Najčešća pitanja o ginku

Preparati koji sadrže ekstrakt ginka već su dugo godina među najprodavanijim i najpopularnijim biljnim lijekovima i dodacima prehrani, a njihova djelotvornost potvrđena je brojnim znanstvenim studijama. Donosimo odgovore na neka od najčešćih pitanja o preparatima ginka i njihovoj učinkovitosti. Autorica članka: Maja Pogačić Makek, mag.pharm., univ.spec. dermatofarmacije i kozmetologije, inPharma 96, ožujak/travanj 2025.

Ginkgo biloba je najstarija biljka na zemlji, koja ne pokazuje sličnosti s drugim danas živućim biljnim vrstama. Pradomovina joj je bila na području Kine i Japana, a danas se uzgaja u gotovo cijelom svijetu. Dugovječnost ginka posljedica je njegove izuzetne otpornosti na različite klimatske i druge promjene te različite štetne učinke iz okoliša.

Najstariji pronađeni podaci koji svjedoče o ljekovitom djelovanju ginka i njegovoj primjeni datiraju iz kineske farmakopeje stare oko 5.000 godina. Koristio se kao dio tradicionalne kineske medicine kroz cijelu povijest, i to prvenstveno za olakšanje simptoma astme, kašlja te za liječenje bronhitisa i impotencije.

Istraživanja provedena posljednjih desetljeća potvrđuju neospornu biološku aktivnost ginka. Kao droga se koriste osušeni listovi (Ginkgo folium) odnosno suhi ekstrakt koji se iz njih priređuje. Između 50-ak spojeva do sada izoliranih iz ginka, za biološku aktivnost najvažnije su dvije skupine: flavonoidi i terpenski trilaktoni. Pri tome su dominantni flavonoidni spojevi među kojima prevladavaju flavonolni mono-, di- i tri-glikozidi, esterski vezani s p-kumarinskom kiselinom. Aglikonski dijelovi molekula karakterističnih ginkoflavonoglikozida su: kvercetin, kemferol i izoramnetin. Skupinu terpenskih trilaktona čine diterpenski laktoni-bilobalidi. Ti se jedinstveni spojevi u prirodi nalaze samo u ginku.  

Na policama ljekarni, pacijentima su na raspolaganju deseci proizvoda s ekstraktom Ginkgo bilobae. Većina proizvoda ima omjer 50:1, odnosno, 50 jedinica lista ginka na svaku jedinicu ekstrakta, te su standardizirani tako da sadrže 22-26% ginko flavonoglikozida. Na tržištu postoje i brojni pripravci koji nisu standardizirani i čiji točan sastav, sigurnost i učinkovitost nisu poznati.

Poboljšava li ginko cerebralnu cirkulaciju?

Preparati ginka već se dulje vrijeme koriste u terapiji smetnji periferne cirkulacije, posebice u mozgu. Pomoću aktivnih spojeva koji imaju antioksidativno djelovanje, ginko potiče cirkulaciju i poboljšava pamćenje te smanjuje količinu štetnih slobodnih radikala odgovornih za starenje stanica živčanog sustava. 

Naime, ekstrakt ginka ima jako antioksidativno djelovanje koje znatno smanjuje oksidaciju masti u krvnim žilama i sprječava oštećenja živčanih stanica mozga uslijed oksidativnog stresa. Smatra se da taj mehanizam djelovanja utječe na sprječavanje razvoja demencije. Nadalje, sprječava faktore koagulacije da dovedu do formiranja tromba, pa tako štiti i od razvoja moždanog udara ili infarkta. Da bi se to djelovanje očitovalo, potrebno je ekstrakt ginka uzimati barem 2-3 tjedna. Naposljetku, poboljšava protok krvi kroz kapilare, uključujući mozak, oči, uši i ekstremitete, i to tako da “razrjeđuje” krv i “opušta” glatke mišiće u stijenci krvnih žila. 

Terapeutski učinci ginka pripisuju se sinergističkom djelovanju svih njegovih sastavnica. Međutim, pojedini mehanizmi djelovanja ipak se vežu uz određene skupine spojeva.

Tako se najčešće ginkoflavonoglikozidi spominju kao supstancije koje utječu na izmjenu tvari u stijenkama krvnih žila i na njihovu čvrstoću. Oni također pokazuju i jaku antioksidativnu aktivnost. Zahvaljujući njima, ginko ima veliku sposobnost vezanja slobodnih radikala, a zbog vezivanja i dezaktivacije kisikovih radikala bogatih energijom utječe na povećanje tolerancije tkiva prema pomanjkanju kisika. Postoje i određene razlike u djelovanju pojedinih flavonskih derivata. Kvercetin djeluje na smanjenje LDL kolesterola, pokazuje vazodilatatorsko djelovanje i antivirusnu aktivnost te djeluje i kao antihistaminik.

Kemferol utječe na prevenciju ateroskleroze zbog svojstva inhibiranja lipoproteina niske gustoće. Smatra se također da inhibira i agregaciju trombocita u krvi te razvoj malignih stanica. Ginkolidi se navode kao supstancije koje inhibiraju faktor aktivacije trombocita (PAF) koji izaziva agregaciju trombocita, nastajanje edema, kontrakciju glatkih mišića, hipertenziju, bronhokonstrikciju, povećani vaskularni permeabilitet i sekreciju lizosomalnih enzima. Oni specifično inhibiraju sve do sada poznate fiziološke i patofiziološke učinke PAF-a.

Bilobalidi su najslabije istražena skupina spojeva u ekstraktu ginka. Istraživanja provedena na pokusnim životinjama za sada upućuju na njihov doprinos u sprječavanju nastanka edema mozga u zaštiti od neurotoksičnih oštećenja mijelina, izazvanih neurotoksičnim tvarima ili traumama.

Jedan od uzroka Parkinsonove bolesti je nedostatak dopamina, što uzrokuje gubitak mišićne koordinacije. Povećanjem cirkulacije krvi u mozgu, ginko može omogućiti slanje dopamina na područja gdje je on najpotrebniji.

Poboljšava li ginko cirkulaciju i zdravlje srca?

U tradicionalnoj kineskoj medicini, ginko se koristio za otvaranje kanala za dotok energije u različite organske sustave uključujući bubrege, jetru, mozak i pluća.

Sposobnost ginka da poveća protok krvi u različitim dijelovima tijela izvor je njegovih mnogih ljekovitih svojstava. Studija na osobama sa srčanim bolestima koje su uzimale ginko otkrila je trenutno povećanje protoka krvi u više dijelova tijela. To se pripisuje 12%-tnom povećanju razine cirkulirajućeg dušikovog oksida, spoja odgovornog za širenje krvnih žila.

Je li ginko učinkovit u liječenju demencije?

Rezultati istraživanja nisu dosljedni u odgovorima na to može li ginko smanjiti tjeskobu, stres i simptome povezane s Alzheimerovom bolešću i kognitivnim padom povezanim sa starenjem. Neke studije pokazuju izrazito smanjenje stope kognitivnog pada kod osoba s demencijom koje koriste ginko, ali druge ne uspijevaju ponoviti taj rezultat.

Pregled 21 studije iz 2016. godine otkrio je da ekstrakt ginka, kada se koristi u kombinaciji s konvencionalnim lijekovima, može povećati funkcionalne sposobnosti kod osoba s blagom Alzheimerovom bolešću. Pregled iz 2018. godine ocijenio je četiri studije i otkrio značajno smanjenje spektra simptoma povezanih s demencijom, kada se ginko koristio od 22 do 24 tjedna.

Je li ginko koristan u liječenju impotencije i za povećanje seksualne želje?

Glavni uzrok muške impotencije je slaba cirkulacija krvi kroz penis, što je često posljedica ateroskleroze. Budući da ginko povećava protok krvi povećanjem razine dušikovog oksida u krvi, istraživanja su pokazala da je to pomoglo većini pacijenata nakon šest mjeseci korištenja.

Neka istraživanja iz 2021. istraživala su korištenje ginka za liječenje seksualne disfunkcije uzrokovane upotrebom antidepresiva. Rezultati su pokazali da u tim slučajevima ginko nije bio ništa učinkovitiji od placeba. Osim toga, može postojati interakcija između ginka i selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina, koji se često koriste u liječenju depresije što bi ih moglo učiniti manje učinkovitima.

Starija studija iz 2008. godine procijenila je upotrebu ginka za povećanje seksualne želje i zadovoljstva kod žena koje su istovremeno bile podvrgnute seksualnoj psihoterapiji. Kombinacija ginka i terapije bila je učinkovita tijekom duljeg razdoblja u usporedbi s placebom, ali suplementacija samo ginkom nije.

Smanjuje li ginko simptome PMS-a?

Preliminarna istraživanja pokazuju da ginko može pomoći u liječenju fizičkih i psihičkih simptoma predmenstrualnog sindroma (PMS). Starija studija iz 2009. godine na 85 studentica otkrila je 23%-tno smanjenje prijavljenih simptoma PMS-a pri konzumiranju ginka. Skupina koja je u toj studiji primala placebo također je doživjela blago smanjenje simptoma PMS-a, iako je bilo puno niže, i to oko 8,8%.

Potrebna su daljnja istraživanja da bi se bolje razumio uzročno-posljedični odnos između ginka i simptoma PMS-a.

Liječi li ginko svaku glavobolju i migrenu, neovisno o uzroku?

Dostupno je vrlo malo istraživanja o sposobnosti ginka da liječi glavobolju. Međutim, ovisno o uzroku glavobolje, ginko može pomoći. Na primjer, dobro je poznato da ginko ima protuupalno i antioksidativno djelovanje. U slučajevima kada su glavobolja ili migrena uzrokovane pretjeranim stresom, ginko bi mogao biti koristan. Osim toga, ako je glavobolja povezana sa smanjenim protokom krvi ili suženim krvnim žilama, sposobnost ginka da proširi krvne žile može poboljšati simptome. Međutim, neke migrenske glavobolje uzrokovane su pretjeranim širenjem krvnih žila. U takvim stanjima ginko može imati malo ili nimalo učinka.

Potrebno je više istraživanja da bi se shvatilo može li ginko biti koristan za liječenje glavobolje i migrene.

Poboljšava li ginko simptome astme i KOPB-a?

Neka istraživanja pokazuju da ginko može poboljšati simptome astme i drugih upalnih respiratornih bolesti poput KOPB-a. To se pripisuje njegovim protuupalnim spojevima koji mogu omogućiti smanjenje upale dišnih putova i povećanje kapaciteta pluća.

Jedna starija studija, Trusted Source iz 2007. godine, na 75 ljudi procijenila je upotrebu ekstrakta ginka uz terapiju glukokortikosteroidima za liječenje simptoma astme. Razine upalnih spojeva u slini osoba koje su primale ginko bile su značajno niže od razina osoba koje su primale samo tradicionalne lijekove.

Ima li ginko antioksidativna svojstva?

Slobodni radikali mogu oštetiti stanice i strukture u stanicama, što može utjecati na zdravlje. Ginko sadrži brojne antioksidanse koji neutraliziraju slobodne radikale i popravljaju molekularne štete.

Mnoga istraživanja potvrdila su da ginko može igrati važnu ulogu u sprječavanju ili odgađanju srčanih bolesti, raka i drugih bolesti, a antioksidansi koje sadrži mogu zaustaviti oštećenja stanica, čime se usporava proces starenja.

Izaziva li upotreba preparata s ginkom nuspojave?

Za većinu odraslih osoba ekstrakt lista ginka bit će siguran ako se uzima oralno u preporučenim količinama. Ekstrakt lista ginka općenito se dobro podnosi, a najčešće nuspojave su vrtoglavica, gastrointestinalni simptomi i glavobolja.

Postoje slučajevi u kojima upotreba ginka može uzrokovati ozbiljne posljedice. Proizvodi ginka ne smiju se uzimati u slučaju alergija na proizvode koji sadrže alkilfenole, jer može izazvati alergijsku reakciju. Ostale moguće nuspojave uključuju želučane tegobe, zatvor, glavobolju, vrtoglavicu, lupanje srca i alergijske reakcije kože.

Ginko također ima potencijal za interakciju s određenim lijekovima kao što su lijekovi za razrjeđivanje krvi (varfarin, aspirin) selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina te NSAID (ibuprofen, naproksen).

Ginko ne smiju koristiti ni bolesnici koji su podložni jakom krvarenju, koji imaju probleme sa srcem niti osobe koje koriste antiepileptike. Nesiguran je za korištenje tijekom trudnoće, jer može izazvati rane trudove ili dodatno krvarenje tijekom poroda. Malo se zna o tome je li ga sigurno koristiti tijekom dojenja.

Jesu li svi dijelovi biljke jednako ljekoviti?

Ginko je jedan od najčešće korištenih biljnih preparata, a njegov ekstrakt se dobiva iz lišća stabla ginka, koje sadrži brojne biološki aktivne tvari.

Plod ginka se ne koristi, dapače, kontakt s pulpom voća može uzrokovati ozbiljnu upalu kože (dermatitis). Sjemenke ploda su otrovne i mogu uzrokovati epileptične napadaje, a velike količine i smrt.

Svježe sjemenke ginka su otrovne kada se konzumiraju oralno, a ozbiljne nuspojave također su se pojavile kod ljudi koji su konzumirali pržene sjemenke ili sirovu biljku.

Literatura:

Leung, A.Y., Foster, S. Encyclopedia of Common Natural Ingredients Used in Foods, Drugs and Cosmetics, Second Edition, NW, 1996, 274-277

Ginkgo Biloba (Medicinal and Aromatic Plants-Industrial Profiles), Teris A vanBeek, 2000, 7-23.

Rister, R; Ginkgo (The Complete German Commission E Monographs: Therapeutic Guide to Herbal Medicines), S. Klein, C. Riggins (Editors), American Botanical Council, 1 edition, 1998, 62.

https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18446847

https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/26268332

https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/28931444

https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/12404671

https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/30278520

https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6731991

https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/17828490

https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8264219

https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18274887