Cilj nedavno provedene studije bio je istražiti povezanost između unosa cinka putem hrane i pojave astme kod djece i adolescenata s prekomjernom tjelesnom masom ili pretilošću.
Djeca i adolescenti s prekomjernom tjelesnom masom podložniji su razvoju astme, skloniji su pogoršanju simptoma, imaju smanjenu funkciju pluća te slabije reagiraju na standardne načine liječenja u usporedbi s vršnjacima normalne tjelesne mase. Cink ima ključnu ulogu u regulaciji upalnih procesa i imunosnog odgovora, djeluje kao kofaktor za superoksid dismutazu, čime doprinosi zaštiti plućnog tkiva i ublažavanju simptoma astme. Studija je koristila podatke iz Nacionalnog istraživanja zdravlja i prehrane 2011.-2020. (National Health and Nutrition Examination Survey, NHANES) te je uključila 4.597 djece i adolescenata, od kojih je 963 imalo astmu.
Prema rezultatima, unos cinka od 5,7-8,4 mg na dan bio je povezan sa 13% smanjenjem rizika od astme, u usporedbi sa skupinama s najnižim unosom, a unos od 8,4-11,95 mg na dan bio je povezan sa smanjenjem rizika od 32%. Istraživači su primijetili da cink može utjecati na otpuštanje proupalnih citokina koji se u velikim količinama proizvode kod oboljelih od astme.
Zaključno, cink ima ključnu ulogu u modulaciji imunosnog odgovora i protuupalnih procesa, što naglašava njegov potencijal kao terapijske opcije za ublažavanje simptoma astme kod djece s prekomjernom tjelesnom masom i pretilošću. Za potpuno razumijevanje mehanizama djelovanja cinka potrebne su daljnje studije.
Izvor: World Allergy Organization Journal