Autor članka: Luka Radeljević
Mišićni grčevi česta su tegoba rekreativaca osobito tijekom trčanja, duljeg hodanja, biciklizma ili povratka treningu nakon pauze. Grčevi se u svakodnevnoj praksi još uvijek vrlo često automatski povezuju s manjkom magnezija, iako dostupni dokazi ne podupiru tako jednostavno objašnjenje. Današnja saznanja o grčevima povezanim s naporom upućuju na to da se najvjerojatnije radi o multifaktorskom problemu u kojem ulogu mogu imati opterećenje, neuromuskularni umor, okolišni uvjeti, gubitak tekućine i elektrolita te individualna sklonost grčevima.1,2
Za ljekarnika je važno prepoznati da svi rekreativci s grčevima nemaju uvijek iste potrebe. Ako se grčevi javljaju povremeno, tijekom duljeg napora ili u toplim uvjetima, racionalnije je najprije razmotriti okolnosti treninga, znojenje, unos tekućine i ukupno opterećenje, nego automatski pretpostaviti da se radi o deficitu magnezija. Pregledni radovi o grčevima pri naporu već dulje upozoravaju da ni dehidracija ni poremećaj elektrolita sami po sebi ne objašnjavaju sve slučajeve, ali isto tako pokazuju da kod određenih osoba mogu biti važan dio problema.1,2
Upravo zato pitanje hidracije zaslužuje posebno mjesto u savjetovanju rekreativaca. Kod onih koji treniraju po vrućini i onih koji su aktivni dulje vrijeme ili se obilno znoje, nadoknada tekućine i elektrolita može imati više smisla od neselektivne preporuke samog magnezija. Jedno eksperimentalno istraživanje pokazalo je da je unos obične vode nakon dehidracije povećao sklonost grčevima, dok je napitak s elektrolitima u istom modelu tu sklonost smanjio. Takav nalaz ne znači da će napitak s elektrolitima spriječiti svaki grč, ali podupire praktičnu preporuku da se kod rekreativaca koji imaju veće gubitke znojenjem hidracija ne promatra samo kao unos vode. U tom se slučaju mogu razmotriti pripravci poput NamedSport Hydrafita, a kada je cilj nadoknada elektrolita bez dodatnog unosa ugljikohidrata i NamedSport Hydrafit Zero.2,3
Pitanje magnezija ipak nije nevažno, ali ga treba „staviti na pravo mjesto“. Adekvatan unos magnezija prvenstveno bi trebalo osigurati svakodnevnom prehranom, osobito orašastim plodovima, sjemenkama, mahunarkama, cjelovitim žitaricama i zelenim lisnatim povrćem. Ipak, kod rekreativaca koji se neredovito hrane, pod većim su opterećenjem ili im se grčevi ponavljaju, može se razmotriti suplementacija. U tom je kontekstu važno naglasiti da su organski oblici magnezija poput magnezijevog citrata i magnezijevog laktata općenito bolje topljivi i bioraspoloživiji od nekih drugih oblika, zbog čega su razuman izbor kada se procijeni da postoji potreba za dodatnim unosom.4,5,7
Magnezij je osobito smisleno razmotriti za rekreativce kojima se grčevi ponavljaju, za one čija je prehrana siromašna izvorima magnezija kao i za osobe koje treniraju intenzivnije ili se pojačano znoje. Također, preporuka može imati više smisla ako se grčevi javljaju uz opći umor, osjećaj sporijeg oporavka ili u razdobljima povećanog opterećenja, kada je moguće da ukupni nutritivni unos nije optimalan. S druge strane, ako se grčevi javljaju isključivo tijekom duljih aktivnosti ili u vrućim uvjetima, a osoba pritom obilno gubi tekućinu znojenjem, prioritet bi ipak trebalo dati hidraciji i nadoknadi elektrolita.3,5,6,7
Drugim riječima, magnezij ne treba predstavljati kao univerzalno rješenje za svaki grč, ali ga je opravdano promatrati kao dio šire nutritivne potpore za osobe kod kojih je prehrambeni unos nedostatan ili su im potrebe povećane. Takav je pristup stručnije utemeljen, jer u prvi plan stavlja individualnu procjenu, a ne pojednostavljenu pretpostavku da je svaki grč posljedica manjka magnezija. U tom se smislu NamedSport Magnesium ampule mogu uklopiti kao praktična opcija, osobito uz istodobnu procjenu hidracije, opterećenja i prehrambenih navika.4,5,6
U svakodnevnoj ljekarničkoj praksi rekreativcu s grčevima korisno je postaviti nekoliko jednostavnih pitanja: kada se grčevi javljaju, u kakvim uvjetima trenira, koliko traje napor, koliko se znoji i kako nadoknađuje tekućinu. Ako se tegobe javljaju tijekom duljih aktivnosti ili po vrućini, prioritet može biti bolja strategija nadoknade hidracije i elektrolita. Ako su grčevi povezani s općim umorom, slabijim unosom hrane ili većim trenažnim opterećenjem, može se razmotriti i nutritivna potpora, uključujući magnezij. Takav pristup bolje odgovara dostupnim dokazima i daje ljekarniku jasnu, racionalnu ulogu u savjetovanju rekreativaca.
Literatura:
1. Miller KC, Stone MS, Huxel KC, Edwards JE. Exercise-Associated Muscle Cramps: Causes, Treatment, and Prevention. Sports Health. 2010.
2. Miller KC. An Evidence-Based Review of the Pathophysiology, Treatment, and Prevention of Exercise-Associated Muscle Cramps. 2021.
3. Lau WY, Kato H, Nosaka K. Water intake after dehydration makes muscles more susceptible to cramp but electrolytes reverse that effect. BMJ Open Sport Exerc Med. 2019.
4. Garrison SR, et al. Magnesium for skeletal muscle cramps. Cochrane Database Syst Rev. 2020.
5. Brackenrig C, Slater G, Jenkins D, et al. The effect of magnesium supplementation on exercise-related outcomes in physically active adults: a systematic review. 2024.
6. Tarsitano MG, Hoşgör B, Bongiovanni T, et al. Effects of magnesium supplementation on muscle soreness in different types of physical activities: a systematic review. 2024.
7. Office of Dietary Supplements, NIH. Magnesium — Fact Sheet for Health Professionals.