Kosti su jedan od najboljih prehrambenih izvora kolagena koji ima važnu ulogu u mišićno-koštanom sustavu, koži i unutarnjim organima, posebice u rješavanju problema povezanih sa starenjem. Pri pomisli na liječenje brojnih zdravstvenih tegoba, stariji će se prvo sjetiti juhe od kostiju koju su naše bake kuhale satima… Danas više nitko nema vremena za 3-6 sati kuhanja juhe, ali zato tržište nudi kolagen u dodacima prehrani, i to zbog njegovih pozitivnih djelovanja na zdravlje i ljepotu kože, poboljšanje stanja kostiju i zglobova.
Kolagen, odnosno vlakna izgrađena od njega, najzastupljenija su veziva kose i noktiju u ljudskom tijelu. To je ujedno i najzastupljeniji protein u ljudskom tijelu te čini 30-35% ukupnih bjelančevina te predstavlja glavnu proteinsku komponentu kože, kostiju i vezivnog tkiva. Kemijsku strukturu kolagena čine bjelančevine koje pripadaju skupini glikoproteina, međusobno povezane u strukturu trostruke spirale. Aminokiseline karakteristične za kolagen su glicin, prolin, hidroksiprolin i hidroksilizin. Te su aminokiseline hidrofilne, pa ujedno sprječavaju i gubitak vode u tkivima. Kolagen je rasprostranjen po cijelom tijelu i važan je građevni dio kože, mišića, zglobnih hrskavica, koštanog tkiva… Povezuje pojedine kosti u zglobove i daje im čvrstoću i stabilnost, gradi ovojnice oko organa i međusobno ih odvaja, povezuje kožu sa strukturama ispod nje, odgovoran je za elastičnost kože, obavija mišiće, oblaže i štiti krvne žile i živce…
Za toliko rasprostranjen sastojak koji ima niz ključnih uloga u održanju zdravlja, važno je pitanje ima li ga u ljudskom organizmu dovoljno tijekom cijelog života, te može li se nadoknaditi unosom izvana? Nažalost, starenjem tijelo prirodno proizvodi sve manje kolagena, pa tkiva postupno gube čvrstoću i elastičnost. Zbog toga nastaju degenerativne promjene, i to prvenstveno u mišićno-koštanom sustavu, koje poznajemo kao artritis, osteoartritis i češće ozljede mišića. Nastaju i promjene na koži u vidu suhoće i bora, te niz promjena na unutarnjim organima. Pravilnom prehranom i zdravim načinom života, što uključuje i tjelesnu aktivnost, mogu se donekle ublažiti i usporiti gubitak kolagena te posljedice tog gubitka. U današnje vrijeme kada je životni vijek sve dulji, želja i potreba za kvalitetnim životom, zdravljem i ljepotom produžuje se i na ljude starije dobi.
Kako nadomjestiti fiziološki gubitak kolagena? Na tržištu postoji niz dodataka prehrani i kozmetičkih pripravaka. O kolagenu se puno govori, pa mu se osim blagotvornog djelovanja na olakšanje tegoba artritisa, pripisuju i čudotvorna svojstva za održavanje dobre kondicije i izgleda cijelog tijela te očuvanje mladenačke kože. Neosporan je utjecaj kolagena na zdravlje, no svi učinci koji mu se pripisuju nisu (još) znanstveno potvrđeni. Provode se laboratorijska i klinička istraživanja, neki pozitivni učinci su potvrđeni, ali je premalen broj studija za konačan stav znanosti o obimu i snazi djelovanja različitih oblika kolagena apliciranih u organizam različitim metodama.
Proizvodi se na tržištu nalaze u prahu, tekućem obliku i u kapsulama, namijenjeni su za oralnu primjenu, kao gel za vanjsku primjenu, a neki su u obliku injekcija za potkožnu aplikaciju. Prema izvoru sirovina kolagen može biti goveđi, svinjski ili riblji, no važno je da bude u obliku hidrolizata, pogotovo za oralne pripravke. Naime, s obzirom da je kolagen velika molekula, podvrgava se hidrolizi (enzimima) da bi se dobile manje molekularne mase, djelotvornije od nehidroliziranog oblika. Čestice hidroliziranog kolagena imaju puno veću bioraspoloživost, bolje se apsorbiraju, prolaze kroz crijevnu stijenku te iz crijeva prelaze u krv i putuju krvotokom do mjesta gdje je potreba tijela za njim najveća.
U dodacima prehrani kolagen se često kombinira s drugim nutrijentima. Najčešće su to vitamini C, E i biotin te minerali mangan ili cink. Vitamin C neophodan je za sintezu kolagena, a ima i antioksidativno djelovanje, podupire uneseni kolagen i utječe na bolju strukturu kože. Kombinira se i s hijaluronskom kiselinom koja potpomaže učinak kolagena, jer ispunjava prostor između kolagenskih vlakana i dodatno utječe na održavanje vlažnosti. Metilsulfonilmetan (MSM) se već dulje vrijeme koristi kao pomoć kod artritisa, jer ublažava bolove i upalu u zglobovima, te ima povoljan utjecaj na kožu, kosu i nokte, što se tumači prisutnošću sumpora u molekuli. On je važan za strukturu keratina, bjelančevine koja izgrađuje kosu i nokte. Koristi se i kao pomoć kod upalnih procesa na koži, kod akni i rozaceje.
Posljedica nedostatka kolagena najuočljivija je na koži, pa njegova upotreba u svrhu očuvanja mladenačkog izgleda dobiva najviše medijske pozornosti. Za ublažavanje i odgađanje pojava vidljivih znakova starenja već se dulje vrijeme koriste različiti kozmetički pripravci obogaćeni kolagenom. Kolagen koji se dodaje kozmetičkim pripravcima topljiv je i prirodan, sastavljen od niza aminokiselina koje su prisutne kao prirodni sastojak vezivnog tkiva, te imaju veliku snagu vezanja vode. Posebno je cijenjen prirodni kolagen dobiven iz riblje kože. Osim primjene u različitim topičkim pripravcima, za tretman dubokih bora na čelu, oko očiju, usta i nosa te različitih neravnina lica (npr. zbog teškog oblika akni) kolagen se može i implantirati pod kožu. Takve tretmane injekcijama za potkožnu aplikaciju provode samo stručne osobe, uz poseban oprez i ispitivanje na preosjetljivost.
Što se tiče sigurnosti upotrebe kolagena, Centar za sigurnost hrane i prehranu Američke agencije za hranu i lijekove (USFDA) hidroliziranom kolagenu dao je status GRAS (Generally Recognized As Safe) tj. prepoznat je kao siguran. Nema dokumentiranih dokaza o škodljivosti korištenja, osim rijetkih alergija, osjeta neugodnog okusa ili osjećaja težine u želucu.
Iako se pokazalo da kolagenski proteini (u obliku hidroliziranog kolagena) pomažu u smanjenju boli i poremećaja funkcionalnosti u bolestima zglobova, kostiju i hrskavice, te da sudjeluju u održavanju funkcije kože, još nema odgovora na mnoga pitanja, npr. koji su optimalan oblik i doza.