O tome kako porod utječe na crijevni mikrobiom i kako se on dalje oblikuje u prvim mjesecima života, što utječe na njega, za što je sve odgovoran kasnije u životu te kako ga održavati zdravim, piše Sanja Pek Capan, dr.med. specijalistica pedijatrije, inPharma 103, svibanj/lipanj 2026.
Kakav ćemo mikrobiom imati tijekom života uvelike ovisi o tome koje su bakterije prve kolonizirale naš probavni trakt neposredno nakon rođenja. Tijekom prvih mjeseci života uspostavlja se dinamična ravnoteža između različitih mikroorganizama, pri čemu sastav i stabilnost crijevnog mikrobioma ovisi o nizu čimbenika – načinu poroda, prehrani, izloženosti okolišu te eventualnoj primjeni antibiotika. U crijevu se nalazi oko 80% stanica imunološkog sustava, pa je razvoj djetetova imuniteta neraskidivo povezan s crijevnim mikrobiomom. Zbog toga održavanje zdravog i uravnoteženog crijevnog mikrobioma od samog početka života može imati pozitivan učinak na zdravlje i otpornost organizma.
Neravnoteža u mikrobiomu, tzv. disbioza, povezuje se s povećanim rizikom za razvoj alergija, atopijskog dermatitisa, astme, probavnih smetnji, te različitih imunoloških i metaboličkih poremećaja.
Formiranje crijevnog mikrobioma u prvim mjesecima života
Na početni sastav crijevnog mikrobioma novorođenčeta značajno utječe način poroda. Djeca rođena vaginalnim putem dolaze u kontakt s bakterijama koje su prisutne u porođajnom kanalu, čime se oblikuje početni mikrobiom. S druge strane, djeca rođena carskim rezom ne dolaze u izravan kontakt s tim bakterijama i obično su kolonizirana mikroorganizmima koji su prisutni na koži i okolini, poput sojeva klostridija i stafilokoka. Znanstvena istraživanja upućuju na to da djeca rođena carskim rezom često imaju manju raznolikost crijevnih bakterija u usporedbi s djecom rođenom vaginalnim putem, što može utjecati na kasniji razvoj imunološkog sustava.
Pored načina poroda, daljnji čimbenici poput dojenja također igraju ključnu ulogu u oblikovanju crijevne flore. Majčino mlijeko sadrži korisne bakterije i prebiotike koji potiču rast zdravih bakterija, poput bifidobakterija. Raznolika crijevna flora u prvim mjesecima života važna je za pravilan razvoj imunološkog sustava i može imati važnu ulogu u prevenciji alergijskih bolesti.
Utjecaj suvremenog načina života
Suvremeni način života, česta upotreba antibiotika, promjene u prehrambenim navikama te smanjena izloženost prirodnim mikroorganizmima zbog visokih higijenskih standarda, doveli su do značajnog porasta alergijskih i imunoloških poremećaja. Ti čimbenici također mogu utjecati na sposobnost održavanja ravnoteže crijevnog mikrobioma, što povećava rizik za razvoj alergija i drugih simptoma povezanih sa zdravljem.
U posljednjih 60-ak godina broj oboljelih od alergijskih bolesti je u stalnom porastu. Procjenjuje se da u zapadnim zemljama svako četvrto dijete razvije neki oblik alergijske bolesti. Najčešće se u ranoj dobi javlja atopijski dermatitis, a kasnije se mogu nadovezati astma ili alergijski rinitis. Ti poremećaji ne samo da narušavaju kvalitetu djetetovog života, nego imaju i dugoročne posljedice tijekom cijelog života.
Rizik od razvoja alergijskih bolesti osobito je visok kod djece u obiteljima u kojima već postoji alergijska predispozicija. Ako jedan roditelj boluje od alergije, šansa da će i dijete razviti istu bolest iznosi približno 30%. Ako su oba roditelja alergična, rizik raste na više od 60%.
U tom kontekstu sve se više istražuje što može pridonijeti ravnoteži crijevnog mikrobioma i smanjenju rizika od razvoja alergijskih bolesti.
Korisne bakterije i njihov utjecaj na crijevni mikrobiom
Korisni mikroorganizmi mogu pomoći u obnavljanju i održavanju ravnoteže crijevnog mikrobioma. Klinička istraživanja sugeriraju da primjena određenih sojeva korisnih bakterija može biti korisna u podržavanju ravnoteže crijevnog mikrobioma, osobito kada se primjenjuju od ranog uzrasta.
Na primjer, jedno od važnijih kliničkih istraživanja u području primjene korisnih bakterijskih sojeva za prevenciju alergijskih bolesti bila je studija Probiotics and allergy, provedena u dječjoj bolnici Wilhelmina u Nizozemskoj. U tom kliničkom istraživanju sudjelovalo je 156 novorođenčadi s visokim rizikom za razvoj alergijskih bolesti. U posljednja dva mjeseca trudnoće majke su svakodnevno uzimale pripravak s tri različita soja korisnih bakterija (Lactococcus lactis W58, Bifidobacterium lactis W51, i Bifidobacterium bifidum W23) a djeca su ga uzimala od rođenja do prve godine života. Rezultati su pokazali da su djeca koja su primala taj pripravak imala manji rizik od razvoja atopijskog dermatitisa, čime su znanstvenici pokazali pozitivan učinak tih korisnih mikroorganizama u ranoj dobi.
Isti sojevi bakterija korišteni su u austrijskoj bolnici (LHK Feldbach) u kliničkom istraživanju koje je proučavalo učinak te kombinacije bakterijskih sojeva na dojenačke kolike. Majke koje su započele uzimati pripravak od osmog mjeseca trudnoće i nastavile ga davati djeci nakon poroda, primijetile su značajno smanjenje epizoda plača i nelagode kod djece s dojenačkim kolikama. Kod akutnih dojenačkih kolika poboljšanje se bilježilo vrlo brzo – kod više od 40% dojenčadi unutar pet dana, a kod više od 80% unutar tri tjedna.
Važnost održavanja ravnoteže crijevnog mikrobioma
Sve navedeno pokazuje da pravovremena primjena specifičnih bakterijskih sojeva može imati dalekosežne koristi – od smanjenja rizika alergijskih bolesti i probavnih tegoba u ranom djetinjstvu, do dugoročne potpore u održavanju ravnoteže crijevnog mikrobioma u odrasloj dobi. U svijetu u kojem se prevalencija alergija i kroničnih bolesti neprestano povećava, ulaganje u zdravi mikrobiom od prvih dana života postaje jedan od najsnažnijih temelja očuvanja zdravlja generacija koje dolaze.
ALLERGOSAN PROMO
Izvori:
Bankole T. Front Nutr. 2025;12.
Pantazi AC. Nutrients. 2023;15(16).
van der Aa LB. Pediatr Allergy Immunol. 2010;21.
Tamburini S. Nat Med. 2016;22(7).
Akagawa S. Biosci Microbiota Food Health. 2021;40(1):12–18.
Cabrera-Rubio R. Am J Clin Nutr. 2012;96(3):544–551.
Devenny A. BMJ. 2004;329:489–490.
Grönlund MM. Gut Microbes. 2011;2:227–233.
Guarner F. Nat Clin Pract Gastroenterol Hepatol. 2006;3:275–284.
Hofmann H. Gynäkologie Aktiv. 2015;5:8–9.
Kalliomäki M. J Allergy Clin Immunol. 2001;107:129–134.
Kalliomäki M. Lancet. 2001;357:1076–1079.
Kalliomäki M. Lancet. 2003;361:1869–1871.
Niers LE. Allergy. 2009;64:1349–1358.
Niers LE. Clin Exp Allergy. 2005;35:1481–1489.
Niers LE. Clin Exp Immunol. 2007;149:344–352.
Romagnani S. Allergy. 1998;53(Suppl 46):12–15.
Sepp E. Clin Exp Allergy. 2005;35:1141–1146.
Wills-Karp M. Nat Rev Immunol. 2001;1:69–75.