Nos, oči i koža pod utjecajem peludi i sunca
Proljetni i ljetni mjeseci donose porast tipičnih alergijskih tegoba – kihanja, suzenja očiju, začepljenog nosa, svrbeža kože i crvenila. Iza tih simptoma često se krije kompleksna interakcija okolišnih čimbenika, integriteta kožne barijere i imunološkog odgovora.
Donosimo sažetak članka autorice Maje Pogačić Makek, mag. pharm., univ. spec. dermatofarmacije i kozmetologije, objavljenog u časopisu inPharma 103, svibanj/lipanj 2026. Originalni članak dostupan je zdravstvenim djelatnicima nakon registracije.
S dolaskom toplijih mjeseci povećava se izloženost različitim čimbenicima koji mogu potaknuti ili pogoršati alergijske reakcije. Osim peludi drveća, trava i korova, važnu ulogu imaju:
- UV zračenje
- toplinski stres
- parfemi i kozmetički proizvodi
- dermokozmetika i preparati za zaštitu od sunca
- biljni ekstrakti koji mogu djelovati kao fotosenzibilizatori
Zbog toga simptomi često nisu ograničeni samo na dišni sustav, nego zahvaćaju i kožu te oči.
Kožna i mukozna barijera – prva linija obrane od alergena
Koža i sluznice su prirodna zaštita organizma od vanjskih utjecaja. Njihova uloga nije samo mehanička zaštita, nego i regulacija imunološkog odgovora.
Kako oštećena kožna barijera povećava rizik od alergija?
Epidermis sprječava gubitak vlage i prodor štetnih tvari u organizam. Sastavljen je od korneocita i međustaničnih lipida poput ceramida, kolesterola i masnih kiselina.
Kada je kožna barijera narušena:
- povećava se gubitak vlage
- javlja se suhoća i zatezanje kože
- pojavljuju se crvenilo i iritacije
- alergeni lakše prodiru u kožu.
Za obnovu kožne barijere preporučuje se korištenje blagih proizvoda za njegu te sastojaka poput:
- ceramida
- uree
- niacinamida.
Uloga sluznica u zaštiti od alergena
Sluznice dišnog, probavnog i urogenitalnog sustava su prve točke kontakta s okolišem. Sadrže zaštitnu sluz, imunoglobuline i antimikrobne peptide koji pomažu u obrani organizma.
Njihovu funkciju dodatno podupire mikrobiom, odnosno zajednica korisnih mikroorganizama koji sudjeluju u regulaciji imunološkog odgovora.
Za očuvanje zdravlja sluznica važno je:
- redovito ispiranje nosa izotoničnim otopinama
- adekvatna hidracija
- unos probiotika
- dovoljan unos vitamina D i cinka
- primjena pripravaka s ektoinom.
Simptomi sezonskih alergija
Najčešći simptomi sezonskih alergija uključuju:
- kihanje
- curenje i začepljenost nosa
- svrbež nosa
- suzenje i crvenilo očiju
- kašalj
- svrbež kože
- osipe i crvenilo.
Kod nekih osoba simptomi se dodatno pogoršavaju tijekom izlaganja suncu.
Kako se liječe sezonske alergije?
Terapijski pristup ovisi o vrsti i intenzitetu simptoma.
Antihistaminici
Antihistaminici blokiraju djelovanje histamina i ublažavaju simptome poput:
- kihanja
- curenja nosa
- suzenja očiju
- svrbeža kože.
Najčešće se koriste:
- loratadin
- desloratadin
- cetirizin
- bilastin.
Najčešće se uzimaju jednom na dan, a doza se prilagođava individualnim potrebama pacijenta.
Kortikosteroidni sprejevi za nos
Kod izraženog alergijskog rinitisa liječnik može preporučiti lokalne kortikosteroide koji djeluju izravno na upalu nosne sluznice.
Njihova primjena pomaže kod:
- začepljenosti nosa
- prekomjernog kihanja
- pojačanog lučenja sekreta.
Među najčešće korištenim djelatnim tvarima nalaze se budezonid, mometazon-furoat, flutikazon-propionat te kombinacija azelastina i flutikazona.
Liječenje alergijskog konjunktivitisa
Kod alergijske upale očiju mogu se koristiti:
- lokalne kortikosteroidne kapi prema preporuci liječnika
- kapi za oči s ektoinom.
Ektoin stvara zaštitni sloj na površini oka, smanjuje kontakt alergena sa sluznicom te ublažava svrbež, crvenilo i suzenje.
Alergija na sunce i fotodermatitis
Alergija na sunce može se manifestirati:
- crvenilom kože
- svrbežom
- osipom
- pečenjem
- pojavom mjehurića.
Liječenje uključuje:
- izbjegavanje sunca
- korištenje krema s visokim zaštitnim faktorom
- hladne obloge
- oralne ili lokalne antihistaminike.
Kod težih reakcija liječnik može preporučiti kortikosteroidnu terapiju.
Posebno je važno obratiti pozornost na lijekove i kozmetičke proizvode koji mogu izazvati fototoksične reakcije.
Prirodni sastojci koji mogu pomoći kod alergija
Određeni prirodni sastojci koriste se kao podrška organizmu tijekom sezone alergija.
Ulje crnog kima
Ulje iz biljke crni kim (Nigella sativa)poznato je po:
- imunomodulatornom djelovanju
- antioksidativnim svojstvima
- protuupalnom učinku.
Najčešće se koristi kod alergijskog rinitisa, astme i različitih kožnih tegoba.
Kozlinac
Kliničke studije pokazale su da kozlinac (Astragalus membranaceus) može pomoći u smanjenju simptoma alergijskog rinitisa jer:
- smanjuje proizvodnju upalnih citokina
- smanjuje stvaranje IgE antitijela
- ograničava oslobađanje histamina.
Kurkumin
Kurkumin, aktivni sastojak kurkume (Curcuma longa), pokazuje:
- antioksidativno djelovanje
- protuupalni učinak
- antialergijska svojstva.
Njegov učinak povezuje se sa smanjenjem otpuštanja histamina i regulacijom imunološkog odgovora.
Kvercetin
Kvercetin je bioflavonoid koji:
- stabilizira mastocite
- smanjuje oslobađanje histamina
- može povoljno djelovati na simptome astme.
Njegova apsorpcija poboljšava se uz bromelain.
Piknogenol
Piknogenol je ekstrakt kore primorskog bora (Pinus pinaster) poznat po:
- antioksidativnom djelovanju
- protuupalnom učinku
- fotoprotektivnim svojstvima.
Dugotrajnija primjena može pridonijeti smanjenju simptoma alergijskog rinitisa i konjunktivitisa.
Antioksidansi za zaštitu kože od UV zračenja
Za osobe osjetljive na sunce posebno su zanimljivi:
- beta-karoten
- lutein
- zeaksantin
- astaksantin
- ekstrakt paprati Polypodium leucotomos
- vitamin C.
Oni djeluju kao antioksidansi te mogu pomoći u zaštiti kože od posljedica UV zračenja i fotostarenja.
Kada potražiti savjet ljekarnika?
Ljekarnik je često prvi zdravstveni stručnjak kojem se osobe sa sezonskim alergijama obraćaju za pomoć.
Njegova uloga uključuje:
- razlikovanje alergijske od iritativne ili fototoksične reakcije
- odabir odgovarajuće OTC terapije
- edukaciju o pravilnoj primjeni lijekova i dermokozmetike
- procjenu potrebe za liječničkim pregledom.
Zaključak
Sezonske alergije, alergijski rinitis, konjunktivitis i fotodermatoze predstavljaju složen zdravstveni problem na koji istodobno utječu okolišni čimbenici, stanje kože i sluznica te imunološki odgovor organizma. Pravodobna prevencija, očuvanje zaštitne barijere kože i sluznica te pravilno odabrana terapija mogu značajno ublažiti simptome i smanjiti rizik od njihovog ponavljanja.
Literatura:
Priručnik za samoliječenje, CASI, 2017.
Igor Francetić i suradnici, Farmakoterapijski priručnik, 2015.
G. Poje, S. Branica, Smjernice za liječenje alergijskog rinitisa; Medicus 2013;22(2):89-95
M. Sertić, T. Buhač, K. Gašpar: Peludne alergije, Farmaceutski glasnik 68, 7–8/2012
Head K, Snidvongs K, Glew S, Scadding G, Schilder AGM, Philpott C, Hopkins C. Saline irrigation for allergic rhinitis; Cochrane Database of Systematic Reviews 2018
https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/12366/Alergije-na-sunce.html