Najnovije znanstvene i kliničke spoznaje o ulozi probiotika u poboljšanju zdravlja i njezi tijela tijekom ljeta upućuju na višestruke koristi od njihove redovite primjene. Međutim, postoje i određena ograničenja, pa je nužno pomno odabrati način korištenja pojedinih probiotičkih pripravaka i primijeniti ih individualno., Autorica članka: prof.dr.sc. Donatella Verbanac, Zavod za medicinsku biokemiju i hematologiju, Farmaceutsko biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, inPharma 98, srpanj/kolovoz 2025.
Iako je ljeto godišnje doba namijenjeno brojnim užicima poput kupanja i godišnjeg odmora, također nije rijetkost da se upravo ljeti borimo s „trbušnim“ problemima, putnim probavnim smetnjama, pa i urinarnim infekcijama. Osim što bismo svakako trebali misliti o izboru odgovarajućih namirnica i njihovoj zdravstvenoj ispravnosti, na raspolaganju nam stoje razni dodaci prehrani, posebice probiotici, koji mogu spriječiti neugodne tegobe.
Crijevna mikrobiota ima ključnu ulogu u modulaciji imunosnog sustava, jer se od 70-80% imunosnih stanica nalazi u crijevima. Probiotici stabiliziraju crijevnu mikrofloru i povećavaju otpornost na patogene, što je važno za održavanje imuniteta, posebno u uvjetima pojačanog stresa uzrokovanog putovanjima i izloženosti infekcijama tijekom ljetnih mjeseci.
Višesojni probiotički pripravci pokazuju bolju učinkovitost u jačanju imuniteta, ali postoje i slučajevi kod kojih se vrlo učinkovito mogu primijeniti probiotski proizvodi u čijem je sastavu samo jedna vrsta mikroorganizama.
Probiotici i zdravlje probavnog sustava tijekom ljeta
Ljeto donosi promjene prehrambenih navika i povećan rizik od gastrointestinalnih poremećaja poput putničkog proljeva. Ti poremećaji predstavljaju prilično čestu tegobu tijekom putovanja i izlaganja novim destinacijama, a time i novim ekosustavima. Govoreći rječnikom mikrobiote i mikrobioma, mnogi te sustave nazivaju jednostavno – nova mikrobiološka okruženja.
Kliničke studije potvrđuju da specifični probiotički sojevi poput Lactobacillus acidophilus, L. rhamnosus, L. fermentum te kvasaca Saccharomyces cerevisiae i S. boulardii značajno smanjuju rizik od poremećaja rada crijeva na putovanjima, odnosno, ako se konzumiraju sukladno preporukama pridonose smanjenju nastanka tzv. putničkog proljeva.
Uzimanje probiotika preporučuje se započeti barem pet dana prije putovanja i nastaviti tijekom trajanja putovanja, a u slučaju prvih simptoma proljeva, povećati dozu. Važno je koristiti probiotike još barem tjedan dana nakon završetka putovanja. Dodatno je potrebno osigurati i odgovarajuće prebiotike, uglavnom prehrambena vlakna koja služe za prehranu mikroorganizama u crijevnom ekosustavu. Samo dobro održavana crijevna flora može odgovoriti na eventualne infekcije izazvane patogenim bakterijama, virusima i gljivicama koje u ljetnim mjesecima postaju izuzetno česte i prilično agresivne.
Probiotici i prebiotici također su korisni u prevenciji i ublažavanju proljeva izazvanih upotrebom antibiotika, što je važno tijekom ljeta kada se zbog infekcija češće može javiti potreba za antibiotskom terapijom. Primjerice, jedna od najbolje izučavanih probiotičkih kultura je Lactobacillus rhamnosus GG (LGG) – soj koji je opsežno istražen i poznat po svojim potencijalnim zdravstvenim prednostima, posebno za zdravlje probavnog trakta i imunogenog sustava.
LGG se često nalazi u fermentiranim mliječnim proizvodima poput jogurta i u probiotičkim dodacima prehrani. Poznato je da pomaže kod proljeva, ekcema i alergija, a djeluje tako da se sa štetnim bakterijama natječe za prostor i hranjive tvari u crijevima te potencijalno utječe na jačanje imunogenog odgovora.
LGG se povezuje s prednostima u raznim područjima zdravlja, uključujući zdravlje prirođene i stečene imunosti, zdrave ravnoteže duž probavnog trakta, a potencijalno djeluje čak i u stabilizaciji funkcije živčanog sustava i smanjenju sistemske upale. Kad postoji potreba za smanjenjem i zaustavljanjem proljeva kod djece i odraslih, ta se bakterija može primjenjivati sama ili uz dodatak probiotičkog kvasca S. boulardii. Naime, dokazano je kraće trajanje akutnog infektivnog proljeva i smanjenje nuspojava kod primjene antibiotika kod djece i odraslih, ako se koriste navedeni sojevi.
Potrebno je naglasiti da je antibiotik nekompatibilan s bakterijama i da probiotičke bakterije moraju biti unesene u probavni trakt barem dva sata nakon uzimanja antibiotika. To ne vrijedi za eukariotske organizme kao što su kvasci koji, iako sami ne moduliraju crijevnu mikrobiotu, svojim prisustvom i lučenjem određenih enzima razaraju štetne bakterije i tako pridonose eradikaciji infekcije.
Probiotici općenito pridonose smanjenju upalnih procesa, poboljšavaju apsorpciju hranjivih tvari i mogu pomoći u regulaciji tjelesne težine, što sve zajedno pridonosi boljem osjećaju i otpornosti.
Pri odabiru probiotičkog pripravka važno je obratiti pažnju na sposobnost sojeva da prežive prolazak kroz želučane sokove i dođu do crijeva u živom i aktivnom obliku – moraju biti ugrađeni, tj. inkapsulirani u takav farmaceutski oblik koji štiti probiotičke kulture od različite koncentracije vodikovih iona u probavnom traktu te od prisutnih enzima (uglavnom hidrolaza). Nadalje, potrebno je da u probiotičkom pripravku ima dovoljan broj kolonija, odnosno bakterija koje mogu tvoriti nove zajednice, što nazivamo potencijalom stvaranja novih kolonija prema engleskom jeziku – Colony Forming Unit (CFU). Za postizanje terapijske učinkovitosti, idealno je da u preparatu po dozi bude najmanje 109 jedinica sposobnih za stvaranje kolonija.
Prisutnost više probiotičkih sojeva u pripravku pokazala se poželjnom u pojedinim slučajevima, jer različiti sojevi djeluju na različite dijelove ciljanog sustava (bilo da je riječ o probavnom, uro-genitalnom ili respiratornom sustavu) te imaju komplementarne funkcije. Također, preporučuje se odabrati proizvode s jasno deklariranim rodoslovnim stablom bakterija, provjerenom stabilnošću i sigurnošću za dugotrajnu upotrebu.
Ukratko, za zaštitu od ljetnih infekcija optimalan je probiotički pripravak koji sadrži sojeve iz roda Lactobacillus i Bifidobacterium, ponekad uz dodatak kvasca Saccharomyces boulardii, u dovoljnim dozama i s potvrđenom sposobnošću preživljavanja u probavnom sustavu.
Klinički dokazi o učinkovitosti probiotika kod ljetnih tegoba
Brojne studije i smjernice potvrđuju da određeni sojevi probiotika, poput Lactobacillus rhamnosus GG i Saccharomyces boulardii, mogu skratiti trajanje akutnog proljeva i smanjiti broj stolica, osobito kod odraslih i u kontekstu tzv. putničkog proljeva. Probiotici su također učinkoviti u prevenciji proljeva uzrokovanog antibioticima, jer L. rhamnosus GG smanjuje rizik od proljeva za više od 40% kada se koristi paralelno s terapijom.
Probiotici imaju važnu ulogu u održavanju probavnog zdravlja, jačanju imuniteta i zaštiti kože tijekom ljeta, osobito u kontekstu prevencije putničkog proljeva i ublažavanja nuspojava antibiotske terapije. Ipak, njihova učinkovitost ovisi o izboru sojeva, dozi i individualnoj reakciji organizma. Stoga je nužno koristiti probiotičke pripravke s dokazanom kliničkom učinkovitošću i prilagoditi njihovu primjenu specifičnim potrebama tijekom ljetnih mjeseci.
Među najvažnijim sojevima su: Lactobacillus acidophilus, Lactobacillus rhamnosus, Lactobacillus casei, Lactobacillus reuteri, Bifidobacterium bifidus, Bifidobacterium breve, Bifidobacterium infantis, Bifidobacterium lactis, Bifidobacterium longum, Saccharomyces boulardii (kvasac važan za prevenciju proljeva). Ti sojevi pomažu u jačanju imunogenog sustava, sprječavanju probavnih smetnji i smanjenju rizika od infekcija.
Najbolji klinički dokazi podržavaju upotrebu probiotika za skraćivanje trajanja akutnog i putničkog proljeva te prevenciju proljeva uzrokovanog antibioticima kod odraslih, dok u najnovijim velikim studijama za djecu učinkovitost nije sasvim potvrđena.
Prehrana uz probiotike
Uz uzimanje probiotika treba osigurati prehranu bogatu prehrambenim vlaknima (voće, povrće) korisnim mastima i bjelančevinama koje potiču rast korisnih bakterija u crijevima. Ljeti bismo trebali iskoristiti svježe sezonske namirnice – bobičasto voće, jagode, trešnje, višnje, odnosno voće žarkih boja koje sadrži biološki aktivne tvari koje štite kožu izvana i iznutra.
Tijekom dana treba jesti barem tri obroka– svakako doručak, potom ručak, pa laganiji, večernji obrok. Trebalo bi uključiti i dva međuobroka od što više voća, probiotičkih pripravaka poput kiselog mlijeka, svježih kravljih sireva i jogurta. Osim vode, tu su i napitci s dodatkom određenih bjelančevina i proteina kojima se nadoknađuje tekućina. Izuzetno važni su i napitci s izotoničnim svojstvima, poput vode s magnezijem. Spomenimo i bezalkoholna piva koja također mogu poslužiti kao izotonik. Ne sadrže alkohol, a daju ugljikohidrate i minerale, vitamine B skupine i silicij, važan za izgradnju hrskavice i kosti.
U jelovnik treba uvrstiti što više ribe, prije svega plave, i to sitnu kao što su srdele i inćuni, a i skuše. Sitne ribe žive kraće, pa posve sigurno nisu kontaminirane teškim metalima, a bogate su omega-3 masnim kiselinama. Recimo i to da je danas prehrana bogata uglavnom omega-6 masnim kiselinama, a omjer omega-3 i omega-6 masnih kiselina trebao bi biti 1:1 da bi se osiguralo zdravlje krvožilnog sustava.
Ljeto je vrijeme i cikle i mrkve, te batata i čičoke koja se sve više koristi u našim područjima. Sadrži inulin poznat kao idealan prebiotik te je idealna podloga za rast dobrih bakterija. Od ostalih namirnica preporučuju se krto meso i kvalitetne masnoće, odnosno razna ulja (bučino, maslinovo, suncokretovo, pa i sezamovo, ulja oraha i dr.). Sva ulja treba koristiti s mjerom. Ne smije se zaboraviti ni lisnato povrće: radič, salate, cikorija, maslačak, divlja rikola, odnosno gorko, samoniklo povrće, zatim rajčice s puno likopena, krastavce, tikvice, mahune, mladi grah i grašak – tanjur treba biti šaren i ukusan. Pravilna prehrana osnova je za zdravlje cjelokupnog organizma i održavanje svih funkcija, od tjelesnih do umnih.
No, da se vratimo na prebiotike i još jednom istaknemo da je pravilno vrijeme uzimanja probiotika najmanje 2 sata nakon unosa antibiotika. Nadalje je važna njihova rana primjena tijekom terapije antibioticima, te nastavak korištenja i nekoliko dana nakon završetka terapije antibioticima.
Sve su te mjere ključne za smanjenje probavnih tegoba i održavanje crijevne ravnoteže, posebno u ljetnim uvjetima kada se često boravi na godišnjim odmorima, izvan vlastite kuće.
Probiotici i vaginalne infekcije
Postoje specifične preporuke za žene koje koriste antibiotike i žele spriječiti gljivične infekcije u ljetnim uvjetima, a uključuju postupke koji omogućuju održavanje točno određenog, lagano kiselog pH – oko 4-5 (koncentracija vodikovih iona koja odgovara kiselosti između 10-4 i 10-5 mol/L) i to održavanjem higijene koristeći neagresivna sredstva za pranje intimnog područja i odjeće.
Važno je nositi pamučno donje rublje i izbjegavati usku, sintetičku odjeću koja zadržava vlagu i toplinu, jer to pogoduje razvoju gljivica. Redovito tuširanje, osobito nakon znojenja ili kupanja u bazenima je nužno, ali bez korištenja agresivnih sredstava za čišćenje i bez ispiranja rodnice iznutra. Iako djeluje trivijalno, treba napomenuti da treba izbjegavati dulje nošenje mokrog kupaćeg kostima. Potrebna je zamjena mokre odjeće što prije da bi se smanjila vlažnost u intimnom području.
Kada je riječ o prehrani, ljeti treba posebno pripaziti na smanjenje unosa jednostavnog stolnog, bijelog šećera, saharoze (ima ga u bezalkoholnim napitcima, sladoledu i pekarskim proizvodima) jer potiče rast gljivica.
Važno je istaknuti da je redovito uzimanje probiotika ili dodataka prehrani u obliku bakterija mliječnog vrenja iznimno korisno za organizam žena, jer može pomoći u održavanju ravnoteže vaginalne flore i usporiti rast gljivica, što smanjuje rizik od infekcija.
Dodatno, preporuča se i ciljana preventivna upotreba vaginaleta u kojima su sadržane bakterije mliječnog vrenja. Korištenje vaginalnih preparata s mliječnom kiselinom može se primijeniti osobito nakon menstruacije, kupanja u bazenima ili spolnog odnosa, u trajanju od jednog do dva dana.
U slučaju pojave simptoma gljivične infekcije (svrbež, peckanje, iscjedak) potrebno je konzultirati ginekologa radi dijagnoze i eventualnog liječenja koje može uključivati antimikotike. Te mjere su posebno važne tijekom i nakon uzimanja antibiotika koji narušavaju ravnotežu ne samo crijevne nego i vaginalne mikroflore te povećavaju rizik od gljivičnih infekcija.
Probiotici i njega kože tijekom ljeta
Potrebno je još jednom ponoviti i istaknuti pomoć probiotika u zaštiti kože tijekom ljeta. Naime, i nedavno provedena znanstvena istraživanja upućuju na povezanost crijevne mikrobiote i zdravlja kože. Oralna primjena probiotika i postbiotika može smanjiti štetu od UV zračenja, pospješiti obnavljanje kože i zaštititi od fotostarenja.
Molekule poput hijaluronske kiseline i mliječne kiseline u postbioticima imaju povoljan učinak na imunosni odgovor kože i njenu otpornost na sunce. Takva primjena probiotika i postbiotika može biti važan dodatak ljetnoj njezi kože.
I na kraju, važno je pridržavati se životnih navika koje osiguravaju metaboličku ravnotežu: voditi računa o pravilnoj prehrani, umjerenoj tjelovježbi i redovitom spavanju. Svi ti elementi zajedno pridonijet će pozitivnom djelovanju probiotika na cijeli organizam.
Literatura:
Mala, W et al: Evidence of pathogens associated with travelers’ diarrhea in Thailand: a systematic review; Trop Dis Travel Med Vaccines. 2025. doi: 10.1186/s40794-024-00243-y.
Alharbi, BF and Alateek, AA: Investigating the influence of probiotics in preventing Traveler’s diarrhea: Meta-analysis based systematic review; Travel Med Infect Dis. 2024. doi: 10.1016/j.tmaid.2024.102703.
Szajewska, H et al: Probiotics for the Management of Pediatric Gastrointestinal Disorders: Position Paper of the ESPGHAN Special Interest Group on Gut Microbiota and Modifications; J Pediatr Gastroenterol Nutr. 2023. doi: 10.1097/MPG.0000000000003633.
McFarland, LV and Goh, S: Are probiotics and prebiotics effective in the prevention of travellers’ diarrhea: A systematic review and meta-analysis; Travel Med Infect Dis. 2019. doi: 10.1016/j.tmaid.2018.09.007.
Goodman, C et al: Probiotics for the prevention of antibiotic-associated diarrhoea: a systematic review and meta-analysis; BMJ Open. 2021. doi: 10.1136/bmjopen-2020-043054.
Gupta, V et al: Effectiveness of Prophylactic Oral and/or Vaginal Probiotic Supplementation in the Prevention of Recurrent Urinary Tract Infections: A Randomized, Double-Blind, Placebo-Controlled Trial; Clin Infect Dis. 2024. doi: 10.1093/cid/ciad766.