(Peri)menopauza – osvrt s kliničkog aspekta

Klinička istraživanja pokazala su da primjena citoplazmatskog ekstrkta peludi može dovesti do značajnog smanjenja neugodnih simptoma i poboljšanja ukupne kvalitete života; Autorica članka: doc.prim.dr.sc. Ulla Marton, dr.med., spec. ginekologije i porodništva, subspec. ginekološke endokrinologije i humane reprodukcije; inPharma 102, ožujak/travanj 2026.

Ulaz u novo životno razdoblje

Menopauza nije samo biološki događaj niti tek medicinska dijagnoza koja označava posljednju menstruaciju. Ona je prijelaz. Tiha, ali snažna granica između dvaju razdoblja ženskog života. Razdoblje u kojem se tijelo mijenja, ali se istodobno mijenja i način na koji žena doživljava sebe, svoje vrijeme, snagu i vlastitu vidljivost u svijetu. Za mnoge žene menopauza dolazi postupno, gotovo neprimjetno. Ciklusi se mijenjaju, san postaje lakši i isprekidan, tijelo počinje slati suptilne signale – valove topline, iznenadni umor, promjene raspoloženja koje ponekad nemaju jasan uzrok. Ono što je nekada bilo stabilan biološki ritam počinje se mijenjati.

Žensko tijelo koje je desetljećima funkcioniralo u precizno orkestriranom hormonskom ciklusu, ulazi u novo razdoblje prilagodbe. Menopauza označava završetak godina reprodukcije, ali je prije svega transformacija – prelazak u fazu života u kojoj se biološka energija više ne usmjerava prema reprodukciji, nego prema dugoročnom očuvanju zdravlja, vitalnosti i osobne snage. Ipak, taj prijelaz često je praćen složenim emocijama. Neke žene osjećaju olakšanje zbog završetka reproduktivne faze, a druge doživljavaju menopauzu kao simbol gubitka, biološke mladosti, reproduktivne mogućnosti ili dijela vlastitog identiteta. Društveni narativi koji mladost često povezuju s vrijednošću dodatno mogu pojačati osjećaj nevidljivosti ili promjene vlastite društvene uloge.

Snažna promjena u steroidnoj produkciji jajnika rezultat je postupnog smanjenja broja jajnih stanica kao osnovne funkcionalne jedinice u hormonskoj produkciji. Steroidni hormoni sudjeluju u nizu regulatornih metaboličkih procesa unutar ženskog tijela, iznimno bitnih u održavanju tjelesne homeostaze, gustoće kostiju, zaštiti kardiovaskularnog sustava, funkcioniranju mozga, regulaciji metabolizma masnog tkiva, imunološkog sustava, kognitivnih funkcija, ali i emocionalne ravnoteže. Promjene koje nastaju tijekom menopauzalne tranzicije zahvaćaju cijeli organizam, a ne samo reproduktivni sustav. Ulazak u menopauzu stoga nije samo hormonalni događaj nego duboka biološka tranzicija koja zahvaća tijelo, emocije, metabolizam, identitet i način na koji žena doživljava vlastito starenje. Upravo zato suvremena medicina menopauzu sve više promatra kao životnu fazu koja zahtijeva razumijevanje, individualizirani pristup i podršku medicinsku, psihološku i društvenu. U tom kontekstu postaje jasno da cilj liječenja simptoma menopauze nije samo ublažavanje valova vrućine ili poremećaja spavanja. Cilj je očuvanje kvalitete života, vitalnosti i dugoročnog zdravlja žena u razdoblju koje danas može trajati više od trećine njihova životnog vijeka.

Kliničke manifestacije

Spektar kliničkih manifestacija menopauzalne tranzicije izrazito je heterogen te pokazuje značajne interindividualne razlike u pojavnosti, intenzitetu i trajanju simptoma. Na varijabilnost simptoma utječe niz bioloških, genetskih i okolišnih čimbenika uključujući genetsku predispoziciju, životne navike, prehrambene obrasce, tjelesnu aktivnost, psihološke čimbenike te prisutnost kroničnih komorbiditeta poput arterijske hipertenzije, šećerne bolesti, poremećaja funkcije štitnjače i autoimunih bolesti. Osim toga, sociodemografski čimbenici, razina stresa te individualne razlike u hormonskoj osjetljivosti tkiva također mogu značajno utjecati na kliničku prezentaciju tog razdoblja.

Menopauza se definira kao trajni prestanak menstruacijskog krvarenja koji nastaje kao posljedica gubitka folikularne aktivnosti jajnika. Dijagnoza se postavlja retrospektivno i potvrđuje nakon razdoblja od najmanje 12 uzastopnih mjeseci amenoreje, pod uvjetom da amenoreja nije posljedica drugih patoloških ili jatrogenih uzroka. Razdoblje koje prethodi menopauzi, poznato kao menopauzalna tranzicija ili perimenopauza, obilježeno je postupnim promjenama u funkciji osi hipotalamus-hipofiza-ovariji te fluktuacijama razine steroidnih hormona, osobito estrogena i progesterona. Ta faza može trajati približno 3-10 godina, a karakterizira ju nepravilnost menstrualnog ciklusa, hormonska nestabilnost i pojava različitih somatskih i psiholoških simptoma. To je važno razdoblje u životnom ciklusu žene, jer označava prijelaz iz reproduktivne u postreproduktivnu fazu života te nosi značajne implikacije za dugoročno zdravlje.

Pad razine estrogena

Pad razine estrogena povezan je s nizom metaboličkih i vaskularnih promjena koje pridonose povećanom riziku razvoja kardiovaskularnih bolesti. U postmenopauzalnom razdoblju dolazi do nepovoljnih promjena u lipidnom profilu, uključujući povećanje koncentracije ukupnog kolesterola i lipoproteina niske gustoće (LDL), uz istodobno smanjenje koncentracije lipoproteina visoke gustoće (HDL). Nadalje, smanjenje estrogenske aktivnosti povezano je s povećanjem inzulinske rezistencije, promjenama u raspodjeli masnog tkiva, osobito povećanjem visceralne adipoznosti, te narušavanjem funkcije endotela. Zbog navedenih promjena, kardiovaskularne bolesti jedan su od vodećih uzroka morbiditeta i mortaliteta među ženama u postmenopauzi.

Hormonske promjene karakteristične za menopauzu imaju značajan utjecaj i na metabolizam koštanog tkiva. Estrogen ima ključnu ulogu u regulaciji ravnoteže između koštane resorpcije i formacije. Njegov pad dovodi do povećane aktivnosti osteoklasta i ubrzanog gubitka mineralne gustoće kostiju. Posljedično se povećava rizik razvoja osteoporoze.

Postmenopauzalna osteoporoza jedna je od najznačajnijih dugoročnih komplikacija menopauze te je povezana s povećanim rizikom prijeloma kralježaka, kuka i distalnog dijela podlaktice, što može značajno utjecati na funkcionalnu sposobnost, kvalitetu života i ukupni mortalitet starijih žena.

Osim sustavnih metaboličkih učinaka, estrogen ima važnu ulogu u održavanju strukturalnog i funkcionalnog integriteta kože i sluznica – stimulira sintezu kolagena, održava elastičnost kože te sudjeluje u regulaciji hidracije i vaskularizacije dermisa. Smanjenje razine estrogena u postmenopauzalnom razdoblju povezano je sa smanjenom sintezom kolagena, gubitkom potkožnog masnog tkiva te smanjenjem sposobnosti zadržavanja vlage u koži. Kao posljedica navedenih promjena dolazi do postupnog smanjenja elastičnosti kože, povećane suhoće, pojave finih i dubokih bora te općeg ubrzanja procesa starenja kože.

Individualizacija terapije

Sve navedene promjene naglašavaju važnost pravovremenog prepoznavanja menopauzalne tranzicije kao ključnog razdoblja za uvođenje preventivnih i terapijskih strategija usmjerenih na očuvanje kardiovaskularnog zdravlja, prevenciju gubitka koštane mase te održavanje opće kvalitete života žena u postmenopauzalnom razdoblju. Multidisciplinarni pristup koji uključuje promjene životnog stila, adekvatnu prehranu, tjelesnu aktivnost te, prema potrebi, farmakološke intervencije, može imati značajnu ulogu u smanjenju nepoželjnih promjena.

Suvremeni pristup menopauzi temelji se na individualizaciji terapije. Strategije očuvanja zdravlja uključuju uravnoteženu prehranu bogatu fitoestrogenima (lanene sjemenke, mahunarke, tofu), primjenu pažljivo odabranih biljnih pripravaka poput ekstrakta cimicifuge ili konopljike (uz liječnički nadzor), ciljanu hormonsku terapiju kada je indicirana te dodatke prehrani koji podupiru zdravlje kostiju, uključujući vitamin D, kalcij i vitamin K2. Redovita tjelesna aktivnost, osobito vježbe snage, ima ključnu ulogu u očuvanju mišićne mase i prevenciji osteomuskularnih poremećaja.

Nehormonske terapijske mogućnosti

U tom kontekstu sve veću pozornost privlače nehormonski pripravci biljnog podrijetla s povoljnim sigurnosnim profilom, među kojima se ističe Sérélys® MENO dodatak prehrani koji sadrži specifično pročišćeni citoplazmatski ekstrakt peludi (PI 82-GC FEM) dobiven iz peludi biljaka iz porodice Poaceae. Posebnim patentiranim procesom ekstrakcije uklanjaju se alergene komponente peludi, čime se smanjuje rizik alergijskih reakcija. Za razliku od fitoestrogena poput sojinih izoflavona, ekstrakt peludi u tom pripravku ne djeluje putem estrogenskih receptora. Njegovo djelovanje povezano je s modulacijom neurotransmiterskih sustava u središnjem živčanom sustavu, osobito serotonergičkih putova koji sudjeluju u regulaciji hipotalamičke termoregulacije. Predloženi mehanizmi djelovanja uključuju:

  • modulaciju serotoninskih receptora u hipotalamusu
  • stabilizaciju termoregulacijskog centra
  • smanjenje frekvencije i intenziteta vazomotornih simptoma
  • poboljšanje kvalitete sna i raspoloženja.

Klinička istraživanja pokazala su da primjena citoplazmatskog ekstrakta peludi može dovesti do značajnog smanjenja učestalosti i intenziteta vazomotornih simptoma kod žena u peri i postmenopauzi. U kliničkim studijama zabilježeno je:

  • smanjenje vazomotornih simptoma za približno 40–65%
  • poboljšanje kvalitete sna
  • smanjenje umora i razdražljivosti
  • poboljšanje ukupne kvalitete života.

Terapijski učinak najčešće se javlja nakon 2-4 tjedna primjene, dok se maksimalni učinak očekuje nakon približno 2-3 mjeseca kontinuirane terapije. Važna prednost Serelys® Meno je njegov nehormonski mehanizam djelovanja, zbog čega ne utječe na estrogenski status organizma. Studije nisu pokazale stimulaciju endometrija niti negativan utjecaj na tkivo dojke, a pripravak se općenito dobro podnosi uz minimalne nuspojave. Upravo na temelju tih činjenica Serelys® Meno se često razmatra kao terapijska opcija kod žena koje imaju kontraindikacije za hormonsku terapiju ili preferiraju nehormonski pristup liječenju simptoma menopauze.

Menopauza je kompleksan biološki i psihosocijalni prijelaz u životu žene, koji zahtijeva individualiziran i multidisciplinaran pristup. Kombinacija promjena životnog stila, ciljane medicinske terapije i psihološke podrške omogućuje ženama očuvanje vitalnosti i kvalitete života tijekom tog razdoblja. U tom kontekstu, nehormonske terapijske opcije poput pripravka Serelys® Meno mogu predstavljati korisnu i sigurnu alternativu za ublažavanje vazomotornih simptoma, osobito kod žena koje ne mogu ili ne žele koristiti hormonsku terapiju.

Više informacija na www.serelys.hr

ABELA PHARM PROMO