Više od 600 zainteresiranih sudionika sudjelovala je uživo na webinaru koji se održao 10.5.2021. Unatoč iznimnim naporima zdravstvenih djelatnika u edukaciji o fotoprotekciji, većina pacijenata još uvijek se od sunca štiti svega nekoliko tjedana ljeti, uglavnom prilikom odlaska na ljetovanje, uglavnom nanose premalu količinu zaštitnog sredstva, a često smatraju i da preparati za samotamnjenje imaju zaštitnu ulogu.
Razumno i umjereno izlaganje suncu djeluje povoljno na brojne kožne poremećaje i razne bolesti, zbog čega sunce ne treba izbjegavati nego ga treba razumno koristiti. Dermatolozi već desetljećima marljivo rade na edukaciji stručnjaka i opće populacije, a posljednjih godina u tome im se pridružuju i druge komplementarne profesije. Ljekarnici zbog svoje dostupnosti pacijentima, najbolje mogu utjecati na pravilan odabir i primjenu topikalne i sistemske fotoprotekcije kako bi od sunca dobili najviše koristi, uz najveću moguću zaštitu. Dermokozmetička industrija nudi različita fotozaštitna sredstva prilagođena svim tipovima kože, raznolikim problemima i specifičnim stanjima, a industrija dodataka prehrani različite kombinacije nutrijenata za zaštitu kože i poticanje preplanulog izgleda.
O čemu treba voditi računa u kontroli i zaštiti kože odraslih, a posebno u zaštiti djece, kako kožu pripremiti za izlaganje suncu, te koju vrstu dermokozmetičke zaštite odabrati i zašto, sudionici su imali prilike poslušati od renomiranih predavača.
Webinar je otvorila prim. Sanja Poduje, dr.med., spec. dermatologije i venerologije s Klinike za kožne i spolne bolesti KBC Sestre milosrdnice, uvodnim predavanjem “Utjecaj sunčevog zračenja na kožu”.Utjecaj sunčevog zračenja na kožu očituje se prijevremenim starenjem kože, imunodeficijencijom i pojačanom karcinogenezom. Primarno je uvjetovano utjecajem UV zračenja, ali u novije vrijeme sve je više spoznaja i o utjecaju IC zračenja kao i vidljivog svjetla na kožu.Utjecaj sunčevog zračenja možemo promatrati kao promjenu vanjskog izgleda kože, ali i kao promjene na razini tkiva te pojedinačnih stanica.
S vanjskog gledišta primarni utjecaj sunčevog zračenja je starenje kože. Tijekom života koža prirodno stari, a to starenje naziva se intrinzičko ili kronološko starenje kože i genetski je i hormonalno određeno. Karakterizirano je finim borama, opuštenosti kože i njenom grubljom strukturom. Promjena u izgledu s godinama nastaje ne samo zbog promjene kože nego i subkutanih struktura, mišića pa i samih kostiju, naročito na licu. Osim prirodnog starenja, brojni okolišni faktori utječu na ubrzano starenje kože – poput UV zračenja, IC i vidljivog svjetla, pušenja, načina prehrane, zagađenja okoliša i navika (način spavanja, ekspresija lica). Vanjski faktori starenja najizraženiji su na licu, vratu, dekolteu te rukama i nogama, tj. na dijelovima tijela koja su najizloženiji navedenim iritansima. Ekstrinzičko starenje kože manifestira se dubokim borama, gruboj teksturi lica uz nepravilne pigmentacije, gubitkom elastičnosti, žućkastom bojom, pojačanom osjetljivošću kože uz pojavu purpuričnih makula i teleangiektazija. Osim na starenje kože, UV zračenje uvjetuje usporeno zacjeljivanja rana, ali najvažniji utjecaj je fotokarcinogeneza.
Kronično, dugotrajno izlaganje UV zrakama povezano je s pojavom aktiničkih keratoza i planocelularnog karcinoma te melanoma na fotoeksponiranim dijelovima kože, dok je povremeno, naglo izlaganje UV zrakama povezano s pojavom melanoma na dijelovima kože koja nisu trajno izložena suncu. Na staničnoj razini utjecaj UVB zraka (290-320 nm) većim dijelom uzrokuju oštećenje na epidermalnoj razini gdje se i veći dio tih zraka apsorbira. UVB zrake odgovorne su za stvaranje pirimidinskih dimera unutar molekule DNA te primarno uzrokuju fotokarcinogenezu. UVA zrake (320-400 nm) većim dijelom prodiru u dermis i smatra se da najvećim dijelom preko formiranja slobodnih kisikovih radikala sudjeluju u procesu fotostarenja kože, ali i u fotokarcinogenezi. UV zrake koje djeluju na kožu većinom se sastoje od UVA zraka (95%), a tek 5% čine UVB zrake. Taj omjer se može mijenjati ovisno o nadmorskoj visini, godišnjem dobu te vremenu tijekom dana. UVA zračenje je gotovo konstantno tijekom cijele godine, a također bez značajnijih varijacija tijekom dana, dok je UVB zračenje najjače u ljetnim mjesecima oko podneva.
Na to se predavanje nadovezala prim.dr.sc. Nives Pustišek, spec. dermatolog i venerolog, subspec. dječje dermatologije, iz Klinike za dječje bolesti Zagreb, Klinike za pedijatriju, s predavanjem “Zaštita kože od sunčevog zračenja”. Odgovorno ponašanje na suncu uključuje redovito praćenje UV indeksa, izbjegavanje direktnog izlaganja suncu u vremenu kada je zračenje najjače, izbor odgovarajuće odjeće, šešira i sunčanih naočala te pravilna primjena fotozaštitnih krema. Boravak u sjeni na kopnu ili brodu ne pruža zadovoljavajuću zaštitu zbog velike refleksije UV zračenja o glatke površine. Odjeća je odličan oblik zaštite od sunca. Ultraviolet protection factor (UPF) se odnosi na stupanj zaštite koju pruža odjeća. Pri tome, za običnu, svakodnevnu odjeću, treba voditi računa o tipu materijala, gustoći tkanja i boji odjeće.
Fotozaštitna odjeća napravljena je od posebnih materijala i ima u svoje tkanje utkane niti koje odbijaju UV zrake, ali i toplinu. Šešir je neizostavni dio zaštite od sunca, budući su lice i vrat dijelovi tijela koji su najviše izloženi suncu. Oči su posebno osjetljive na sunce i sunčane naočale moraju imati stakla koja pružaju 100% zaštitu od UVA i UVB zraka. Pri izboru fotozaštitne kreme treba voditi računa da preprat pruža odgovarajuću zaštitu od UVA i UVB spektra, o stupnju zaštite, o teksturi odnosno podlozi u kojoj je zaštitni filtar inkorporiran i o vodootpornosti. Zaštitni filtri u kremama mogu biti kemijski i fizikalni, a najbolja zaštita se ostvaruje upravo kombinacijom oba filtra. Kemijski ili organski filtri absorbiraju fotone UV zračenja, imaju specifični apsorpcijski spektar te se dijele na UVA i UVB kemijska zaštitna sredstva. Pružaju učinkovitu zaštitu od UVB zraka, no zaštita od UVA nije potpuna te apsorbiraju uglavnom UVA zrake kratih valnih duljina (UVA II spektra). Upravo ih zato treba kombinirati s fizikalnim ili anorganskim filterima koja djeluju kao fizikalna barijera koja odbija UV zračenje. Osim zaštite od UV zračenja sve više govorimo i o zaštiti od sunčevog infracrvenog i vidljivog zračenja. Kroz predavanje će također biti prikazan i značaj preventivnih akcija s ciljem podizanja svijesti o važnosti zaštite od štetnih utjecaja sunčevog zračenja na kožu (primarna prevencija), odnosno rane detekcije tumora kože (sekundarna prevencija).
Nakon njih je Maja Pogačić Makek, mag.pharm., univ.mag. dermatofarmacije i kozmetologije iz GLJZ govorila o “Fotoprotektivnoj ulozi nutraceutika” – beta-karotenu, astaksantinu, likopenu, vitaminu C, vitaminu E, piknogenolu, zelenom čaju, ekstraktu tropske paprati i drugima. Njezin članak na tu temu pročitajte u kategoriji Koža, kosa, nokti.
Darija Herak, mag.pharm. iz Ljekarne Prima Pharme detaljno je obrazložila “Cjelovit ljekarnički pristup zaštiti od sunca”. I njeno predavanje, pretočeno u članak pročitajte u kategoriji Koža, kosa, nokti..
Nakon rješavanja testa za dobivanje bodova Ljekarničke komore, prisutnisu imali priliku sudjelovati i na Satelitskom simpoziju Eucerina. Ksenija Lokas, mag.pharm., univ.mag. kozmetologije i dermatofarmacije održala je predavanje “Inovacija u fotoprotekciji s prirodnim antioksidansima – zaštita od UV i HEV zračenja”, a Ivana Maloševac predstavila je Eucerin Sun liniju proizvoda.
Sudionici live webinara, ali i naknadni posjetitelji mogli su pregledati i virtualne štandove s raznolikim materijalima naših sponzora.