U posljednjih desetak godina kolagen je postao jedan od najtraženijih dodataka prehrani i aktivnih sastojaka u dermokozmetičkim proizvodima. Njegova popularnost nije slučajna – riječ je o proteinu koji čini temeljnu strukturnu komponentu vezivnog tkiva u ljudskom organizmu, a čija se sinteza i ukupna količina s godinama postupno smanjuju., Maja Vugrinec, mag.pharm., univ.mag. dermatofarmacije i kozmetologije; inPharma 101, siječanj/veljača 2026.
Iako je kolagen od ključne važnosti za brojne fiziološke funkcije, uključujući zdravlje zglobova, kostiju i krvnih žila, središnje mjesto u znanstvenim istraživanjima i komercijalnim primjenama zauzima njegov utjecaj na strukturu, funkciju i izgled kože. Ovaj članak razmatra biokemijske osnove djelovanja kolagena te razloge njegove izražene popularnosti, s posebnim naglaskom na pripravke za oralnu primjenu i njihovu potencijalnu ulogu u očuvanju mladenačkog izgleda kože.
Struktura i biosinteza kolagena
Kolagen je najzastupljeniji protein u ljudskom organizmu te čini približno 30% ukupne proteinske mase. Riječ je o fibrilarnom strukturnom proteinu čija je osnovna građevna jedinica tropokolagen – molekula sastavljena od tri polipeptidna lanca omotana u karakterističnu desnu trostruku uzvojnicu (heliks). Svaki lanac ima specifičnu aminokiselinsku sekvencu s ponavljajućim tripletima u kojima glicin zauzima svaku treću poziciju (Gly–X–Y) dok su na pozicijama X i Y najčešće prisutni prolin i hidroksiprolin (Slika 1).
Biosinteza kolagena složen je višestupanjski proces koji započinje u fibroblastima, glavnim stanicama odgovornima za njegovu sintezu u dermisu. Nakon transkripcije i translacije, pro-α-lanci prolaze kroz niz posttranslacijskih modifikacija, uključujući hidroksilaciju prolina i lizina uz djelovanje enzima prolil-hidroksilaze i lizil-hidroksilaze. Te reakcije zahtijevaju vitamin C kao esencijalni kofaktor, što objašnjava zašto njegov deficit dovodi do skorbuta, bolesti obilježene poremećenom sintezom kolagena.
Hidroksilirani aminokiselinski ostaci omogućuju stvaranje vodikovih veza koje stabiliziraju trostruku helikalnu strukturu kolagena, dok glikozilacija određenih hidroksilizinskih ostataka dodatno modificira molekulu prije njezine sekrecije u izvanstanični prostor.
U izvanstaničnom matriksu prokolagen se enzimskim cijepanjem terminalnih propeptida pretvara u zreli kolagen. Zrele molekule zatim se spontano organiziraju u kolagenske fibrile koje se dodatno unakrsno povezuju djelovanjem enzima lizil-oksidaze, čime nastaju mehanički stabilna kolagenska vlakna. Taj proces unakrsnog povezivanja ključan je za funkcionalnu čvrstoću kolagenskog matriksa te se s dobi postupno pojačava, pridonoseći smanjenju elastičnosti tkiva.
Tipovi kolagena i njihova distribucija
Do danas je identificirano 28 različitih tipova kolagena, od kojih svaki ima specifičnu strukturu i karakterističnu tkivnu distribuciju. Kolagen tipa I najzastupljeniji je u ljudskom organizmu te čini više od 90% ukupnog kolagena. Dominantno je prisutan u koži, kostima, tetivama, ligamentima i rožnici. Upravo se kolagen tipa I primarno razgrađuje tijekom starenja kože, zbog čega predstavlja glavni cilj intervencija za usporavanje procesa starenja.
Kolagen tipa II karakterističan je za hrskavično tkivo, gdje osigurava mehaničku otpornost na opterećenje i pridonosi elastičnosti zglobova. Njegova razgradnja povezana je s razvojem osteoartritisa, što je potaknulo razvoj brojnih dodataka prehrani namijenjenih očuvanju zdravlja zglobova.
Kolagen tipa III, zajedno s kolagenom tipa I, prisutan je u koži, krvnim žilama i unutarnjim organima, gdje pridonosi elastičnosti i rastezljivosti tkiva. U koži novorođenčadi prisutan je viši omjer kolagena tipa III u odnosu na tip I, što rezultira mekanijom i elastičnijom kožom karakterističnom za rano djetinjstvo.
Ostali tipovi kolagena uključuju kolagen tipa IV koji formira bazalne membrane, kolagen tipa V koji regulira fibrilogenezu i interakciju s kolagenima tipa I i III te kolagen tipa VII koji osigurava mehaničku povezanost epidermisa i dermisa putem sidrirajućih fibrila. Strukturna i funkcionalna raznolikost pojedinih tipova kolagena objašnjava zašto suplementacija kolagenom može rezultirati različitim učincima, ovisno o njegovom izvoru i načinu njegove tehnološke obrade.
Starenje kože i degradacija kolagena
Proces starenja kože dijeli se na intrinzično (kronološko) i ekstrinzično (fotostarenje) a oba se procesa očituju u postupnom propadanju kolagenske mreže dermisa. Intrinzično starenje genetski je programiran proces koji započinje već u trećem desetljeću života kada se sinteza kolagena u koži smanjuje za približno 1% godišnje. Posljedični gubitak kolagena dovodi do smanjenja debljine dermisa, pojave finih bora i postupnog gubitka elastičnosti kože.
Na molekularnoj razini, starenje kože povezano je sa smanjenom aktivnošću fibroblasta i njihovom reduciranom sposobnošću sinteze kolagena. Istodobno se povećava aktivnost matriksnih metaloproteinaza (MMP) osobito MMP-1 (kolagenaze-1) koja cijepa intaktna kolagena vlakna na fragmente koji se potom dodatno razgrađuju djelovanjem gelatinaza (MMP-2 i MMP-9). Ravnoteža između sinteze i razgradnje kolagena s vremenom se pomiče u korist degradacije, što rezultira neto gubitkom kolagena u dermisu.
Ekstrinzično starenje primarno je posljedica kronične izloženosti ultraljubičastom (UV) zračenju koje ubrzava procese odgovorne za razgradnju kolagena. UV zračenje, osobito UVA, prodire duboko u dermis gdje potiče stvaranje reaktivnih kisikovih vrsta (ROS). One izravno oštećuju strukturu kolagena te aktiviraju transkripcijske čimbenike poput aktivatornog proteina-1 (AP-1). Aktivacija AP-1 dovodi do povećane ekspresije MMP-a i istodobnog smanjenja sinteze prokolagena tipa I. Klinička slika fotoostarjele kože otkriva znatno teža oštećenja kolagenskog matriksa nego kod kože zaštićene od sunca. Kolagenska vlakna pritom su nepravilno raspoređena i fragmentirana, zbog čega više ne pružaju odgovarajuću strukturnu potporu.
Dodatni čimbenik u razgradnji kolagena je proces glikacije pri kojem se šećeri kovalentno vežu za aminokiseline u proteinima, čime nastaju napredni produkti glikacije (AGE). Te modifikacije mijenjaju strukturu kolagena, čine ga otpornijim na prirodnu razgradnju i ometaju pravilno unakrsko povezivanje vlakana. To dovodi do stvaranja krutog i funkcionalno slabijeg kolagenskog atriksa, što je osobito izraženo kod osoba s dijabetesom i djelomično objašnjava zašto njihova koža ubrzano stari.
Oralni kolagen – mehanizmi apsorpcije i djelovanja
Dugo se smatralo da oralno uneseni kolagen ne može imati sustavne učinke, jer se u gastrointestinalnom traktu kao protein u potpunosti hidrolizira na pojedinačne aminokiseline. Međutim, suvremena istraživanja pokazala su da specifični bioaktivni peptidi nastali hidrolizom kolagena mogu preživjeti probavu te u nepromijenjenom obliku dospjeti u sistemsku cirkulaciju.
Posebno se ističu dipeptidi koji sadrže prolin-hidroksiprolin (Pro–Hyp) i hidroksiprolin-glicin (Hyp–Gly) koji pokazuju relativnu otpornost na daljnju enzimsku razgradnju i mogu se detektirati u plazmi nekoliko sati nakon oralne primjene hidroliziranog kolagena.
Studije koje su pratile metabolizam izotopno obilježenog kolagena pokazale su da se kolagenski peptidi nakon oralne primjene mogu akumulirati u koži, gdje perzistiraju do 96 sati. Smatra se da njihovo djelovanje uključuje više komplementarnih mehanizama. Prvo, oni mogu djelovati kao izvor aminokiselina za sintezu novog kolagena, osiguravajući fibroblastima glicin, prolin i hidroksiprolin, aminokiseline koje često predstavljaju ograničavajuće čimbenike u kolagenogenezi. Drugo, određeni kolagenski peptidi pokazuju izravno biološko djelovanje na fibroblaste, potičući njihovu proliferaciju te povećavajući ekspresiju gena za kolagen tipa I i III.
Jedan od važnih mehanizama djelovanja oralnog kolagena je njegov potencijalni učinak na smanjenje aktivnosti matriksnih metaloproteinaza. In vitro istraživanja pokazala su da pojedini kolagenski peptidi mogu inhibirati aktivnost MMP-1 i MMP-3, enzima ključnih za razgradnju dermalnog kolagena. Taj antikatabolički učinak, u kombinaciji s poticanjem sinteze kolagena, može pridonijeti povoljnijem omjeru sinteze i degradacije kolagena te usporiti njegov gubitak povezan sa starenjem kože.
Bioraspoloživost hidroliziranog kolagena znatno je viša u usporedbi s kolagenom u nativnoj formi. Proces hidrolize smanjuje molekularnu masu kolagena s približno 300 kDa na peptide mase 2–5 kDa, što omogućuje učinkovitiju apsorpciju kroz crijevnu sluznicu. Osim toga, kontrolirani procesi hidrolize mogu rezultirati obogaćivanjem pripravka specifičnim bioaktivnim peptidima s dokazanim fiziološkim učincima. Većina komercijalno dostupnih pripravaka za oralnu primjenu sadrži hidrolizirani kolagen (kolagenske peptide) prosječne molekularne mase između 2.000 i 5.000 Da, što se smatra optimalnim kompromisom između apsorpcije i biološke aktivnosti.
Klinička učinkovitost oralnog kolagena u poboljšanju kvalitete kože
U posljednjem desetljeću značajno je porastao broj randomiziranih, placebom kontroliranih kliničkih studija koje ispituju učinke oralne suplementacije kolagenom na parametre kvalitete kože. Sustavni pregled i meta-analiza objavljeni 2021. godine, koji su obuhvatili 19 kliničkih studija s ukupno 1.125 ispitanika, pokazali su da u usporedbi s placebom suplementacija hidroliziranim kolagenom dovodi do statistički značajnog poboljšanja hidracije i elastičnosti kože te smanjenja dubine bora.
Jedna od često citiranih studija uključila je 114 žena u dobi od 45-65 godina koje su tijekom osam tjedana primale 2,5 g specifičnih kolagenskih peptida na dan. Rezultati su pokazali statistički značajno smanjenje volumena periorbitalnih bora, u prosjeku približno 20% manje u odnosu na početne vrijednosti, kao i povećanu sintezu prokolagena tipa I i elastina. Histološka analiza biopsija kože pokazala je povećanu gustoću kolagena u papilarnom dermisu, što upućuje na strukturne promjene u koži nakon oralne suplementacije kolagenom.
Doze hidroliziranog kolagena koje se najčešće primjenjuju u kliničkim studijama kreću se između 2,5 i 10 g na dan, pri čemu većina istraživanja koristi dozu od 5 g. Prvi mjerljivi učinci obično se uočavaju nakon najmanje četiri tjedna kontinuirane primjene, dok se maksimalni učinci najčešće bilježe nakon 8-12 tjedana. Važno je istaknuti da su učinci suplementacije prolazni te da se nakon prekida primjene parametri kože postupno vraćaju prema početnim vrijednostima.
Analize podskupina ispitanika pokazale su da su učinci oralnog kolagena izraženiji kod starijih osoba i osoba s već prisutnim znakovima starenja kože. Nasuprot tome, mlađe osobe s minimalnim kliničkim znakovima starenja kože pokazuju slabije izražene promjene, što upućuje na to da je suplementacija kolagenom učinkovitija kao intervencijska nego kao isključivo preventivna strategija. Ipak, podaci o dugoročnoj preventivnoj primjeni kolagena u srednjoj životnoj dobi zasad su ograničeni, te su potrebna dodatna istraživanja za donošenje čvrstih zaključaka.
Osim učinaka na bore i elastičnost, oralna suplementacija kolagenom pokazala je povoljne učinke i na hidraciju kože. Pretpostavlja se da je taj učinak povezan s povećanjem sadržaja glikozaminoglikana u dermisu, osobito hijaluronske kiseline koja ima izraženu sposobnost vezanja vode. Pojedine studije pokazale su porast razine hijaluronske kiseline u koži nakon suplementacije kolagenom, što se klinički očituje poboljšanom hidracijom i elastičnošću kože.
Izvori kolagena i formulacije pripravaka
Komercijalni pripravci kolagena razlikuju se prema izvoru kolagena, stupnju hidrolize te prisutnosti dodatnih formulacijskih komponenti. Najčešći izvori kolagena u dodacima prehrani uključuju:
Goveđi kolagen, pretežito tipa I i III, dobiva se iz kostiju i kože goveda. Predstavlja najrasprostranjeniji i ekonomski najpristupačniji izvor kolagena, uz dobru bioraspoloživost nakon hidrolize. Zbog visoke strukturne sličnosti s ljudskim kolagenom tipa I, često se koristi u pripravcima namijenjenim potpori zdravlju kože, kostiju i mišićno-koštanog sustava.
Svinjski kolagen također je bogat kolagenom tipa I i III te pokazuje visoku homologiju s ljudskim kolagenom. Međutim, u određenim populacijama njegova primjena može biti ograničena kulturološkim, religijskim ili prehrambenim razlozima.
Riblji (morski) kolagen ekstrahira se iz kože, ljuski i kostiju riba te je dominantno izvor kolagena tipa I. Nakon hidrolize pokazuje dobru bioraspoloživost, što se dijelom pripisuje nižoj temperaturi denaturacije u odnosu na kolagen kopnenih životinja. Iako se često navodi da morski kolagen ima „bolju apsorpciju“, dostupni podaci upućuju na to da su razlike u bioraspoloživosti u usporedbi s goveđim kolagenom relativno male i klinički ograničenog značaja. Ipak, morski kolagen često se preferira iz etičkih, religijskih ili dijetetskih razloga.
Pileći kolagen sadrži visok udio kolagena tipa II te se primarno koristi u pripravcima namijenjenim potpori zdravlju zglobova i hrskavice, dok je njegova primjena u dermatološkim indikacijama ograničena.
Prema stupnju hidrolize razlikuju se hidrolizirani kolagen (kolagenski peptidi), želatina (djelomično hidrolizirani kolagen) i nativni (nedenaturirani) kolagen. U pripravcima za dermatološke i estetske indikacije hidrolizirani kolagen daleko je najzastupljeniji oblik zbog svoje povoljne bioraspoloživosti i dokazanih bioloških učinaka.
Mnoge formulacije dodatno su obogaćene sastojcima koji sinergistički djeluju s kolagenom ili podupiru njegovu biosintezu. Najčešće korišteni dodaci uključuju:
- Vitamin C (askorbinska kiselina) – esencijalni kofaktor prolil- i lizil-hidroksilaze, enzima ključnih za stabilizaciju trostruke helikalne strukture kolagena;
- Biotin i cink – mikronutrijenti važni za održavanje normalne strukture i funkcije kože;
- Hijaluronsku kiselinu – glikozaminoglikan koji sinergistički djeluje s kolagenom u održavanju hidracije kože;
- Silicij – mikroelement uključen u metabolizam vezivnog tkiva te sintezu kolagena i elastina;
- Antioksidanse (npr. vitamin E, polifenole iz ekstrakta sjemenki grožđa) – koji doprinose zaštiti kolagena od oksidativnog stresa.
Kolagen u drugim kliničkim indikacijama
Iako je fokus ovog članka usmjeren na ulogu kolagena u očuvanju kvalitete kože, važno je istaknuti i druge klinički relevantne primjene koje pridonose njegovoj širokoj popularnosti.
Zdravlje zglobova i hrskavice – Oralna suplementacija kolagenom tipa II, osobito u obliku nedenaturiranog kolagena (UC-II) u više je studija kod osoba s osteoartritisom povezana sa smanjenjem boli i poboljšanjem funkcije zglobova. Predloženi mehanizmi uključuju imunomodulacijski učinak i osiguravanje supstrata za obnovu hrskavičnog matriksa.
Zdravlje kostiju – Kolagen izgrađuje oko 90% organskog koštanog matriksa i služi kao osnova za mineralizaciju hidroksiapatitom. Kliničke studije provedene kod žena u postmenopauzi pokazale su da suplementacija kolagenom može povoljno utjecati na mineralnu gustoću kostiju i smanjiti razinu biokemijskih biljega koštane razgradnje.
Mišićna masa i oporavak – Uzimanje kolagena uz trening snage pridonosi povećanju mišićne mase i snage, što je posebno izraženo kod osoba starije dobi. Taj se učinak pripisuje ulozi kolagena u jačanju vezivnog tkiva koje obavija mišićna vlakna.
Zdravlje krvnih žila – Kolagen je važna strukturna komponenta stijenke krvnih žila, a njegova degradacija povezana je s promjenama elastičnosti arterija. Iako preliminarna istraživanja upućuju na potencijalne kardiovaskularne učinke suplementacije kolagenom, za konačne zaključke potrebna su dodatna klinička istraživanja.
Topikalna primjena kolagena – prednosti i ograničenja
Iako oralna suplementacija kolagenom dominira tržištem, topikalni pripravci koji sadrže kolagen ili kolagenske peptide također su široko dostupni. Međutim, njihova učinkovitost ograničena je fiziološkim barijerama kože.
Stratum corneum, najgornji sloj epidermisa, predstavlja glavnu prepreku prodiranju makromolekula u kožu. Nativni kolagen s molekularnom masom od približno 300 kDa ne može prodrijeti kroz tu barijeru, pa ostaje na površini kože gdje djeluje prvenstveno kao filmogeni humektans. Hidrolizirani kolagenski peptidi, iako znatno manje molekularne mase (2–5 kDa), također ne dosežu dermis u količinama dovoljnima za izravni utjecaj na dermalni kolagenski matriks.
Suvremena istraživanja usmjerena su na razvoj naprednih sustava dostave koji bi omogućili dublju penetraciju bioaktivnih peptida u kožu. Nanočestice, liposomi i iontoforeza predstavljaju obećavajuće tehnologije, no većina tih pristupa još se uvijek nalazi u eksperimentalnoj fazi.
Topikalni kolagen može neizravno pridonijeti poboljšanju izgleda kože stvaranjem okluzivnog filma koji smanjuje transepidermalni gubitak vode (TEWL) čime se poboljšavaju hidracija i subjektivni osjećaj zaglađene, punije kože. Ipak, takvi učinci imaju pretežno kozmetički karakter i ne predstavljaju istinski anti-aging učinak u smislu povećanja količine dermalnog kolagena.
S obzirom na mehanizam djelovanja, oralna suplementacija kolagenom ima jasnu prednost u odnosu na topikalnu primjenu, jer omogućuje sistemsku dostupnost bioaktivnih peptida koji putem cirkulacije mogu doseći dermis i djelovati na ciljne stanice. Ta razlika u mehanizmu djelovanja objašnjava dominaciju oralnih pripravaka u području anti-aging suplementacije.
Sigurnosni profil i kontraindikacije
Hidrolizirani kolagen općenito se smatra sigurnim za oralnu primjenu te ima povoljan sigurnosni profil, dokumentiran u brojnim kliničkim ispitivanjima. Najčešće prijavljeni neželjeni učinci su blagi gastrointestinalni simptomi poput osjećaja punoće, blage nadutosti ili neugodnog okusa, pri čemu su ti simptomi rijetki i prolazni.
Alergijske reakcije na oralni kolagen iznimno su rijetke, ali su moguće kod osoba s poznatom alergijom na izvorni protein (govedina, riba, piletina). Osobama s alergijama na određene vrste mesa preporučuje se odabir preparata iz alternativnih izvora ili primjena uz povećan oprez.
Trenutno nema dokumentiranih klinički značajnih interakcija kolagena s lijekovima. Međutim, teoretski se navodi mogućnost interakcije s antikoagulansima zbog sadržaja vitamina K u pojedinim formulacijama, iako takve interakcije nisu potvrđene u kliničkim studijama.
Kontraindikacije za primjenu kolagenskih suplemenata uključuju poznatu preosjetljivost na sastojke proizvoda, kao i oprez kod osoba s hiperkalcemijom ili bubrežnim kamencima, osobito ako preparat sadrži visoke doze kalcija. Trudnicama i dojiljama preporučuje se konzultacija s liječnikom prije početka suplementacije, premda trenutačno nema dokaza o štetnim učincima.
Dugoročna sigurnost oralnog kolagena ispitivana je u studijama trajanja do 12 mjeseci, pri čemu je potvrđen stabilan sigurnosni profil bez znakova kumulativne toksičnosti. Osobe s fenilketonurijom trebaju biti oprezne, jer neki kolagenski pripravci mogu sadržavati povećane količine fenilalanina.
Faktori koji pridonose popularnosti kolagena
Velika popularnost kolagena kao dodatka prehrani za ljepotu proizašla je iz ispreplitanja društvenih, znanstvenih i tržišnih trendova.
Demografski trendovi – Starenje populacije te porast broja osoba srednje i starije životne dobi koje aktivno traže intervencije za očuvanje mladenačkog izgleda stvaraju veliko tržište za anti-aging proizvode. Kolagen se pritom često pozicionira kao „prirodno“ i „sigurno“ rješenje za vidljive znakove starenja.
Znanstvena validacija – Sve veći broj kliničkih studija koje bilježe mjerljive učinke oralnog kolagena pridonosi znanstvenoj utemeljenosti proizvoda te povećava povjerenje zdravstvenih profesionalaca i potrošača.
Društveni mediji i influencer marketing – Vizualni sadržaj platformi poput Instagrama i TikToka dodatno je naglasio važnost izgleda kože, a influenceri aktivno promoviraju kolagenske suplemente kao dio svoje beauty rutine, dosežući velik broj potencijalnih korisnika.
Raznolikost formulacija i dostupnost – Kolagen je dostupan u različitim farmaceutskim oblicima (praškovi, kapsule, napitci, gumeni bomboni) što omogućuje individualizaciju i lakšu svakodnevnu primjenu. Postupno smanjenje cijena dodatno je povećalo njegovu dostupnost široj populaciji.
Okretanje holističkom pristupu zdravlju – Suvremeni potrošači sve više prihvaćaju koncept „ljepote iznutra“, smatrajući da je stanje kože odraz općeg zdravlja. Uvjerenje da kolagen, osim na kožu, povoljno djeluje i na zdravlje zglobova, kostiju i mišića, čini ga atraktivnijim u odnosu na isključivo kozmetičke proizvode.
Minimalno invazivna alternativa – Za osobe koje traže anti-aging intervencije, ali ne žele invazivne postupke poput injekcijskih punila ili botulinum toksina, oralni kolagen predstavlja pristupačnu i neinvazivnu opciju s niskim rizikom.
Buduća istraživanja i trendovi
Istraživanja kolagena intenzivno se razvijaju, a nekoliko smjerova pokazuje osobit potencijal za budućnost.
Razvoj personaliziranih dodataka prehrani, utemeljen na biomarkerima koji predviđaju kako tijelo reagira na kolagen, omogućio bi pristup prilagođen pojedincu. Genetske razlike u stvaranju i razgradnji kolagena kao i različita stopa apsorpcije peptida u crijevima, govore u prilog tome da su prilagođeni programi učinkovitiji od općih preporuka.
Istraživanja sinergijskih formulacija koje kombiniraju kolagen s drugim bioaktivnim tvarima poput polifenola, ceramida ili probiotika, pokazuju obećavajuće rezultate te bi mogla dovesti do razvoja učinkovitijih pripravaka.
Identifikacija specifičnih bioaktivnih kolagenskih peptida s jasno definiranim biološkim djelovanjem predstavlja aktivno područje istraživanja. Takvi peptidi mogli bi u budućnosti zamijeniti heterogene hidrolizate.
Razvoj alternativnih izvora kolagena, uključujući stanične kulture i tehnologije „čistog mesa“, mogao bi omogućiti proizvodnju kolagena bez životinjskog podrijetla, odgovarajući na rastuću potražnju za veganskim i održivim proizvodima.
Napredne tehnologije dostave, poput nanotehnologije i mikroinkapsulacije, mogle bi dodatno povećati bioraspoloživost i ciljani učinak kolagenskih peptida.
Potrebne su dugoročne kliničke studije koje će pratiti učinke suplementacije tijekom više godina kako bi se razjasnili dugoročni benefiti, optimalno trajanje primjene i potencijalni učinci na prevenciju starenja.
Zaključak
Kolagen je s razlogom stekao status jednog od najpopularnijih i najistraživanijih dodataka prehrani za potporu zdravlju i izgledu kože. Znanstveni dokazi za njegovu primjenu postaju sve snažniji, s rastućim brojem kliničkih studija koje potvrđuju umjerene, ali mjerljive učinke na hidraciju, elastičnost i vidljive znakove starenja kože. Oralna primjena hidroliziranog kolagena pokazala se učinkovitijom od topikalne primjene zbog sistemske dostave bioaktivnih peptida koji mogu dosegnuti ciljne stanice u dermisu.
Ipak, važno je zadržati uravnotežen pristup. Kolagen nije „čudesno rješenje“ za starenje kože, već jedan od elemenata holističke anti-aging strategije koja uključuje fotoprotekciju, uravnoteženu prehranu bogatu antioksidansima, odgovarajuću hidraciju, kvalitetan san i izbjegavanje štetnih navika poput pušenja. Učinci suplementacije su postupni i zahtijevaju kontinuiranu primjenu tijekom nekoliko tjedana do mjeseci.
Za zdravstvene djelatnike koji pacijente savjetuju o metodama usporavanja starenja, kolagen je siguran i dobro podnošljiv dodatak prehrani s čvrstim uporištem u znanosti. Razumijevanje načina djelovanja, optimalnog doziranja i ograničenja takvih dodataka ključno je za pružanje pouzdanih savjeta utemeljenih na dokazima. Budućnost kolagena vjerojatno će donijeti još naprednije oblike s ciljanim peptidima i kombinacijama sastojaka koji zajedničkim djelovanjem pružaju maksimalnu korist.
Literatura:
Choi FD, Sung CT, Juhasz ML, Mesinkovsk NA. Oral collagen supplementation: A systematic review of dermatological applications. J Drugs Dermatol. 2019;18(1):9-16.
Proksch E, Segger D, Degwert J, Schunck M, Zague V, Oesser S. Oral supplementation of specific collagen peptides has beneficial effects on human skin physiology: a double-blind, placebo-controlled study. Skin Pharmacol Physiol. 2014;27(1):47-55.
Inoue N, Sugihara F, Wang X. Ingestion of bioactive collagen hydrolysates enhance facial skin moisture and elasticity and reduce facial ageing signs in a randomised double-blind placebo-controlled clinical study. J Sci Food Agric. 2016;96(12):4077-4081.
Shoulders MD, Raines RT. Collagen structure and stability. Annu Rev Biochem. 2009;78:929-958.
Ricard-Blum S. The collagen family. Cold Spring Harb Perspect Biol. 2011;3(1):a004978.
Varani J, Dame MK, Rittie L, et al. Decreased collagen production in chronologically aged skin: roles of age-dependent alteration in fibroblast function and defective mechanical stimulation. Am J Pathol. 2006;168(6):1861-1868.
Fisher GJ, Kang S, Varani J, et al. Mechanisms of photoaging and chronological skin aging. Arch Dermatol. 2002;138(11):1462-1470.
Ohara H, Matsumoto H, Ito K, Iwai K, Sato K. Comparison of quantity and structures of hydroxyproline-containing peptides in human blood after oral ingestion of gelatin hydrolysates from different sources. J Agric Food Chem. 2007;55(4):1532-1535.
Iwai K, Hasegawa T, Taguchi Y, et al. Identification of food-derived collagen peptides in human blood after oral ingestion of gelatin hydrolysates. J Agric Food Chem. 2005;53(16):6531-6536.
Asserin J, Lati E, Shioya T, Prawitt J. The effect of oral collagen peptide supplementation on skin moisture and the dermal collagen network: evidence from an ex vivo model and randomized, placebo-controlled clinical trials. J Cosmet Dermatol. 2015;14(4):291-301.
Kim DU, Chung HC, Choi J, Sakai Y, Lee BY. Oral intake of low-molecular-weight collagen peptide improves hydration, elasticity, and wrinkling in human skin: a randomized, double-blind, placebo-controlled study. Nutrients. 2018;10(7):826.
Bolke L, Schlippe G, Gerß J, Voss W. A collagen supplement improves skin hydration, elasticity, roughness, and density: Results of a randomized, placebo-controlled, blind study. Nutrients. 2019;11(10):2494.
Gelse K, Pöschl E, Aigner T. Collagens–structure, function, and biosynthesis. Adv Drug Deliv Rev. 2003;55(12):1531-1546.
Sibilla S, Godfrey M, Brewer S, Budh-Raja A, Genovese L. An overview of the beneficial effects of hydrolysed collagen as a nutraceutical on skin properties: scientific background and clinical studies. Open Nutraceuticals J. 2015;8:29-42.
Zague V, do Amaral JB, Rezende Teixeira P, et al. Collagen peptides modulate the metabolism of extracellular matrix by human dermal fibroblasts derived from sun-protected and sun-exposed body sites. Cell Biol Int. 2018;42(1):95-104.
León-López A, Morales-Peñaloza A, Martínez-Juárez VM, Vargas-Torres A, Zeugolis DI, Aguirre-Álvarez G. Hydrolyzed collagen-sources and applications. Molecules. 2019;24(22):4031.
Paul C, Leser S, Oesser S. Significant amounts of functional collagen peptides can be incorporated in the diet while maintaining indispensable amino acid balance. Nutrients. 2019;11(5):1079.
Elam ML, Johnson SA, Hooshmand S, et al. A calcium-collagen chelate dietary supplement attenuates bone loss in postmenopausal women with osteopenia: a randomized controlled trial. J Med Food. 2015;18(3):324-331.
García-Coronado JM, Martínez-Olvera L, Elizondo-Omaña RE, et al. Effect of collagen supplementation on osteoarthritis symptoms: a meta-analysis of randomized placebo-controlled trials. Int Orthop. 2019;43(3):531-538.
Lugo JP, Saiyed ZM, Lane NE. Efficacy and tolerability of an undenatured type II collagen supplement in modulating knee osteoarthritis symptoms: a multicenter randomized, double-blind, placebo-controlled study. Nutr J. 2016;15:14.