Stručni skup „Najčešći nutritivni nedostatci” održan u The Westin Hotelu Zagreb 18. rujna 2026. okupio je, uz veliko zanimanje struke, brojne zdravstvene djelatnike iz cijele regije. Skup je uživo posjetilo 300 ljekarnika, liječnika i nutricionista, dok je online prijenos dodatno pratilo još 100 stručnjaka iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ovogodišnje izdanje skupa svojim je sponzorstvom podržala čak 31 tvrtka iz struke, što potvrđuje kontinuirani interes industrije za edukaciju zdravstvenih djelatnika o temi nutritivnih nedostataka i ciljane primjene dodataka prehrani.
Kroz niz predavanja sudionici su imali priliku čuti najnovije spoznaje o mikronutrijentima – od paradoksa suvremene prehrane koju karakteriziraju nedostatci unatoč obilju, preko nutritivnih nedostataka uzrokovanih lijekovima i poremećajima probave, do specifičnih izazova kod pojedinih skupina poput mladih sportaša. Poseban dio programa bila je panel rasprava posvećena hipovitaminozi D, tijekom koje je publika imala priliku sudjelovati u razmjeni hrvatskih i slovenskih iskustava na području izrade nacionalnih i kliničkih smjernica za pedijatrijsku i adultnu populaciju.
Uvodno predavanje „Prehrambeni paradoks: nedostatak mikronutrijenata u prekomjerno uhranjenom društvu, s posebnim osvrtom na vitamin D” održao je prof.dr. Igor Pravst s Instituta za nutricionizam i Istraživačke skupine za prehranu i javno zdravstvo Slovenije. Suvremena prehrana osigurava obilje energije, ali ne nužno i odgovarajuću količinu hranjivih tvari – teret prekomjerne tjelesne mase postoji istodobno s trajnim nedostatkom mikronutrijenata. Nacionalno istraživanje SI.Menu pokazalo je da unatoč tome što više od polovice odraslih ima prekomjernu tjelesnu masu, status vitamina D ostaje daleko najveći problem u općoj populaciji Slovenije – tijekom zime oko 80% odraslih ima nedostatnu razinu vitamina D, a 40% je u stanju manjka. Ti su podaci izravno pridonijeli izradi prvih nacionalnih slovenskih Smjernica za vitamin D (2025.) koje ujedno preporučuju suplementaciju prilagođenu indeksu tjelesne mase.
Dr.sc. Iva Bužančić, mag.pharm., govorila je o temi „Kada lijekovi ‘kradu’: lijekovima uzrokovani nutritivni nedostaci“. Dugotrajna primjena lijekova poput inhibitora protonske pumpe, metformina, antiepileptika, statina ili oralnih kontraceptiva može smanjiti apsorpciju ili povećati eliminaciju vitamina i minerala, a simptomi takvih deficita često ostaju neprepoznati i pripisuju se drugim uzrocima ili starenju. Istaknuta je ključna uloga ljekarnika u prepoznavanju rizičnih skupina i savjetovanju o racionalnoj primjeni dodataka prehrani.
Dr.sc. Nina Blažević, dr.med., predstavila je temu „SIBO i nutritivni nedostaci“. Prekomjeran rast bakterija u tankom crijevu ometa apsorpciju hranjivih tvari, uzrokujući karakterističnu kombinaciju niskog vitamina B12 i deficite liposolubilnih vitamina A, D, E i K. Kronična upala crijevne stijenke može održavati nedostatke i nakon eradikacijske terapije, zbog čega je obnova crijevne barijere – uz pomoć butirata – ključna komponenta cjelovitog pristupa liječenju.
Doc.dr.sc. Ana Marija Liberati Pršo, dr.med., u predavanju „Analiza crijevnog mikrobioma u praksi” naglasila je da mikrobiom danas promatramo kao dinamičan ekosustav koji utječe na brojne tjelesne osi – od crijevno-moždane do crijevno-kardiovaskularne. Istaknula je da rezultati analize mikrobioma ne smiju biti samostalna osnova za dijagnozu ili terapiju, već ih treba tumačiti u kontekstu cjelokupne kliničke slike, uz jasne kriterije za odabir kvalitetnog testa.
Doc.dr.sc. Stribor Marković, mag.pharm., govorio je o temi „Nova era koenzima Q10 – od terapije statinima do zdravog starenja“. Razine koenzima Q10 smanjuju se s dobi, oksidativnim stresom i primjenom statina, što se klinički očituje umorom i mišićnim tegobama. Naglašena su ograničenja konvencionalnih formulacija zbog slabe bioraspoloživosti, dok fosfolipidna (fitosomska) tehnologija donosi značajno poboljšanu apsorpciju.
Nino Miličić, dr.med., predstavio je temu „Kontrola refluksa, gastritisa i dispepsije bez kompromisa u apsorpciji mikronutrijenata“. Dugotrajno smanjenje želučane kiseline antacidima i inhibitorima protonske pumpe može ugroziti dostupnost željeza, kalcija, magnezija, cinka i vitamina B12. Predstavljen je prirodni molekularni kompleks za mukoznu zaštitu kao alternativa koja štiti sluznicu bez smanjenja kiselosti želuca, čuvajući tako fiziološke uvjete za apsorpciju hranjivih tvari.
Zatim je uslijedila panel rasprava „Hipovitaminoza D – ‘stare’ i ‘nove’ smjernice u pedijatriji i adultnoj populaciji, primjeri dobre prakse“, u kojoj su sudjelovali prof.dr. Igor Pravst, prof.dr. Katja Žmitek i prim. Milivoj Jovančević, dr.med., a panel je moderirala prof.dr.sc. Darija Vranešić Bender. Kroz raspravu su uspoređena slovenska i hrvatska iskustva u pristupu suplementaciji vitaminom D – od metodologije izrade nacionalnih smjernica i uloge istraživanja u njihovom oblikovanju, do svakodnevne pedijatrijske prakse i najave novih hrvatskih preporuka. Poseban naglasak stavljen je na praktične poruke ljekarnicima koji svakodnevno savjetuju roditelje i pacijente o pravilnoj primjeni vitamina D.
Martina Košeto, mag.pharm.inv., iz Avemeda govorila je o temi „Anemija uzrokovana nedostatkom željeza“. Riječ je o najčešćem obliku anemije, osobito kod žena reproduktivne dobi, trudnica i starijih osoba, čija etiologija uključuje i kronične gubitke krvi te malapsorpciju. Istaknuto je da uspješno liječenje ne podrazumijeva samo nadoknadu željeza, već i prepoznavanje temeljnog uzroka te ulogu vitamina C, B9, B12, bakra i cinka u eritropoezi.
Dr.sc. Lea Pollak, dipl.ing., predstavila je temu „Crvena riža i što nakon nje?“. Nakon što je EFSA 2022. godine smanjila preporučenu dozu monakolina K i povukla odobrenu zdravstvenu tvrdnju, najavljena je i njegova potpuna zabrana u dodacima prehrani. Kao rezultat, industrija je krenula u reformulaciju proizvoda s novim biološki aktivnim sastojcima usmjerenima na hiperkolesterolemiju, a neki od sastojaka u fokusu su polikozanoli, vitamin D3, list artičoke, sok bergamota i sjemenke korijandra.
Ljerka Jurić Karoli, mag.pharm., u predavanju „Nutritivni nedostaci mladih sportaša: iznimka ili pravilo?” upozorila je da adolescenti-sportaši istovremeno moraju zadovoljiti zahtjeve intenzivnog treninga i rasta, što ih čini posebno ranjivima. Naglasak je stavljen na nisku energetsku raspoloživost (LEA) i sindrom RED-S, uz najčešće deficite željeza, vitamina D i kalcija, te utjecaj društvenih mreža na prehrambene obrasce mladih sportaša.
Doc.dr.sc. Martina Matovinović, dr.med., održala je predavanje „Nedostatak i principi nadoknade folata u svjetlu suvremenih spoznaja“. Dok se u SAD-u, Kanadi i Australiji provodi sustavno obogaćivanje hrane folatom, u Hrvatskoj i Europi to nije slučaj, a učestalost nedostatka kreće se između 10 i 40% ovisno o populaciji. Predstavljene su konkretne kliničke smjernice – od praćenja vitamina B12 uz metformin do profilaktičke nadoknade folata kod bolesnika na antiepilepticima.
Dr.sc. Tamara Sorić, mag.nutr., govorila je o temi „Nedostatak magnezija – prikriveni deficit s velikim zdravstvenim posljedicama”. Budući da se manje od 1% ukupnog magnezija nalazi u krvi, serumska koncentracija ne odražava pouzdano tjelesne zalihe, zbog čega nedostatak često ostaje neprepoznat unatoč povezanosti s hipertenzijom, osteoporozom i kroničnom upalom.
Na kraju skupa, Mirja Zupčić, mag.nutr., predstavila je „Nutri-inspekciju: omega-3 masne kiseline“. Analiza tržišta pokazala je da se proizvodi značajno razlikuju prema kemijskom obliku, sadržaju EPA i DHA te omjeru cijene i djelotvorne doze, zbog čega sama oznaka “omega-3” ne govori dovoljno o stvarnoj vrijednosti proizvoda za potrošača.
