Nove formulacije na suvremen način pristupaju očuvanju crijevne mikrobiote, jer istodobno djeluju na više razina – pridonose očuvanju korisne mikrobiote, smanjuju rizike od prekomjernog razmnožavanja oportunističkih mikroorganizama, održavaju mikrobne aktivnosti tijekom izloženosti antibioticima te pružaju potporu imunološkom odgovoru domaćina; Autor članka:doc.dr.sc. Mario Tadić, dr.med., spec. internist gastroenterolog, inPharma 102, ožujak/travanj 2026.
Antibiotska terapija i dalje je nezaobilazan dio liječenja bakterijskih infekcija. Premda je njezina klinička vrijednost neupitna, poznato je da primjena antibiotika istodobno može narušiti sastav i funkcionalnu ravnotežu crijevne mikrobiote. Posljedica može biti razvoj disbioze koju obilježavaju smanjena mikrobna raznolikost, pad broja korisnih bakterijskih populacija, pojačan rast oportunističkih mikroorganizama te pojava gastrointestinalnih tegoba, osobito proljeva.
Upravo se zato potpora mikrobioti tijekom antibiotskog liječenja sve više promatra kao važan dio cjelovitog terapijskog pristupa. Danas je jasno da cilj takve potpore ne bi trebao biti isključivo ublažavanje nuspojava, nego i očuvanje funkcionalne stabilnosti crijevnog ekosustava te podupiranje fizioloških obrambenih mehanizama organizma tijekom infekcije. U tom se kontekstu kao osobito zanimljiv pristup izdvajaju integrirane pro-, pre- i postbiotičke formulacije. Riječ je o višekomponentnim pripravcima koji objedinjuju žive mikroorganizme, njihove biološki aktivne nežive sastavnice i supstrate koji selektivno potiču rast i aktivnost korisne mikrobiote. Takav koncept omogućuje sveobuhvatniju potporu mikrobiomu tijekom i nakon antibiotske terapije.
Zašto je očuvanje mikrobiote važno tijekom antibiotske terapije?
Crijevna mikrobiota ima važnu ulogu u održavanju homeostaze organizma. Sudjeluje u metaboličkim procesima, podupire integritet crijevne barijere, utječe na lokalni i sustavni imunološki odgovor te pridonosi kolonizacijskoj rezistenciji, odnosno otpornosti na naseljavanje i prekomjerno razmnožavanje patogenih mikroorganizama. Primjena antibiotika može narušiti te mehanizme. Osim što smanjuje broj osjetljivih bakterijskih populacija, antibiotik može promijeniti i metaboličku aktivnost mikrobiote, oslabiti barijernu funkciju crijeva i stvoriti uvjete pogodne za razrastanje oportunističkih patogena. Takve promjene nisu važne samo u kontekstu nuspojava, nego mogu utjecati i na opće stanje bolesnika te na tijek oporavka tijekom infekcije.
Za farmaceute je stoga važno prepoznati da potpora mikrobioti uz antibiotsku terapiju ima šire značenje od same prevencije proljeva. Ona se sve više promatra kao dio racionalnog savjetovanja bolesnika i potpore adherenciji, osobito u slučajevima kada se želi očuvati crijevna ravnoteža i smanjiti vjerojatnost poremećaja povezanih s liječenjem.
Probiotička komponenta: doprinos stabilnosti i kolonizacijskoj rezistenciji
Sastavni dio integriranih formulacija čine pažljivo odabrani probiotički sojevi, osobito iz rodova Bifidobacterium i Lactobacillus. Ti se mikroorganizmi uobičajeno povezuju sa zdravom crijevnom mikrobiotom i imaju važnu ulogu u očuvanju njezine ravnoteže. Njihov doprinos temelji se na više komplementarnih mehanizama. Probiotički sojevi mogu stvarati organske kiseline i druge antimikrobne tvari, snižavati pH crijevnog okoliša, natjecati se s patogenima za hranjive tvari i mjesta prianjanja na sluznicu te pridonositi očuvanju integriteta epitelne barijere. Time pomažu u održavanju kolonizacijske rezistencije i stabilnosti mikrobioma u razdoblju kada je on pod posebnim opterećenjem zbog antibiotske terapije.
U stručno osmišljenim formulacijama njihova se uloga ne svodi samo na prisutnost živih mikroorganizama, nego na funkcionalni doprinos očuvanju crijevnog ekosustava tijekom liječenja.
Mikrobiološka aktivnost i tijekom primjene antibiotika
Jedan od ključnih izazova primjene probiotika uz antibiotike je činjenica da dio bakterijskih sojeva može biti osjetljiv na istodobno antimikrobno liječenje. Zbog toga suvremene formulacije sve češće uključuju i mikroorganizme koji mogu ostati funkcionalno aktivni unatoč prisutnosti antibiotika. Primjerice, sporogene bakterije poput Bacillus clausii odlikuju se visokom otpornošću na nepovoljne uvjete u probavnom sustavu, uključujući djelovanje želučane kiseline i žučnih soli. Sposobnost stvaranja spora omogućuje im veću stabilnost i održivost, što je osobito važno tijekom antibiotske terapije, kada je mikrobni okoliš značajno izmijenjen.
Dodatnu vrijednost mogu imati i probiotički kvasci, poput Kluyveromyces marxianus fragilis, koji su prirodno neosjetljivi na antibakterijske antibiotike. Zbog toga tijekom antibiotskog liječenja mogu ostati metabolički aktivni i pridonositi očuvanju funkcionalne dinamike crijevnog ekosustava. U formulacijama namijenjenim potpori tijekom primjene antibiotika upravo takve sastavnice daju važnu širinu i otpornost djelovanja.
Postbiotici: dodatna vrijednost u imunološkoj potpori
Razvoj suvremenih formulacija nije se zaustavio na probioticima i prebioticima. Sve više pozornosti privlače i postbiotici, odnosno nežive mikrobne stanice, njihovi fragmenti ili metabolički proizvodi koji unatoč tome što nisu živi mogu ostvarivati biološki korisne učinke. U tom smislu osobito su zanimljive postbiotičke komponente s imunomodulatornim potencijalom. Njihova uloga može uključivati potporu sluzničnom imunološkom odgovoru, modulaciju aktivnosti stanica urođene imunosti te utjecaj na stvaranje sekretornog IgA. Time postbiotici nadopunjuju djelovanje probiotika i pridonose boljoj funkcionalnoj otpornosti organizma tijekom infektivnih stanja.
Za farmaceutsku praksu to je osobito važno, jer postbiotici uz biološku aktivnost donose i određene tehnološke i sigurnosne prednosti. Budući da ne sadrže žive mikroorganizme, mogu ponuditi veću stabilnost pripravka, lakše rukovanje i dodatnu predvidljivost u primjeni.
Prebiotici kao potpora oporavku mikrobiote
Treći važan stup takvih formulacija čine prebiotici. Njihova je uloga osigurati supstrate koji selektivno potiču rast i aktivnost korisnih bakterijskih populacija u crijevu. Prebiotička komponenta posebno je važna jer ne djeluje samo tijekom antibiotske terapije, nego i u fazi oporavka mikrobiote nakon završetka liječenja. Poticanjem rasta bifidobakterija i laktobacila te stvaranja kratkolančanih masnih kiselina, prebiotici podupiru obnovu funkcionalne ravnoteže crijevnog ekosustava, očuvanje integriteta epitelne barijere i regulaciju lokalnog imunološkog odgovora.
Upravo zato prebiotici u integriranim formulacijama imaju više od pomoćne uloge: oni stvaraju podlogu na kojoj probiotičke i postbiotičke sastavnice mogu ostvariti puni funkcionalni učinak.
Prednosti integriranog pristupa
Glavna prednost integriranih pro-, pre- i postbiotičkih formulacija je njihovo višesmjerno djelovanje. Za razliku od pristupa koji se oslanjaju isključivo na jedan soj ili jednu funkcionalnu sastavnicu, ove formulacije istodobno djeluju na više razina – mogu pridonijeti očuvanju korisne mikrobiote, smanjenju rizika od prekomjernog razmnožavanja oportunističkih mikroorganizama, održavanju mikrobne aktivnosti tijekom izloženosti antibioticima te potpori imunološkom odgovoru domaćina. Takva višekomponentnost osobito je vrijedna u situacijama kada je cilj ne samo ublažiti nuspojave liječenja, nego i sačuvati fiziološku ravnotežu crijevnog ekosustava u širem smislu.
Iz farmaceutske perspektive riječ je o racionalnom i stručno utemeljenom konceptu koji odgovara suvremenom razumijevanju povezanosti između mikrobiote, imuniteta i ishoda liječenja.
Značenje za ljekarničku praksu
U svakodnevnoj ljekarničkoj praksi farmaceuti su često prvi zdravstveni stručnjaci kojima se bolesnik obraća za savjet uz antibiotsku terapiju. Pritom pitanja najčešće uključuju prevenciju probavnih tegoba, očuvanje crijevne flore i odabir prikladne dodatne potpore tijekom liječenja. U takvim je situacijama važno razumjeti razliku između jednostavnih probiotičkih pripravaka i formulacija koje su osmišljene kao integrirana potpora mikrobiomu. Edukacija bolesnika o svrsi takvih pripravaka, načinu njihove primjene i očekivanoj koristi može pridonijeti boljem razumijevanju terapije i većem povjerenju u preporučeni režim liječenja. Za farmaceuta to znači mogućnost kvalitetnijeg savjetovanja, utemeljenog ne samo na ublažavanju nuspojava nego i na širem konceptu očuvanja crijevne homeostaze tijekom antibiotske terapije.
Zaključak
Integrirane pro-, pre- i postbiotičke formulacije predstavljaju suvremen pristup potpori mikrobiomu tijekom antibiotskog liječenja. Kombiniranjem probiotičkih sojeva, sporogenih bakterija, probiotičkih kvasaca, postbiotičkih imunomodulatornih sastavnica i prebiotičkih supstrata, omogućuju višerazinsku potporu crijevnom ekosustavu u razdoblju povećane osjetljivosti. Takav pristup nadilazi tradicionalno shvaćanje potpore uz antibiotik kao isključive prevencije proljeva te se sve više potvrđuje kao stručno opravdan model očuvanja ravnoteže mikrobiote, potpore imunološkom odgovoru i doprinosa općoj dobrobiti bolesnika tijekom liječenja bakterijskih infekcija.
Za farmaceute to otvara prostor za preciznije, suvremenije i klinički relevantnije savjetovanje bolesnika, u skladu s novim spoznajama o važnosti mikrobioma u svakodnevnoj terapijskoj praksi.
Literatura:
Maity C, Gupta AK. Therapeutic efficacy of probiotic Alkalihalobacillus clausii 088AE in antibiotic-associated diarrhea: a randomized controlled trial. Heliyon. 2021;7(9):e07993. PMID: 34585011.
Saroj DB, Ahire JJ, Shukla R. Genetic and phenotypic assessments for the safety of probiotic Bacillus clausii 088AE. 3 Biotech. 2023;13:238.
Dixit Y, et al. Identification and characterisation of antimicrobial compounds produced by Alkalihalobacillus clausii 088AE. Brazilian Journal of Microbiology. 2023;54:1881–1892.
Urdaci MC, Bressollier P, Pinchuk I. Bacillus clausii probiotic strains: antimicrobial and immunomodulatory activities. Journal of Clinical Gastroenterology. 2004;38(Suppl 6):S86–S90.
Lopetuso LR, Scaldaferri F, Franceschi F, Gasbarrini A. Bacillus clausii and gastrointestinal disorders: clinical evidence and therapeutic perspectives. Expert Opinion on Biological Therapy. 2016;16(10):1241–1248.
Maccaferri S, Klinder A, Brigidi P, Cavina P, Costabile A. Potential probiotic Kluyveromyces marxianus B0399 modulates immune responses in Caco-2 cells and PBMCs and impacts the human gut microbiota in an in-vitro colonic model system. Applied and Environmental Microbiology. 2012;78(4):956–964.
Vaughan A. Antibiotic resistance evaluation of the probiotic yeast Kluyveromyces marxianus fragilis B0399 using agar diffusion (Kirby–Bauer) and MIC testing methods. Department of Biology and Agrodietary Biotechnologies, University of Perugia, Italy. Technical characterization report.
Salva S, Villena J, Alvarez S. Immunomodulatory activity of Lactobacillus rhamnosus strains isolated from goat milk: impact on intestinal and respiratory infections. International Journal of Food Microbiology. 2010;141(1–2):82–89.
Kolling Y, Salva S, Villena J, Marranzino G, Alvarez S. Non-viable immunobiotic Lactobacillus rhamnosus CRL1505 and its peptidoglycan improve systemic and respiratory innate immune response during recovery of immunocompromised-malnourished mice. International Immunopharmacology. 2015;25(2):474–484.
Salminen S, Collado MC, Endo A, et al. The International Scientific Association of Probiotics and Prebiotics (ISAPP) consensus statement on postbiotics. Nature Reviews Gastroenterology & Hepatology. 2021;18:649–667.
Sanders ME, Merenstein DJ, Reid G, Gibson GR, Rastall RA. Probiotics and prebiotics in intestinal health and disease: from biology to the clinic. Nature Reviews Gastroenterology & Hepatology. 2019;16:605–616.
Hempel S, Newberry SJ, Maher AR, et al. Probiotics for the prevention and treatment of antibiotic-associated diarrhea: a systematic review and meta-analysis. JAMA. 2012;307(18):1959–1969.
Goldenberg JZ, Yap C, Lytvyn L, et al. Probiotics for the prevention of Clostridioides difficile-associated diarrhea in adults and children. Cochrane Database of Systematic Reviews. 2017;12:CD006095.
Fujiki K, Kamiya T, Takagaki K, Iwama Y. Effects of Food Containing Heat-Killed Lactobacillus rhamnosus CRL1505 on Immune Function and Physical Conditions—A Randomized, Double-Blind, Placebo-Controlled, Parallel-Group Study. Yakuri to Chiryo (Japanese Pharmacology & Therapeutics). 2023;51(6):941–949.
GRACE PHARMA PROMO