Zašto je ravnoteža bakterija važna od reproduktivnog zdravlja do trudnoće
Vaginalni mikrobiom ima ključnu ulogu u očuvanju ženskog reproduktivnog zdravlja, zaštiti od infekcija i održavanju hormonalne ravnoteže. Najnovija istraživanja pokazuju da promjene u sastavu vaginalne flore mogu imati posljedice koje utječu na plodnost, trudnoću i opće zdravstveno stanje žene.
Donosimo sažetak članka autorice doc.dr.sc. Ulle Marton, prim.dr.med., spec. ginekologije i porodništva, subspec. ginekološke endokrinologije i humane reprodukcije, objavljenog u časopisu inPharma 103, svibanj/lipanj 2026. Originalni članak dostupan je zdravstvenim djelatnicima nakon registracije.
Što je vaginalni mikrobiom?
Vaginalni mikrobiom je složen i dinamičan ekosustav mikroorganizama koji nastanjuju rodnicu. Njegov sastav mijenja se tijekom života pod utjecajem brojnih čimbenika, uključujući:
- dob i hormonalni status
- prehrambene navike
- tjelesnu aktivnost
- izloženost stresu
- pušenje i konzumaciju kofeina
- spolne navike
- farmakološku terapiju
- postojeće zdravstvene tegobe
- okolišne čimbenike.
Ravnoteža vaginalne flore jedan je od najvažnijih preduvjeta za očuvanje reproduktivnog zdravlja i zaštitu od infekcija.
Vaginalni mikrobiom nije izolirani sustav
Suvremena istraživanja pokazala su da mikroorganizmi nisu prisutni samo u rodnici. Danas je poznato da vlastite mikrobiome imaju i maternica, endometrij, ovarijski folikuli i placenta.
Ta saznanja promijenila su dosadašnje razumijevanje ženskog reproduktivnog sustava te dodatno naglasila važnost očuvanja mikrobne ravnoteže.
Uloga laktobacila u zdravlju rodnice
Laktobacili se smatraju dominantnim i najvažnijim zaštitnim mikroorganizmima vaginalne flore. Njihova zaštitna funkcija temelji se na: održavanju niskog vaginalnog pH, proizvodnji mliječne kiseline, stvaranju bakteriocina i sprječavanju prianjanja patogenih mikroorganizama.
Najvažnije vrste uključuju:
- Lactobacillus crispatus
- Lactobacillus gasseri
- Lactobacillus jensenii
- Lactobacillus iners.
Kada je njihova prisutnost smanjena, povećava se rizik razvoja vaginalne disbioze.
Što je vaginalna disbioza?
Vaginalna disbioza nastaje kada dolazi do poremećaja ravnoteže mikroorganizama u rodnici. Tada se smanjuje broj korisnih laktobacila, a povećava prisutnost anaerobnih bakterija poput:
- Gardnerella vaginalis
- Ureaplasma urealyticum
- Mycoplasma hominis
- Mobiluncus spp.
- Prevotella spp.
- Peptostreptococcus spp.
Iako znanstvenici još raspravljaju o točnom mehanizmu nastanka bakterijske vaginoze, poznato je da poremećaj vaginalnog mikrobioma predstavlja temelj razvoja bolesti.
Bakterijska vaginoza
Bakterijska vaginoza često se doživljava kao prolazna tegoba, no njezine posljedice mogu biti znatno ozbiljnije.
Najčešći simptomi uključuju:
- pojačan vaginalni iscjedak
- neugodan miris
- svrbež
- iritaciju rodnice
- bolnost tijekom spolnog odnosa
- nelagodu pri mokrenju.
Poremećaj vaginalne flore može dovesti i do razvoja vulvovaginitisa, cervicitisa, endometritisa, adneksitisa, salpingitisa i upalne zdjelične bolesti (PID).
Kako vaginalna disbioza utječe na plodnost i trudnoću?
Narušena ravnoteža vaginalnog mikrobioma može imati značajne reproduktivne posljedice. Moguće komplikacije uključuju otežano ostvarivanje trudnoće, rani gubitak trudnoće, spontani pobačaj, prijevremeni porod, trudnoću izvan maternice i kronične upalne procese male zdjelice.
Zbog toga se očuvanje vaginalne flore smatra važnim dijelom reproduktivnog zdravlja žene.
Mikrobiom majke i zdravlje djeteta
Sve je više dokaza da zdravlje majke izravno utječe na razvoj mikrobioma djeteta. Mikrobiom trudnice oblikuje imunološki razvoj fetusa, budući sastav mikrobioma novorođenčeta i sposobnost prilagodbe organizma nakon rođenja. Posebnu ulogu ima vaginalni porod tijekom kojeg dolazi do prijenosa mikroorganizama s majke na dijete.
Prema navedenim istraživanjima, različiti obrasci kolonizacije mogu utjecati na kasnije zdravstvene ishode djeteta.
Kako podržati zdrav mikrobiom tijekom trudnoće?
Za održavanje ravnoteže mikrobioma važni su:
- uravnotežena prehrana
- redovita tjelesna aktivnost
- izbjegavanje pušenja
- izbjegavanje alkohola i droga
- dovoljan unos vitamina D
- unos folne kiseline
- unos magnezija
- primjena oralnih probiotika prema preporuci stručnjaka.
Takav pristup pridonosi očuvanju zdravlja majke i smanjenju rizika od komplikacija tijekom trudnoće.
Povezanost crijevnog i vaginalnog mikrobioma
Sve više znanstvenih dokaza potvrđuje povezanost između zdravlja crijeva i zdravlja rodnice. Poremećaji crijevnog mikrobioma mogu utjecati na imunološki odgovor, hormonalnu ravnotežu i stabilnost vaginalne flore.
Posebno su važna stanja poput inzulinske rezistencije, dijabetesa, metaboličkog sindroma, pretilosti i nedostatka vitamina D. Takva metabolička odstupanja mogu dodatno narušiti ravnotežu mikrobioma i povećati sklonost vaginalnim infekcijama.
Estrobolom i hormonsko zdravlje žena
Estrobolom je skup crijevnih bakterija koje sudjeluju u metabolizmu estrogena. Njegova pravilna funkcija važna je za održavanje hormonalne ravnoteže te se povezuje s pojavom bolesti kao što su endometrioza i sindrom policističnih jajnika (PCOS).
Promjene u crijevnom mikrobiomu mogu utjecati na razinu estrogena u organizmu te posredno djelovati i na vaginalni mikrobiom.
Zašto je važan personalizirani pristup liječenju?
Suvremeni pristup zdravlju žena sve više naglašava potrebu individualne procjene svakog pacijenta. Pri tome je važno uzeti u obzir:
Metaboličko zdravlje – potrebno je procijeniti prisutnost: inzulinske rezistencije, predijabetesa, dijabetesa, visceralne pretilosti i poremećaja rada štitnjače.
Vitaminsko-mineralni status – posebna pozornost posvećuje se vitaminu D, magneziju i drugim mikronutrijentima važnima za imunološku funkciju.
Utjecaj stresa – kronični stres može utjecati na hormonalnu ravnotežu, imunološki odgovor i sastav vaginalnog mikrobioma.
Primjena lijekova – farmakološka terapija može značajno mijenjati sastav crijevne i vaginalne flore te ju je potrebno uzeti u obzir pri planiranju liječenja.
Suvremeni terapijski pristupi očuvanju vaginalnog mikrobioma
U uspostavi ravnoteže vaginalne flore koriste se različiti pristupi.
Probiotici – posebna se pozornost posvećuje probiotičkim sojevima koji imaju sposobnost kolonizacije vaginalnog epitela, održavanja niskog pH i inhibicije razvoja biofilma.
Personalizirana suplementacija – kod određenih žena može biti korisna nadoknada mikro- i makronutrijenata nakon procjene individualnih potreba.
Vaginalna transplantacija mikrobiote (VMT) – trenutačno se smatra eksperimentalnim pristupom koji pokazuje potencijal kod pacijentica s dugotrajnom i rezistentnom vaginalnom disbiozom.
Zaključak
Vaginalni mikrobiom mnogo je više od lokalne zaštite rodnice. Njegova ravnoteža povezana je s reproduktivnim zdravljem, plodnošću, trudnoćom, hormonskom regulacijom i općim zdravstvenim stanjem žene. Očuvanje dominantne prisutnosti laktobacila, briga o zdravlju crijeva te individualizirani pristup prevenciji i liječenju važni su koraci u održavanju dugoročnog ženskog zdravlja.
Literatura:
Aagaard K, Ma J, Antony KM, Ganu R, Petrosino J, Versalovic J. The placenta harbors a unique microbiome. Sci Transl Med. 2014 May 21;6(237):237ra65. doi: 10.1126/scitranslmed.3008599. PMID: 24848255; PMCID: PMC4929217.
Chen X, Lu Y, Chen T, Li R. The Female Vaginal Microbiome in Health and Bacterial Vaginosis. Front Cell Infect Microbiol. 2021 Apr 7;11:631972. doi: 10.3389/fcimb.2021.631972. PMID: 33898328; PMCID: PMC8058480.
Takada K. IgA and the gut-vagina axis. Front Immunol. 2025 Apr 17;16:1547303. doi: 10.3389/fimmu.2025.1547303. PMID: 40313960; PMCID: PMC12043643.
Pai AH, Wang YW, Lu PC, Wu HM, Xu JL, Huang HY. Gut Microbiome-Estrobolome Profile in Reproductive-Age Women with Endometriosis. Int J Mol Sci. 2023 Nov 14;24(22):16301. doi: 10.3390/ijms242216301. PMID: 38003489; PMCID: PMC10671785.
Li Y, Yu T, Yan H, Li D, Yu T, Yuan T, Rahaman A, Ali S, Abbas F, Dian Z, Wu X, Baloch Z. Vaginal Microbiota and HPV Infection: Novel Mechanistic Insights and Therapeutic Strategies. Infect Drug Resist. 2020 Apr 30;13:1213-1220. doi: 10.2147/IDR.S210615. PMID: 32431522; PMCID: PMC7198448.
Cheng Q, Lv S, Yin N, Wang J. Microbial regulators of physiological and reproductive health in women of reproductive age: their local, proximal and distal regulatory roles. NPJ Biofilms Microbiomes. 2025 Nov 17;11(1):207. doi: 10.1038/s41522-025-00839-y. PMID: 41249173; PMCID: PMC12624143