da javne ljekarne mogu biti prikladna mjesta za pružanje ljekarničke skrbi i edukacije osobama koje boluju od hipertenzije te da dostupni dokazi podupiru značajnu ulogu ljekarnika u otkrivanju i kontroli hipertenzije i kardiovaskularnih čimbenika rizika.
Nepravilni odabir namirnica, pretjeran dnevni unos kalorija, prevelik unos soli, ugljikohidrata i masti, kao i nedovoljna tjelesna aktivnost dovode do pretjerane uhranjenosti (indeks tjelesne mase, BMI 25-29,9 kg/m2) i pretilosti (BMI ≥30 kg/m2). Ipak, pretilost je promjenjiv čimbenik rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti na koji možemo utjecati. Redukcija tjelesne težine kod bolesnika s razvijenom kardiovaskularnom bolesti smanjuje rizik od smrti 1,5 do 2 puta, te je jednako važna poput regulacije dislipidemije ili arterijske hipertenzije. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je debljinu najvećim globalnim, kroničnim zdravstvenim problemom odraslih osoba, koji je dosegao razmjere epidemije.
Na razvoj navedenih epidemioloških pokazatelja najviše utječu dominantno sjedilačke aktivnosti koje su postale dio suvremenog života, te prekomjerna konzumacija rafinirane hrane s visokim udjelom masti i jednostavnih ugljikohidrata. Potrebno je promijeniti životne navike, povećati tjelesne aktivnosti koje djeluju na održavanje tjelesne težine kao i na poboljšanje lipidnog profila, te poboljšati higijenu spavanja, jer se tada preko aktivnosti leptina, grelina, razine inzulina i crijevnih peptida dodatno utječe na smanjenje tjelesne težine.
Kardiovaskularni bolesnici, nažalost, imaju loše prehrambene navike, pa je stoga za njih razvijen cijeli niz dijeta. Mediteranska prehrana pokazala se učinkovitom u smanjenju kardiovaskularne smrtnosti i kardijalnih događaja u primarnoj kao i u sekundarnoj prevenciji. DASH-dijeta također se pokazala učinkovitom, jer ne samo da pomaže u regulaciji krvnog tlaka i smanjenju tjelesne težine nego i u sniženju razine ukupnog kolesterola u serumu. Smanjenje unosa soli na 6 g/dan ili manje, povoljno utječe na regulaciju krvnog tlaka. Stoga je redovita, umjerena i pravilna prehrana jedan od najvažnijih čimbenika na koji možemo utjecati kako bismo znatno smanjili rizik od nastanka bolesti srca i krvnih žila.
Hrvatske smjernice za liječenje odraslih osoba s debljinom iz 2022. godine mogu se primijeniti u svakodnevnom radu liječnika i ljekarnika, a cilj je prepoznavanje i adekvatno liječenje osoba s preuhranjenošću i debljinom s naglaskom na primjerenu komunikaciju, motivacijski razgovor i edukaciju.
Sukladno mnogim neovisnim epidemiološkim i genetičkim istraživanjima, u nastanku kardiovaskularnih bolesti može se potvrditi ključna uloga poremećaja metabolizma lipida (dislipidemija), posebice hiperkolesterolemije. Jedan od temelja prevencije kardiovaskularnih bolesti je liječenje dislipidemija, s razlikom u načinu liječenja, ovisno o tome radi li se o primarnoj ili sekundarnoj prevenciji. Vrlo nedavno objavljene europske smjernice liječenja dislipidemija u sklopu prevencije kardiovaskularne bolesti spominju važnost pravilne prehrane, redovite tjelovježbe, smanjenja visceralnoga masnog tkiva i promjene ostalih životnih navika.
Kod arterijske hipertenzije, primarni cilj liječenja je postići dobro regulirani arterijski tlak čime bi se postiglo maksimalno smanjenje dugotrajnog ukupnog rizika od kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta. U 95% slučajeva uzrok arterijske hipertenzije ostaje nepoznat i tada se radi o primarnoj arterijskoj hipertenziji, a patogenetski je mehanizam gubitak elastičnosti i/ili pojava nekontrolirane vazokonstrikcije arterija. Preostalih 5% uzroka je sekundarna arterijska hipertenzija, gdje je povišeni arterijski tlak posljedica nekih drugih bolesti ili poremećaja u tijelu. Povišeni arterijski tlak naziva se i „tihi ubojica“, jer godinama ne uzrokuje nikakve tegobe, ali postupno oštećuje vitalne organe i njihovu funkciju (mozak, srce, bubrege, krvne žile, oči) i zbog toga je njegovo pravodobno otkrivanje od iznimne važnosti za prevenciju tih oštećenja.
Dodaci prehrani
Radna skupina za upravljanje dislipidemijama Europskog kardiološkog društva (ESC) i Europskog društva za aterosklerozu (EAS) u Smjernicama za liječenje dislipidemija navodi dodatke prehrani koji imaju povoljan učinak na prevenciju i liječenje kardiovaskularnih bolesti. Omega-3 masne kiseline, beta-glukan, crvena riža, sojin protein i steroli smanjuju apsorpciju kolesterola, snižavaju vrijednosti triglicerida u krvi i povišenog krvnog tlaka te doprinose čvrstoći i elastičnosti krvnih žila.
Omega-3 masne kiseline
Omega-3 masne kiseline štite srce i krvne žile snižavanjem razine triglicerida, modulacijom upale i antiaritmijskim djelovanjem. Posebice eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA) masna kiselina, posjeduju i blago antihipertenzivno djelovanje te smanjuju brzinu nastanka aterosklerotskih plakova. Kapsule su najčešće korišteni oblik dodataka prehrani omega-3 masnih kiselina, a njihovu je učinkovitost na smanjenje rizika od bolesti srca i krvnih žila potvrdila nadležna američka institucija za dodatke prehrani i lijekove – US Pharmacopeia.
Omega-3 masne kiseline u obliku etil estera omogućuju unos DHA i EPA u koncentriranijim dozama te se uz dozvolu Food and Drug Administration (FDA) upotrebljavaju u kliničkoj praksi uz strogi nadzor liječnika.
Beta-glukan
Osim poticanja imunosnog odgovora, beta-glukan ima značajnu ulogu u smanjenju ukupne razine kolesterola kao i u smanjenju koncentracije tzv. lošeg kolesterola. Točan mehanizam djelovanja beta-glukana još nije u potpunosti razjašnjen, ali znanstvene studije kontinuirano pružaju dokaze o njegovom povoljnom učinku na razinu kolesterola u krvi, a time i na rizik od kardiovaskularnih bolesti. FDA je 1997. godine, a EFSA 2010. godine, odobrila zdravstvenu tvrdnju da beta-glukan iz zobi smanjuje razinu kolesterola, što može imati povoljan učinak na rizik od koronarne bolesti srca.
Crvena riža
Crvena riža se dobiva fermentacijom, a ovisno o soju korištenog kvasca i uvjetima fermentacije nastaje više bioaktivnih komponenti. Najznačajniji spojevi među njima su monakolini koje karakterizira inhibicija enzima koji sudjeluje u sintezi kolesterola u jetri, HMG-CoA reduktaze. Monakolin K je zbog djelovanja sličnog statinima kroz brojna istraživanja pokazao učinak na smanjenje koncentracije lipida, čime povoljno utječe na rizik od nastanka kardiovaskularnog incidenta. Ipak, potreban je oprez, jer pacijenti unosom crvene riže unose statin niskog do srednjeg intenziteta djelovanja, ali promjenjive i neadekvatne doze, u preparatu koji je stavljen na tržište kao prirodni dodatak prehrani, a zapravo sadržava medicinski neprovjeren statin. U tom slučaju uzimanje propisanog statina u preporučenoj dozi sigurnije je i učinkovitije, pogotovo ako se radi o slabijem stupnju intolerancije. Zbog izravnog utjecaja na jetru, ne preporučuje se osobama s kroničnim bolestima jetre.
Sojin protein
Soja je bogat izvor visokokvalitetnih proteina sa svim esencijalnim aminokiselinama koje se nalaze u životinjskim proteinima, i to bez kolesterola i s manje zasićenih masti. Potencijalne pozitivne učinke proteina iz soje na optimizaciju lipidnih komponenti potvrđuju brojne studije provedene na soji. Food and Drug Administration potvrdio je 1999. godine tvrdnju da soja snižava razinu kolesterola te je omogućio proizvođačima navod da 25 g proteina soje na dan u kombinaciji s pravilnom prehranom s niskim udjelom kolesterola i zasićenih masti smanjuje rizik od bolesti srca.
Biljni steroli
Osnovni biljni steroli su stigmasterol, sitosterol i kampesterol, a prirodno se nalaze u biljnim uljima te u manjim količinama u povrću, svježem voću, kestenima, žitaricama i mahunarkama. Steroli imaju sličnu kemijsku strukturu i biološku funkciju kao kolesterol, te se u ljudskom organizmu natječu za iste receptore odgovorne za apsorpciju. Stoga je posljedica unosa biljnih sterola smanjena razina kolesterola u krvi, osobito LDL kolesterola. Biljni steroli i stanoli te njihovi esteri posjeduju GRAS (generally regarded as safe) status, odnosno, općenito su prihvaćeni kao sigurni za ljudsku upotrebu.
Znanstvene studije navode još magnezij, ginko i koenzim Q10 kao sastojke dodataka prehrani s antioksidativnim svojstvima i povoljnim učinkom na cirkulaciju.
Magnezij
Magnezij ima važnu ulogu u regulaciji glukoze u krvi, krvnog tlaka te srčanog ritma. Zahvaljući tom svojstvu, postoji obrnuto proporcionalna veza između unosa magnezija i metaboličkog sindroma. Znanstvenici smatraju da je za pozitivno djelovanje magnezija zaslužna njegova sposobnost da smanji visoki krvni tlak koji je čimbenik rizika za moždani udar.
Ginko biloba
Provedena opsežna istraživanja ekstrakta Ginkgo bilobae ili njegovih komponenti u kontekstu učinka na kognitivne, fiziološke i psihološke posljedice neuroloških i vaskularnih stanja, pružila su znanstvenu potvrdu opravdanosti njegove primjene u liječenju bolesti srca te uputila na pozitivan učinak ginka na mozak. Povećanjem protoka krvi, ginko kao posljedicu ima pozitivan učinak na cjelokupni vaskularni sustav te pomaže osigurati hranjive tvari mozgu, očima, ušima i srčanom mišiću.
Oprez je nužan kod osoba koje uzimaju antikoagulanse, jer je moguća interakcija između lijeka i ginka, što povećava rizik od krvarenja.
Koenzim Q10
Najznačajnije djelovanje koenzima Q10 na kardiovaskularno zdravlje temelji se na antioksidativnom učinku, posebice inhibiciji oksidacije LDL-a i poboljšanju funkcije endotela, a posjeduje i blago antihipertenzivno djelovanje. Potencijalna uloga koenzima Q10 uz terapiju statinima dokazana je kroz više studija u kojima je kod terapije statinima došlo do sniženja razine Q10. Ipak, studije o dodatnom uzimanju koenzima Q10 u svrhu otklanjanja te nuspojave kod terapije statinima nisu pokazale suglasne rezultate. No, temeljem čvrstog teorijskog uporišta uputno je uzimati dodatni koenzim Q10 kod terapije statinima. Kao dodatak prehrani preporučuje se u dozi od 30-100 mg na dan.
Literatura:
Kralj V, Čukelj P, Erceg M, Mihel S, Draušnik Ž, Grahovac I. Kardiovaskularne bolesti u Republici Hrvatskoj u 2019. godini. HZJZ. 2022.
Štimac D, Klobučar Majanović S, Baretić M, Bekavac Bešlin M, Belančić A, Crnčević Orlić Ž, Đorđević V, Marčinko D, Miličić D, Mirošević G, Musić Milanović S, Pavičić Baldani D, Pokrajac Bulian A, Rački S, Rahelić D, Reiner Ž, Ružić A, Samaržija M. Hrvatske smjernice za liječenje odraslih osoba s debljinom. Medix. 2022; 152.
Mancia Chairperson G, Kreutz Co-Chair R, Brunström M, Burnier M, Grassi G, Januszewicz A, Muiesan ML, Tsioufis K, Agabiti-Rosei E, Algharably EAE, Azizi M, Benetos A, Borghi C, Hitij JB, Cifkova R, Coca A, Cornelissen V, Cruickshank K, Cunha PG, Danser AHJ, de Pinho RM, Delles C, Dominiczak AF, Dorobantu M, Doumas M, Fernández-Alfonso MS, Halimi JM, Járai Z, Jelaković B, Jordan J, Kuznetsova T, Laurent S, Lovic D, Lurbe E, Mahfoud F, Manolis A, Miglinas M, Narkiewicz K, Niiranen T, Palatini P, Parati G, Pathak A, Persu A, Polonia J, Redon J, Sarafidis P, Schmieder R, Spronck B, Stabouli S, Stergiou G, Taddei S, Thomopoulos C, Tomaszewski M, Van de Borne P, Wanner C, Weber T, Williams B, Zhang ZY, Kjeldsen SE; Authors/Task Force Members:. 2023 ESH Guidelines for the management of arterial hypertension The Task Force for the management of arterial hypertension of the European Society of Hypertension Endorsed by the European Renal Association (ERA) and the International Society of Hypertension (ISH). J Hypertens. 2023.
Mach F, Baigent C, Catapano AL, Koskinas KC, Casula M, Badimon L, et al; Authors/Task Force Members: 2019 ESC/EAS Guidelines for the management of dyslipidaemias: lipid modification to reduce cardiovascular risk: The Task Force for the management of dyslipidaemias of the European Society of Cardiology (ESC) and European Atherosclerosis Society (EAS). Eur Heart J. 2020.
Catapano AL, Graham I, De Backer G, Wiklund O, Chapman MJ, Drexel H, et al. 2016 ESC/EAS Guidelines for the Management of Dyslipidaemias. Eur Heart J. 2016.
The Sixth Joint Task Force of the European Society of Cardiology and Other Societies on Cardiovascular Disease Prevention in Clinical Practice. 2016 European Guidelines on cardiovascular disease prevention in clinical practice. Eur Heart J 2016;37:2315–81.
Cholesterol Treatment Trialists’ (CTT) Collaboration. Efficacy and safety of more intensive lowering of LDL cholesterol: a meta-analysis of data from 170000 participants in 26 randomised trials. Lancet 2010;376:1670–81.
Reiner Ž. et al. ESC/EAS Guidelines for the management of dyslipidaemias. Eur Heart J. 2011; 32, 1769–1818.
Hadžibegović I. Statinska terapija – DA ili NE: sigurna odluka u primarnoj i sekundarnoj prevenciji. Medicus.2016;25(2):153-157.
Gabrić I D. Prehrana i kardiovaskularno zdravlje. Medicus.2016;25(2):227-234.
Vranešić Bender D, Krstev Barać S. Dodaci prehrani za zdravlje srca i krvožilnog sustava. inPharma
Bratković N. Prirodna pomoć kardiovaskularnom sustavu, inPharma