Blagdansko vrijeme krajem godine često je povezano s pretjeranim uživanjem u hrani i piću, pa se u to doba povećava broj dolazaka u ljekarnu povezanih s čestim probavnim tegobama – nadutošću, žgaravicom ili konstipacijom., Autorica članka: Maja Pogačić Makek, mag.pharm. univ.spec. dermatofarmacije i kozmetologije, inPharma br. 100, studeni/prosinac 2025.
Liječnici i nutricionisti ističu, a istraživanja potvrđuju, da su dobro regulirana probava i zdrav probavni sustav ključni preduvjeti zdravlja i dobrog osjećanja.
Crijeva imaju mnoge važne uloge u održavanju i zaštiti cjelokupnog zdravlja i dobrog stanja tijela, počevši od unosa i apsorpcije hranjivih sastojaka i vode. Upravo taj probavni proces osigurava građevne elemente koje tijelo treba za život – za normalno funkcioniranje i održavanje zdravlja, od proizvodnje energije do ravnoteže hormona, zdravlja kože, mentalnog zdravlja, pa do uklanjanja štetnih tvari i otpadnih produkata metabolizma.
Crijeva imaju vlastiti živčani sustav koji se često naziva i drugim mozgom. Jedan od najdužih živaca u tijelu – nervus vagus – uspostavlja izravnu fizičku vezu od crijeva do mozga, prenosi poruke i održava njihovu stalnu komunikaciju.
Mozak i crijeva imaju ključne uloge u razini stresa te u raspoloženju i stanju uma. Ne samo da su crijeva ispunjena živčanim stanicama koje primaju i pružaju informacije mozgu, nego također proizvode više od 90% tjelesnog serotonina, hormona koji pomaže u regulaciji raspoloženja ili osjećaja.
Probavni sustav funkcionira kao jedna od prvih linija obrane u borbi protiv bolesti te je oko 80% stanica imunološkog sustava upravo u crijevima. Ravnoteža dobrih bakterija u crijevima osim toga uvelike utječe na rizik od prekomjerne tjelesne težine i pretilosti.
Zdravijom i kvalitetnijom prehranom može se smanjiti rizik od razvoja najčešćih bolesti današnjice, odnosno pojave bolesti krvožilnog sustava, dijabetesa, visokog krvnog tlaka, pretilosti, ali i nekih vrsta karcinoma.
Blagdansko vrijeme krajem godine često je povezano s pretjeranim uživanjem u hrani i piću. To je doba kada malo tko vodi brigu o zdravoj prehrani i koliko kalorija unosi hranom, ili pak razmišlja o postblagdanskom izgledu. No, zbog pretjeranog uživanja u hrani i alkoholu, povećava se i broj dolazaka u ljekarnu…
SLUČAJ 1:
35-godišnjak, inače zdrav, bez kroničnih bolesti
Subjektivne tegobe: Osjeća nadutost i punoću u tbuhu, te ima pojačane plinove nakon obilnijih obroka za vrijeme blagdana.
Uzroci tegoba su prekomjerna količina hrane i promjena prehrambenih navika tijekom blagdana, a posljedice su osjećaj nadutosti i pojačani plinovi.
FARMACEUTSKA PREPORUKA:
1. Prilagoditi prehranu tako da se jedu manji, ali češći obroci. Ograničiti masnu i vrlo slatku hranu, gazirana pića i mahunarke ako izazivaju nadutost. Povećati unos povrća, voća i tekućine.
2. Savjetovati polagano žvakanje hrane i izbjegavanje prejedanja. Lagana šetnja nakon obroka može potaknuti probavu.
3. Lijekovi / dodaci prehrani (po potrebi):
- Simetikon za smanjenje plinova.
- Aktivni ugljen može pomoći kod nadutosti.
- Probavni enzimi mogu olakšati probavu masnijih obroka.
4. Ako tegobe traju dulje od tjedan dana ili se pojave bol, proljev, krv u stolici ili neobjašnjiv gubitak težine, pacijent treba potražiti savjet obiteljskog liječnika.
Nadutost ili meteorizam je stanje koje izaziva povećana količina zraka u probavnom sustavu. Najčešći uzrok, osim nekih kliničkih stanja, je prekomjeran unos ugljikohidrata i masti. Simptomi su težina i pritisak u želucu te difuzna bol u trbuhu, ponajviše u području debelog crijeva. Nadutost se može pojaviti i zbog prebrzog unosa hrane, pa stoga treba jesti polako da bi se izbjeglo prekomjerno unošenje zraka pri gutanju. Drugi uzrok veće količine plinova u probavnom traktu je bakterijska fermentacija ostataka neprobavljene hrane. Ta se pojava najlakše izbjegava unošenjem manje količine hrane.
Pripravci sa sadržajem enzima tropskog voća, ananasa i papaje, nadopunjuju ljudske probavne enzime i tako olakšavaju probavljanje hrane. Primjenjuju se po potrebi, nakon obroka. Kao pomoć se može primijeniti i aktivni ugljen koji adsorbira plinove, a u kombinaciji s pripravcima ljekovitih biljaka uklanja i ostale dispeptične tegobe. Dimetikon uspješno smanjuje nadutost, a kombiniran s enzimima poboljšava i probavljanje hrane. Od čajeva se mogu preporučiti stolisnik, kičica ili matičnjak.
Simetikon je djelatna tvar koja razbija velike mjehuriće zraka u manje kako bi se lakše eliminirali iz crijeva i tako se smanjili simptomi nadutosti. Može se koristiti i kod akutnog proljeva koji je praćen jačim grčevima i bolovima. Simetikon se ne apsorbira u probavnom sustavu te je siguran za dužu primjenu. Najčešće se koristi u obliku mekih kapsula, kapi ili granula koje se rastapaju u ustima.
Koloidna silicijeva kiselina u obliku gela pomaže kod mučnina, nadutosti i grčeva. Gel stvara zaštitni sloj na sluznici želuca i crijeva te veže plinove. Uzima se po potrebi prije obroka.
Dobre učinke pokazalo je eterično ulje paprene metvice u kapsulama, a od probiotika najpovoljnije djeluju S. boulardii, L. rhamnosus, L. plantarum i L. acidophilus.
Nadutost i plinovi nakon blagdanskog prejedanja su česti, ali prolazni problemi. Uz pravilnu prehranu, promjenu načina života i ljekarničku intervenciju nekim od navedenih sastojaka, simptomi se obično smiruju u kratkom vremenu.
SLUČAJ 2:
Žena, 40 godina, inače zdrava, bez kroničnih probavnih bolesti
Subjektivne tegobe:
Javlja se zbog otežanog pražnjenja crijeva zadnja 3-4 dana. Stolice su rjeđe od 3 puta tjedno, ponekad tvrde i suhe, osjeća nadutost, napetost i nelagodu u donjem dijelu trbuha te umor.
Privremenu konstipaciju uzrokovali su promjena prehrane, smanjeni unos tekućine i smanjena tjelesna aktivnost.
FARMACEUTSKA PREPORUKA:
1. Što se tiče prehrane, savjetuje se povećati unos vlakana (voće, povrće, integralne žitarice) i tekućine (voda, biljni čajevi). Preporučuje se uzimanje redovitih i manjih obroka, uz izbjegavanje jako masne i rafinirane hrane.
2. U svakodnevicu uvesti redovitu tjelesnu aktivnost (šetnja, lagana tjelovježba).
3. Nikada ne odgađati potrebu za pražnjenjem crijeva.
4. Lijekovi / dodaci prehrani (po potrebi), i to:
- Blagi laksativi ili omekšivači stolice (npr. laktuloza, makrogol).
- Probavni enzimi i probiotici mogu pomoći regulaciji crijevne mikroflore.
5. Ako konstipacija traje dulje od 1-2 tjedna ili se pojave alarmantni simptomi (krv u stolici, jaka bol, nagli gubitak težine) pacijenta treba uputiti liječniku.
Konstipacijom nazivamo otežano pražnjenje crijeva uz oskudne i tvrde stolice, i to manje od tri puta tjedno. Traju li simptomi duže od 6 tjedana uzastopno, radi se o kroničnoj konstipaciji. Valja je razlikovati od opstipacije, tj. potpune odsutnosti spontane stolice. Iako je kod nekih ljudi uvriježeno mišljenje da stolicu treba imati svaki dan, rijetke su osobe kod kojih se stvarno može reći da imaju probleme s opstipacijom.
Osnovna pomoć kod konstipacije je modifikacija prehrane dodavanjem hrane bogate vlaknima – žitarica, voća i povrća, uz minimalno 2 litre tekućine na dan. Osobito su korisne namirnice koje bubre (pšenične mekinje, laneno sjeme).
Prehrana treba biti raznovrsna, uravnotežena (omjer nutrijenata iz glavnih skupina), a ritam prehrane morao bi biti raspodijeljen na više manjih obroka, ravnomjerno raspoređenih tijekom dana. Svakako treba izbjegavati gazirana pića i alkohol. Gotovo je jednako važno u rutinu uključiti i tjelesnu aktivnost.
Ako se smetnje ne poprave treba primijeniti pripravke koji ubrzavaju prolazak stolice kroz crijeva – mineralne vode obogaćene magnezijem, prokinetike, preparate laktuloze, iritanse sluznice crijeva, propulzive, čepiće glicerina ili klizme.
Postoji nekoliko vrsta laksativa koji se razlikuju prema načinu djelovanja: volumni laksativi, osmotski laksativi, omekšivači stolice i kontaktni laksativi.
Volumni laksativi (indijski trputac ili psilium, laneno sjeme, makrogol, metilceluloza i karboksimetilceluloza) povećavaju volumen čvrstih ostataka hrane u crijevima. Kada dospiju u crijeva, upijaju vodu i nabubre. Tako nastaje sluz koja omekšava stolicu i povećava njezin ukupni volumen, što olakšava prolazak stolice kroz crijeva. Povećanje volumena potiče peristaltiku, tj. pražnjenje crijeva. Volumni laksativi ne razgrađuju se u gornjem dijelu probavnog sustava. Djelovati počinju 12-24 sata nakon uzimanja. Preporučuju se pacijentima koji prehranom unose malo vlakana, starijim osobama i pacijentima s bolestima crijeva.
Osmotski laksativi (laktuloza, PEG) se ne apsorbiraju u tijelo, nego povlače vodu iz stijenke crijeva u crijevni lumen, smanjuju apsorpciju tekućine iz crijeva i tako povećavaju količinu vode u stolici. To pomaže omekšavanju stolice i olakšava njen prolazak kroz crijeva. Počinju djelovati unutar 2-48 sati nakon uzimanja. Iako su vrlo učinkoviti i relativno sigurni, dugotrajna upotreba može dovesti do neravnoteže tekućina i elektrolita, što može izazvati bolove u trbuhu i rektalne iritacije, posebno ako se koriste soli magnezija.
Lubrikansi ili omekšivači stolice (glicerinski čepići, parafinsko ulje) omekšavaju i podmazuju stolicu te je čine lakšom za prolaz kroz crijevo. To smanjuje napor potreban za pražnjenje. Korisni su za osobe koje imaju probleme u analnom području, hemoroide ili analne fisure, kada je naprezanje bolno.
Kontaktni laksativi potiču pokretanje crijeva iritacijom crijevne sluznice ili podražavanjem živčanih završetaka u glatkim mišićima crijeva. To rezultira povećanim lučenjem vode i elektrolita u crijevni lumen, čime se ubrzava prolazak stolice. Zbog brzog djelovanja, idealni su za situacije kada je potrebno brzo isprazniti crijeva.
Registrirani bezreceptni kontaktni laksativi u Hrvatskoj su: bisakodil, natrijev pikosulfat i sena (biljni laksativ). Vrijeme početka djelovanja kod oralne primjene je 6-12 sati, a kod supozitorija (čepića) 5-15 minuta. Najčešće nuspojave su grčevi u trbuhu i abdominalna bol.
Upotreba laksativa kod djece treba biti ograničena na kratko vrijeme i samo u posebnim slučajevima – kod bolesti koje se mogu pogoršati naprezanjem pri pražnjenju crijeva. Posljedica dugotrajne upotrebe laksativa je smanjenje pokretljivosti crijeva i nemogućnost spontanog pražnjenja.
Probiotici su živi bakterijski mikroorganizmi koji poboljšavaju crijevnu floru domaćina i mogu pomoći u liječenju zatvora. Prebiotici su neprobavljivi ugljikohidrati iz mlijeka, voća i povrća, koji potiču rast i razvoj probiotika u crijevima. Kombinacija probiotika i prebiotika, poznata kao sinbiotik, pokazala je vrlo dobre rezultate u regulaciji probave.
Konstipacija je česta, ali prolazna tegoba koja se obično rješava prehranom bogatom vlaknima, dovoljnim unosom tekućine i fizičkom aktivnošću. Ljekarnik može pružiti podršku savjetom i preporukom vlakana, probiotika te povremeno blagih laksativa.
SLUČAJ 3:
42-godišnjak, pušač, povremeno osjeća žgaravicu, bez drugih kroničnih bolesti
Subjektivne tegobe:
Osjeća peckanje iza prsne kosti (žgaravica), ima kiselkast okus u ustima, nadutost i nelagodu u gornjem dijelu trbuha, osobito nakon obilnijih obroka ili konzumacije kave. Uzroci tegoba su prekomjerni unos masne, začinjene hrane, kave i alkohola, kasni obroci i lijeganje ubrzo nakon jela, što je dovelo do pojačanog refluksa želučane kiseline u jednjak.
FARMACEUTSKA PREPORUKA:
1. Prilagoditi prehranu tako da se jedu manji, a češći obroci. Izbjegavati masnu, začinjenu i prženu hranu, čokoladu, citruse, gazirana pića, alkohol i kavu.
2. Ne jesti najmanje 2-3 sata prije spavanja. Spavati s blago uzdignutim uzglavljem.
3. Održavati zdravu tjelesnu težinu i prestati pušiti.
4. Lijekovi / dodaci prehrani (po potrebi):
• Kratkotrajna primjena antacida ili alginata kod povremenih tegoba.
5. Ako se simptomi javljaju češće od dva puta tjedno – uputiti pacijenta liječniku radi procjene potrebe za inhibitorom protonske pumpe (IPP).
Gastritis je upala želučane sluznice, a najčešće se javlja kao bol u gornjem dijelu trbuha ili osjećaj težine u želucu, uz mučninu i povraćanje. Glavni čimbenici koji mogu provocirati nastanak gastritisa, ali i pogoršati njegove simptome, vezani su uz prehrambene i životne navike (duhanski proizvodi, začinjena hrana te alkoholna pića).
Provođenje liječenja ovisi o uzroku gastritisa. Ne preporučuje se koristiti nesteroidne antireumatike ni alkohol. Savjetuje se izbjegavati masnu hranu, jesti više manjih obroka (4-5 puta na dan) te izbjegavati hranu koja pojačava tegobe.
Lijekovi koji neutraliziraju želučanu kiselinu (antacidi) ili drugi lijekovi koji smanjuju lučenje želučane kiseline obično će eliminirati simptome i poboljšati stanje.
Prednost antacida je u brzom djelovanju, a nuspojave su rijetke te su uglavnom vezane uz mogućnost proljeva ili opstipacije zbog sadržaja magnezija ili aluminija. Inhibitori protonske pumpe u načelu se dobro podnose, a od nuspojava najznačajniji su proljevi, razvoj osteoporoze, katarakta.
Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) često se veže uz gastritis. To je stanje kod kojeg se javlja povrat kiselog želučanog sadržaja u jednjak i usta, a kod određenog broja oboljelih i u gornje dišne puteve. Najčešći uzrok tog stanja je oštećenje ili slabljenje funkcije donjeg mišića (sfinktera) jednjaka. Očituje se žgaravicom, povratom želučanog sadržaja, podrigivanjem i boli u žličici kao glavnim simptomima koji se javljaju dva i više puta tjedno.
Osim IPP-a, u liječenju GERB-a koriste se i alginati. To su polimeri prirodnih polisaharida izoliranih iz smeđih algi (Phaeophyta) koje žive isključivo u sjevernim morima. Alginati djeluju izravno na kiselinu koja se nakon obroka formira u želucu. S obzirom na njihovu strukturu polisaharidnih polimera, u kontaktu s kiselinom alginati prelaze u strukturu viskoznog gela niske gustoće, s pH-om koji je blizu vrijednosti 7, tj. gotovo je neutralan. Ta promjena pH-a dovodi do aktivacije druge komponente alginatnih pripravaka – natrijevog bikarbonata koji počinje oslobađati ugljični dioksid (CO2). Taj plin, “uhvaćen” u alginatni gel, čini ga lakšim od okolnog želučanog sadržaja, pa gel pluta na sadržaju i tako funkcionira kao mehanički čep koji sprječava povrat kiseline u jednjak. Glavne prednosti alginata su brz početak djelovanja, dugo trajanje učinka i manjak ili potpuno odsustvo nuspojava, zato što nema lokalne apsorpcije alginata, već je djelovanje pripravka primarno mehaničko.
SLUČAJ 4:
Muškarac, 28 g. inače zdrav, bez kroničnih bolesti
Subjektivne tegobe:
Javlja se dan nakon obilnog konzumiranja alkohola sa sljedećim simptomima: glavobolja i osjećaj težine u glavi, mučnina i povremeno lagano povraćanje, umor, dehidracija i suha usta, osjećaj nadutosti i slab apetit.
Uzrok je mamurluk (toksikacija organizma alkoholom) uz simptome dehidracije i probavnih smetnji.
FARMACEUTSKA PREPORUKA:
1. Rehidracija s dovoljno tekućine – voda, biljni čajevi, izotonični napitci, uz laganu prehranu. Odmor i lagana tjelovježba. Izbjegavati daljnji unos alkohola.
2. Lijekovi / dodaci prehrani (po potrebi)
- Ibuprofen za glavobolju (paracetamol se ne preporučuje, jer metabolizam alkohola može pojačati toksično djelovanje paracetamola na jetru).
- Sredstva za mučninu ako je povraćanje učestalo.
- Vitamini i minerali (posebno B kompleks) mogu pomoći oporavku.
3. Ako se pojavi jaka bol u trbuhu, tamna mokraća, žutica, krv u stolici ili povraćanje potrebno se obratiti liječniku.
Zloupotreba alkohola jedan je od većih javnozdravstvenih problema, iako se na njega rijetko tako gleda, budući da su alkoholna pića sastavni dio većine društvenih okupljanja i općeprihvaćeni su u svakoj proslavi.
Alkoholna pića klasificiraju se kao hrana budući da sadrže točno određenu energetsku vrijednost. Jedan gram alkohola sadrži 7 kcal, što je više nego što osiguravaju gram ugljikohidrata ili proteina, a to je 4 kcal.
Međutim, alkohol sadrži tzv. prazne kalorije, a često se naziva i antinutrijent. Naime, alkohol ometa apsorpciju, pohranu i iskorištavanje nutrijenata u organizmu, čak i kad su nutrijenti prisutni u adekvatnim količinama.
Nakon konzumiranja, oko 95% alkohola apsorbira se direktno u krvotok kroz stijenku želuca i tankog crijeva. Ostalih 5% napušta tijelo putem perspiracije, respiracije i urina.
Alkohol koji se popije na prazan želudac apsorbirat će se u krvotok 20 minuta nakon ingestije. Učinak određene količine na organizam čovjeka ovisi o tjelesnoj masi pojedinca, udjelu mišićne mase i spolu. Žene brže osjećaju njegov utjecaj, budući da posjeduju nižu razinu enzima koji je potreban za razgradnju alkohola.
Odmor, lagana hrana bogata vitaminima i obilje vode, juha te svježih voćnih sokova mogu biti od velike pomoći u smanjenu simptoma mamurluka.
I adekvatan unos vitamina B skupine prije i nakon prekomjernog konzumiranja alkohola može pomoći ublažavanju simptoma mamurluka. Naime, vitamini B kompleksa esencijalni su u procesu razgradnje alkohola u organizmu, i to posebno vitamini B1, B2 i B6.
Za ublažavanje simptoma mamurluka korisne su i rehidracijske otopine koje nadoknađuju elektrolite i tekućinu zbog dehidracije izazvane alkoholom.
Mamurluk je prolazno stanje izazvano prekomjernim unosom alkohola, karakterizirano dehidracijom, glavoboljom i probavnim smetnjama. Rehidracija, lagana prehrana i odmor ključni su za brzo oporavljanje, a ljekarnik može pomoći simptomatski, uz pravilne savjete o lijekovima i dodacima prehrani.
Zaključak
Blagdansko razdoblje često je obilježeno pretjeranim unosom hrane i pića, što može imati kratkoročne i dugoročne negativne učinke na zdravlje. Prejedanje tijekom blagdana najčešće dovodi do probavnih tegoba, ali i povećanja tjelesne mase i poremećaja metaboličke ravnoteže, osobito kod osoba s već postojećim kroničnim bolestima.
Iako je povremeno uživanje u tradicionalnim jelima sastavni dio društvenih i kulturnih običaja, ključno je poticati umjerenost, svjesno jedenje i planiranje obroka.
Edukacija o pravilnoj prehrani kao i razvoj zdravih prehrambenih navika tijekom cijele godine, mogu značajno smanjiti rizik od negativnih posljedica blagdanskog prejedanja. Stručnjaci iz područja nutricionizma, medicine i javnog zdravstva imaju važnu ulogu u podizanju svijesti o važnosti ravnoteže između uživanja u hrani i očuvanja zdravlja.
Literatura:
Pennelli G, Grillo F, Galuppini F, Ingravallo G, Pilozzi E, Rugge M, Fiocca R, Fassan M, Mastracci L. Gastritis: update on etiological features and histological practical approach. Pathologica. 2020;112(3):153-165.
Vrhovac B. Interna medicina. Zagreb: Naprijed; 1991.
Marković, S. (2023.), Fitoterapijom do dobre probave, dostupno na: https://soria-natural.hr/o-prirodi-s-drustvom-fitoterapijom-do-dobre-probave/
Metvica (2022.), dostupno na: https://colonir.hr/metvica-pomaze-kod-nelagode-u-probavnom-sustavu/
Simetikon (2023.), dostupno na: https://oktaleduka.hr/predavanja/simetikon-24
Vitali Čepo D., Prusac M., Velkovski Škopić, O., Tatarević A. (2019.), Preporuke o primjeni probiotika u ljekarničkoj praksi, dostupno na: https://hrcak.srce.hr/file/337772
Mayo Clinic. Gastritis: Symptoms & causes. Dostupno na adresi: https://www.mayoclinic. org/diseases-conditions/gastritis/symptoms-causes/syc-20355807. Datum pristupa: 12.8.2023.
Cleveland Clinic. Gastritis: Causes, Symptoms & Treatment. Dostupno na adresi: https://my. clevelandclinic.org/health/diseases/10349-gastritis.
Chang L, Chey WD, Imdad A et al. American Gastroenterological Association-American College of Gastroenterology Clinical Practice Guideline: Pharmacological Management of Chronic Idiopathic Constipation. Gastroenterology. 2023;164(7):1086-1106.
Cho YS, Lee YJ, Shin JE et al; Korean Society of Neurogastroenterology and Motility. 2022 Seoul Consensus on Clinical Practice Guidelines for Functional Constipation. J Neurogastroenterol Motil. 2023;29(3):271-305.
Lee‐Robichaud H, Thomas K, Morgan J, Nelson RL. Lactulose versus Polyethylene Glycol for Chronic Constipation. Cochrane Database of Systematic Reviews, 2010; 7, John Wiley & Sons, Ltd, 1465-1858
Priručnik za primjenu dodataka prehrani, CASI, 2024.