Razumijevanje funkcionalnih slojeva kožne barijere ima veliku važnost i u svakodnevnoj ljekarničkoj praksi, osobito pri savjetovanju pacijenata o pravilnoj njezi kože i izboru odgovarajućih dermokozmetičkih proizvoda; Autorica Članka: doc.dr.sc. Josipa Bukić, univ.spec.pharm.; inPharma 102, ožujak/travanj 2026
Prije nego se pozabavimo širokom problematikom kožne barijere, treba naglasiti da je prošle godine donesen važan dokument – službena rezolucija Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) kojom su kožne bolesti proglašene globalnim javnozdravstvenim prioritetom. Tim dokumentom naglašeno je da kožne bolesti pogađaju više od 4,7 milijardi ljudi, jedan su od deset vodećih uzroka invaliditeta, često su potcijenjene, kasno dijagnosticirane te posljedično nepravilno liječene.
Posebno se naglašava da kožne bolesti uzrokuju stigmatizaciju, diskriminaciju te zbog toga često mogu biti popraćene depresijom ili anksioznošću. (Preporuke državama prema toj rezoluciji prikazane su u Tablici 1.)
Ovako značajan dokument trebao bi potaknuti države da financiraju više u području dermatologije, međunarodnih i nacionalnih smjernica, ali i da u tom području jačaju primarnu zdravstvenu zaštitu, što uključuje i ljekarnike.
Iako rezolucija izravno ne spominje pojam kožne barijere, naglasak na prevenciji, utjecaju okolišnih čimbenika, ranoj detekciji i jačanju primarne zdravstvene zaštite upućuje na pomak prema promatranju kože kao ključnog organa, čime očuvanje funkcije kožne barijere dobiva novo javnozdravstveno značenje.
Kožna barijera – nekad i sada
Većina istraživanja kožne barijere objavljena je u zadnjih nekoliko godina, a obujam znanja o toj tematici povećava se svaki dan. Da bi zdravstveni radnici mogli pomoći pacijentima, posebno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti na koju se stavlja naglasak u spomenutoj rezoluciji, bitno je da znaju osnovne pojmove, prepoznaju alarmantne simptome te pravovremeno upute pacijenta dermatologu.
U ovom trenutku ne postoje službene smjernice koje bi sadržavale takozvane alarmantne simptome kada se pacijenta treba uputiti liječniku, no edukacija o toj tematici uvelike će pomoći svim zdravstvenim radnicima da donesu ispravnu odluku.
Slika 1. Dio stanja i bolesti koji se trenutno povezuju s oštećenjem kožne barijere
Danas znamo da je kožna barijera kompleksan obrambeni sustav koji štiti organizam od gubitka vode, prodora mikroorganizama, alergena i drugih štetnih čimbenika iz okoliša. Tradicionalno se ona promatrala prvenstveno kao struktura rožnatog sloja epidermisa, no novija istraživanja upućuju na funkcionalni model koji uključuje više međusobno povezanih komponenti, točnije, četiri međusobno ovisna sloja: fizičkog, kemijskog, mikrobiološkog i imunološkog. Ti slojevi zajedno održavaju vlažnost kože, stabilnost strukture epidermisa, ravnotežu mikrobioma te kontrolu upalnih procesa.
Oštećenje bilo kojeg od tih slojeva može dovesti do poremećaja funkcije kožne barijere, što je karakteristično za dehidriranu kožu, sindrom osjetljive kože, ali i brojne upalne bolesti kože poput atopijskog dermatitisa ili psorijaze. Upravo zbog toga, razumijevanje funkcionalnih slojeva kožne barijere ima veliku važnost i u svakodnevnoj ljekarničkoj praksi, osobito pri savjetovanju pacijenata o pravilnoj njezi kože i izboru odgovarajućih dermokozmetičkih proizvoda.
- Fizički sloj kožne barijere
Taj sloj kožne barijere prvenstveno čini rožnati sloj epidermisa (stratum corneum) koji djeluje kao mehanička i funkcionalna prepreka transepidermalnom gubitku vode, te prodoru mikroorganizama i alergena. Struktura rožnatog sloja često se opisuje modelom „cigle i cementa“, u kojem korneociti predstavljaju „cigle“, dok intercelularni lipidi djeluju kao „cement“ koji ih povezuje u stabilnu strukturu.
Agresivne umivalice mogu dovesti čak i do uklanjanja tih intercelularnih lipida, zbog čega je važno pacijentima preporučiti blage čistače, a pojedincima sa sindromom osjetljive kože poželjno je savjetovati proizvode iz linije za taj tip kože.
Gubitak vlage u zdravoj koži dovesti će do simptoma dehidracije, nepravilnog uklanjanja mrtvih stanica s površine lica te pogoršanja postojećih bolesti kože, jer se sve enzimatske reakcije u koži odvijaju u vlažnim uvjetima.
Što se kože tijela tiče, posebno kože oboljelih od atopijskog dermatitisa i psorijaze, gdje je takozvana struktura “cigli i cementa” poremećena, treba savjetovati svakodnevno korištenje emolijensa. To su tvari koje mogu nadomjestiti lipide rožnatog sloja te tako pridonijeti obnovi kožne barijere, dok će okluzivi smanjiti gubitak vode samo dok se nalaze na koži (moglo bi se reći da “glume” barijeru te na taj način daju koži priliku da obavlja svoje fiziološke funkcije dok ju oni štite svojom prisutnošću na koži). Zbog toga je važno rizičnoj skupini pacijenata stalno ponavljati da redovito moraju koristiti dermokozmetičke proizvode prikladne za njihovo stanje ili bolest.
- Kemijski sloj kožne barijere
Kemijski sloj kožne barijere čine lipidi, komponente prirodnog čimbenika vlažnosti (engl. natural moisturizing factor, NMF) te spojevi koji održavaju fiziološki kiseli pH kože. Ti elementi osiguravaju odgovarajuću vlažnost kože, stabilnost mikrobioma i optimalno djelovanje enzima uključenih u procese keratinizacije, uklanjanja mrtvih stanica s površine kože i sinteze lipida.
Važan dio tog sloja je takozvani „kiselinski omotač“, odnosno blago kisela površina kože, čiji se pH obično kreće između 4 i 6. Takvo okruženje potiče rast korisnih mikroorganizama, a istovremeno ograničava rast potencijalno patogenih bakterija poput Staphylococcus aureus. Pacijentima je važno naglašavati da upotreba običnih sapuna nije prikladna za kožu lica i tijela, jer može narušiti kiseli pH kože te dovesti do oštećenja tog dijela kožne barijere. Nadalje, za održavanje vlažnosti kože (koje je smanjeno kao posljedica starenja ili kao posljedica određenih bolesti) važno je objasniti da je hidratantna krema uz zaštitu od sunca ključan dio u njezi kože te bi trebala sadržavati sastojke poput ureje, glicerola, hijaluronske kiseline ili poliglutamatne kiseline. Pravilnim odabirom hidratantne kreme pacijent vrlo brzo može osjetiti olakšanje simptoma te vidjeti pozitivne promjene na licu.
Iako i drugi sastojci (primjerice peptidi i niacinamid) mogu djelovati pozitivno na vlažnost kože, oni nisu dobar izbor ukoliko osoba koristi kiseline u istoj rutini, jer si međusobno poništavaju učinak.
- Mikrobiološki sloj kožne barijere
Treći sloj kožne barijere čini mikrobiom kože, odnosno zajednica mikroorganizama koji fiziološki nastanjuju površinu kože. Ti mikroorganizmi imaju važnu ulogu u održavanju njene ravnoteže, jer sprječavaju kolonizaciju patogenih vrsta te sudjeluju u regulaciji imunološkog odgovora kože. Lipidi kože i proizvodi metabolizma mikroorganizama mogu djelovati antimikrobno i tako dodatno stabilizirati barijeru.
Kada dođe do poremećaja ravnoteže mikrobioma, povećava se rizik od razvoja upalnih kožnih bolesti, osobito atopijskog dermatitisa.
O utjecaju lokalno primijenjenih pripravaka koji sadrže probiotike, postbiotike i prebiotike nema dovoljno istraživanja da bi se točan soj ili koncentracija mogli preporučiti kod disbioze mikrobioma, ali ono što sigurno znamo je da alkohol i konzervansi mogu negativno utjecati na mikrobiom kože. Zato je bitno pacijentima savjetovati da izbjegavaju korištenje alkohola na licu (različiti losioni) ili da paze da se on ne nalazi visoko na listi sastojaka proizvoda koji primjenjuju.
Također, što više proizvoda osoba koristi u rutini, automatski nanosi i više različitih konzervansa. Pacijentima treba savjetovati izbjegavanje nanošenja velikog broja proizvoda na lice, uz pojednostavljenje rutine, primjerice na dva koraka – ujutro antioksidans i zaštita od sunca, a navečer ciljani tretman i hidratantna krema.
- Imunološki sloj kožne barijere
Imunološki sloj kožne barijere čine stanice urođenog i stečenog imunosnog sustava koje nadziru stanje kože i reagiraju na oštećenje barijere. Među njima su Langerhansove stanice, dendritičke stanice, rezidentni T-limfociti te keratinociti koji također mogu sudjelovati u imunološkim signalnim putovima. Te stanice prepoznaju potencijalne patogene ili oštećenje tkiva putem specifičnih receptora te pokreću signalne puteve koji dovode do stvaranja citokina i aktivacije upalnog odgovora.
Istovremeno postoji snažna interakcija između imunološkog sloja i mikrobioma kože, jer komenzalne bakterije mogu modulirati imunološki odgovor i tako pridonijeti održavanju homeostaze kože. Zbog povezanosti kožne barijere i imunološkog sustava danas postoji i nova teorija starenja kože, takozvani inflamm-aging.
Redovita primjena hidratantnih pripravaka, antioksidansa i krema za zaštitu od sunca može smanjiti propusnost kože, ali i aktivaciju imunoloških mehanizama te razvoj upalnih procesa koji dovode do starenja kože (neovisno o dobi osobe).
Valja dodati da oštećenje kožne barijere može uzrokovati ili pogoršati hiperpigmentacije. Naime, kada se barijera kože ošteti – bilo zbog upalnih bolesti kože koje dolaze iznutra (poput atopijskog dermatitisa ili akni) ili zbog vanjskih utjecaja (poput ozljeda ili kontakta s kemikalijama) – stanice kože i imunološke stanice počinju otpuštati upalne tvari koje stanicama za pigmentaciju (melanocitima) “daju signal” da pojačaju proizvodnju melanina koji se potom nakuplja u gornjim ili dubljim slojevima kože. Također, ako je koža dehidrirana, neće ljuštiti stanice s melaninom koje se nalaze na površini kože, unatoč korištenju različitih eksfolijatora (primjerice glikolne kiseline).
Lipidi i posebne skupine pacijenata
Iako su pacijenti često skloni agresivnom uklanjanju viška sebuma s lica (posebice kod masne i problematične kože) danas sve više istraživanja govori o važnosti tog sloja u održavanju zdravlja kožne barijere i posljedično smanjenja rizika od određenih bolesti. Osim što smanjuju transepidermalni gubitak vlage i preveniraju ulazak mikroorganizama kroz kožu, lipidi smanjuju i prodor alergena/iritansa zbog čega su posebno važni u osjetljivoj populaciji sklonoj kontaktnom dermatitisu. Valja naglasiti da prirodno stvaranje lipida koji štite kožu može biti pod utjecajem različitih čimbenika, poput hormona, citokina (upale), vanjskih čimbenika (onečišćenja iz zraka te smanjena vlaga), starenja i izlaganja ultraljubičastom zračenju. Svi navedeni čimbenici mogu negativno djelovati na lipide te posljedično dovesti do oštećenja barijere.
Najzastupljeniji lipidi rožnatog sloja su ceramidi (ključni za integritet kože) i kolesterol. Iz navedenog se može zaključiti da stariji pacijenti koji su zbog svoje kronološke dobi skloniji oštećenju barijere, a zbog toga i suhoj koži sklonoj svrbežu, ako još koriste statine koji djeluju na sintezu lipida u organizmu, mogu imati viši rizik od tih posljedica. Toj populaciji pacijenata može se preporučiti korištenje proizvoda za kožu sklonu atopiji; gelove za tuširanje koji ne sadrže agresivne surfaktante te emolijentne kreme bez mirisa (koji su poznati kao najčešći iritansi u kozmetici). Također je važno pacijentima savjetovati redovito korištenje tih proizvoda da bi se preveniralo nastajanje mogućih simptoma.
Druga osjetljiva populacija su stariji pacijenti s bubrežnim bolestima kod kojih dolazi do značajnog pada vlažnosti kože i promjene u sastavu lipida, što dovodi do uremičnog kseritisa (suhoće) i jakog svrbeža, što značajno narušava kvalitetu života te skupine pacijenata. Danas na tržištu postoji veliki broj proizvoda za ublažavanje svrbeža za lokalnu primjenu, koji se mogu kombinirati s redovitim korištenjem emolijensa i blagih sredstava za kupanje.
I dok se za tijelo mogu preporučiti prikladni čistači i emolijensi, ako su u fokusu lipidi kožne barijere, za lice je odličan izbor niacinamid za koji postoji velik broj istraživanja te je poznat točan mehanizam kojim povećava sintezu ceramida – povećanjem ekspresije enzima serin palmitoil transferaze. Uz stvaranje ceramida, niacinamid postiže i brojne druge učinke: smanjuje stvaranje mrlja i upalnih procesa (koji akutno mogu smanjiti crvenilo, a dugoročnom upotrebom usporiti starenje kože koje je posljedica vanjskih čimbenika) te se čak navodi da smanjuje prve znakove starenja. Navedeni mehanizam još nije u potpunosti istražen, ali je trenutna hipoteza da korištenje niacinamida dovodi do stvaranja energije (ATP-a) u stanicama kože, čime se omogućava odvijanje svih fizioloških procesa.
U više istraživanja također je pokazano da topikalni niacinamid smanjuje oštećenje kože uzrokovano UVB zračenjem zbog čega, barem prema trenutnim saznanjima, može imati ulogu u prevenciji melanoma i nemelanomskih tumora kože.
Posebno područje, za koje još ne postoje čvrsti dokazi, ali iz godine u godinu se provodi sve više istraživanja, je povezanost crijeva i kože. Ove godine objavljen je rad o povezanosti osi crijeva-mozak-koža s psorijazom, u kojem se naglašava da disbioza crijeva pogoršava upalu. Ipak, za precizne preporuke treba pričekati buduća istraživanja.
Literatura:
Skin diseases as a global public health priority. [Internet] Svjetska zdravstvena organizacija. [pristupljeno 3. ožujka 2026.]; Dostupno na: https://apps.who.int/gb/ebwha/pdf_files/WHA78/A78_R15-en.pdf
Rajkumar J, Chandan N, Lio P, Shi V. The Skin Barrier and Moisturization: Function, Disruption, and Mechanisms of Repair. Skin Pharmacol Physiol. 2023;36:174-85.
Santos YR, Andréo-Filho N, Lopes PS, Leite-Silva VR. A review of skin microbiome and new challenges to cosmetic microbiome-friendly formulations. Int J Cosmet Sci. 2026. doi: 10.1111/ics.70073.
He X, Wan F, Su W, Xie W. Research Progress on Skin Aging and Active Ingredients. Molecules. 2023;28:5556.
Silpa-Archa N, Kohli I, Chaowattanapanit S, Lim HW, Hamzavi I. Postinflammatory hyperpigmentation: A comprehensive overview: Epidemiology, pathogenesis, clinical presentation, and noninvasive assessment technique. J Am Acad Dermatol. 2017;77:591-605.
Siqueira RAGB, Hradkova I, Leite-Silva VR, Andréo-Filho N, Lopes PS. Skin Lipids and Their Influence on Skin Microbiome and Skin Care. ACS Omega. 2025;10:28534-46.
Zeng F, Zhu C, Ding L, Yang B, Liu N. Chronic kidney disease-associated pruritus: a perspective on skin barrier damage. Ren Fail. 2026;48:2635299.
Camillo L, Zavattaro E, Savoia P. Nicotinamide: A Multifaceted Molecule in Skin Health and Beyond. Medicina. 2025;6:254.
Yahyapour A, Najafi A, Ahmadi A, Salarizadeh N. Immunoprotective and neuroprotective properties of gut microbiome in psoriasis. J Transl Autoimmun. 2026;12:100348.