BioKap boje za kosu sadrže Tricorepair – trostruki obnavljajući kompleks rižinih proteina, tridecil salicilata i lipofilnih voćnih kiselina, te bio arganovo ulje poznato po bogatom sastavu fitosterola i vitamina E; autorica članka: Ines Buhač, mag.pharm.; inPharma 105, rujan/listopad 2026.
Primjena boja za kosu na prirodnoj osnovi zadnjih je desetljeća u sve većem porastu. Za razliku od tradicionalnih boja za kosu, naglasak je na sastavnicama biljnog podrijetla, iz mineralnih izvora te na biorazgradivim tvarima. Te vrste boja omogućuju izraženu obojanost kose uz minimalizaciju nastanka nuspojava i utjecaja na okoliš.
Treba naglasiti i da su regulatorna tijela Europske unije, SAD-a i dijelova Azije značajno pooštrila primjenu određenih štetnih tvari, potičući proizvođače na upotrebu biljnih sastojaka. Statističke procjene govore o njihovom rastu od 9,5%, u vremenskom razdoblju od 2023.-2030. Također, treba naglasiti tehnološke napretke u dobivanju biljnih ekstrakata, inkapsulacije, te tehnika nastanka samih formulacija koje su značajno pridonijele učinkovitosti, dugotrajnom održavanju i izgledu nakon primjene organskih boja. Sve to omogućilo je značajno smanjenje razlika po pitanju učinkovitosti, u usporedbi s klasičnim bojama za kosu.
Jedno je presječno ispitivanje (cross-sectional study) o primjeni, percepciji i nuspojavama među korisnicima boja za kosu pokazalo zanimljive rezultate. Ukupno je sudjelovalo 263 sudionika s prosječnom dobi od 32,40 (±6,01) godine, a početak primjene boja za kosu bila je u dobi od 27 godina (±3,63). Klasične boje koristilo je 91% sudionika, dok ih čak 34% nije primijenilo kožni test prije prve upotrebe. Gotovo 96% učesnika naglasilo je da znaju da se ne preporučuje koristiti klasične boje za kosu za vrijeme trudnoće, dojenja i na djeci. Nuspojave su bile zabilježene kod čak 42% sudionika, a prevladavale su glavobolja (63%), svrbež (38%) i gubitak kose (33,6%).
Prirodne boje za kosu su privremene ili polutrajne neoksidativne boje koje se mogu adsorbirati na kutikulu i neke dijelove korteksa vlasi kako bi proizvele boju. Prirodne boje dobivene iz različitih dijelova biljaka (npr. plodova, cvjetova, listova, sjemenki i korijena) općenito se smatraju proizvodima s niskim iritacijskim potencijalom, manje alergenima, održivima i ekološki prihvatljivim „zelenim” proizvodima, uz dodatne zdravstvene koristi (npr. antioksidativna, protuupalna i antimikrobna svojstva).
Povijest i mehanizmi bojenja kose
Prirodne boje koriste se još od davnina, kada su se upotrebljavale ne samo za bojanje kose, već i u medicinske, dekorativne i religijske svrhe. U ranim razdobljima dobivale su se iz metalnih spojeva, biljnih ekstrakata, osušenih biljaka ili njihovih mješavina. Prije izuma prve sintetske anilinske boje, mauve, 1856. godine, za bojanje kose koristili su se različiti biljni ekstrakti i biljni pripravci poput divizme, brezine kore, kurkume i šafrana. Najraniji zapisi o prirodnom bojanju kose potječu iz vremena starog Egipta, kada je Ramzes II. pojačavao crvenu boju svoje kose koristeći kanu.
Stari Grci izbjeljivali su kosu ispiranjem otopinom kalijeve lužine, nakon čega su je utrljavali vrstom masti izrađene od latica i peludi žutih cvjetova. Rimljani su kosu bojili u crno koristeći ekstrakte oraha.
Prirodne boje koje se koriste u komercijalnoj kozmetici uglavnom se dobivaju iz biljaka ekstrakcijom otapalima, ekstrakcijom potpomognutom ultrazvukom, ekstrakcijom potpomognutom mikrovalovima, ekstrakcijom superkritičnim fluidima, enzimatski potpomognutom ekstrakcijom i drugim metodama.
Za većinu prirodnih biljnih boja za kosu postoje dva mehanizma bojenja: izravno bojenje i bojenje uz primjenu nagrizala (mordantno bojenje). Ukratko, proces bojenja kose može se podijeliti u dva koraka:
- difuzija molekula boje iz kupke za bojenje do keratinskog vlakna kose;
- stvaranje kemijskih veza (vodikovih, ionskih i kovalentnih veza) između karboksilnih ili hidroksilnih skupina prisutnih u molekulama boje i amino-/sulfhidrilnih skupina u keratinu kose, uz ili bez pomoći pomoćnih sredstava za nagrizanje (mordanata).
Difuzija je proces koji se odvija u tri faze:
- prva faza je prijenos molekula boje do granice vlakno/voda, kombinacijom difuzije u vodenoj otopini i miješanja;
- u drugoj fazi bojila se adsorbiraju na vanjski sloj kutikule kose;
- završna faza je difuzija molekula boje male molekulske mase u unutarnje strukture vlasi (kutikulu i korteks), a može se okarakterizirati promjenama u kompleksu stanične membrane prisutnom u kutikuli kose.
Upravo je prodiranje kroz kompleks stanične membrane glavni put kojim tvari za bojenje dospijevaju do korteksa vlasi, gdje manje ionizirane male molekule imaju veću vjerojatnost prodiranja i bolje učinke.
Osim toga, stanje vlasi također utječe na apsorpciju i difuziju vanjskih tvari za bojenje. Primjerice, upotreba vodikova peroksida u formulacijama boja za kosu može uništiti disulfidne veze keratina kose, uzrokujući pucanje kompleksa stanične membrane te oštećenja komponenata kutikule i korteksa. To rezultira bubrenjem i opuštanjem vlakana kose te podizanjem kutikule, čime se olakšava dublje prodiranje bojila i njihovo snažnije vezanje za vanjsku osovinu vlasi.
Izravno i mordantno bojenje
Izravno bojenje, kao neoksidativni proces bojanja kose, predstavlja izravno stvaranje kompleksa boje ili veze između bojila i vlakna kose. Jačina boje kod izravno obojene kose ovisi o afinitetu molekula boje prema površini vlakna kose. Općenito, bojila male molekulske mase (kritične veličine iznose 1,2 do 1,3 nm za anionska bojila, 1,4 nm za kationska bojila i 0,95 nm za neionska bojila) mogu lako prodrijeti u sloj kutikule vlakna kose. Bojila velike molekulske mase ne mogu prodrijeti kroz kutikulu, ali se mogu adsorbirati na vlakno kose različitim vrstama sila, odnosno van der Waalsovim silama, elektrostatskim silama i vodikovim vezama.
Mordantno bojenje odnosi se na stvaranje kompleksa prijenosa naboja između bojila i sredstva za nagrizanje (mordanta) na obojenoj kosi. Mordanti su tvari koje mogu učvrstiti bojila na vlaknima kose putem interakcija s molekulama bojila i vlaknima kose, čime se poboljšava postojanost boje. Uobičajeni mordanti su metalne soli, poput željezova(II) sulfata, bakrova(II) sulfata i alauna, a djeluju kao poveznica između bojila i vlakna kose.
Mordantno bojenje može se provoditi metodama predmordantiranja, istovremenog mordantiranja ili naknadnog mordantiranja. Izbor mordanata i metode mordantiranja značajno utječu na nijansu dobivene boje i svojstva postojanosti. Kod prirodnih boja teško je predvidjeti optimalan postupak mordantiranja, jer rezultati u velikoj mjeri ovise o vrsti biljke koja služi kao izvor bojila i vrsti mordanta.
S druge strane, primjena mordanata koji sadrže prijelazne metale može dovesti do nakupljanja željeza i bakra u ljudskoj kosi, za što je zabilježeno da uzrokuje fotooksidativna oštećenja obojene kose putem Fentonove kemije. U tom smislu, razvoj biomordanata, posebice tanina i biljaka bogatih metalima, kao učinkovitih alternativa metalnim mordantima zahtijeva daljnja istraživanja.
Tricorepair – obnavljajući, trostruki kompleks u BioKap bojama za kosu
Rižini proteini
Proteini riže za kosu su hidrolizirani biljni proteini poznati po tome što podupiru čvrstoću kose, potiču njen rast tijekom vremena i smanjuju lomljenje. U kozmetičkim formulacijama „hidroliziran” znači da je protein razgrađen iz svojeg izvornog oblika velike molekule u manje peptide kontroliranim postupkom uz pomoć enzima ili vode. Ti peptidi imaju veličinu koja im omogućuje vezanje za vlas i apsorpciju u vlakno kose, gdje dolazi do učinka jačanja. S druge strane, nehidrolizirani oblik je prevelik da bi imao značajniji učinak.
Istraživanja potvrđuju da hidrolizirani proteini mogu prodrijeti u vlas i ostati unutar vlasi, poboljšavajući čvrstoću kose i pomažući u sprječavanju daljnjih oštećenja. Hidroliza je korak koji taj sastojak čini korisnim. Hidrolizirani proteini prianjaju uz vanjski sloj vlasi, popunjavaju praznine duž kutikule, njeguju vlakno kose i stvaraju zaštitni, ojačavajući film. Za kosu koja je izgubila svoj strukturni integritet zbog topline, tretmana bojanja ili jednostavno prolaska vremena, upravo to ojačanje u praksi predstavlja „jačanje”. Uz redovitu upotrebu, protein riže kosi daje primjetan sjaj i glađu teksturu, jer dobro učvršćena kutikula ravnomjernije reflektira svjetlost i pruža stvaran sjaj.
Kosa je uglavnom građena od keratina, strukturnog proteina, a većina lomljenja i oštećenja nastaje zbog narušavanja te proteinske strukture. Stiliziranje toplinom, kemijski tretmani, tvrda voda, pa čak i agresivno četkanje mogu tijekom vremena degradirati vlakno kose, ostavljajući vlasi slabijima, poroznima i sklonijima kovrčanju i lomljenju.
S obzirom da svaka vlas ima sloj kutikule na vanjskoj strani, ako su prostori između vlasi oštećeni, uzrokuju nastanak praznina u vlaknima kose. Manji peptidi hidroliziranog proteina riže mogu prionuti uz kutikulu i prodrijeti u nju, stvarajući film za jačanje duž vlasi. Ovako se odvija taj postupak:
- hidroliza razgrađuje protein riže na peptide dovoljno male da mogu djelovati na kutikulu i korteks vlasi;
- ti se peptidi vežu na oštećena mjesta na vlasima putem adsorpcije, pričvršćujući se za negativno nabijena područja vlakna kose;
- vezani protein stvara film koji poboljšava vlačnu čvrstoću i podupire vlas tijekom svakodnevnih opterećenja.
Tridecil salicilat
Tridecil salicilat je ester salicilne kiseline koji se u proizvodima za njegu kose primarno koristi kao njegujuća i antistatska tvar, a ne kao aktivni keratolitik, poput salicilne kiseline. Na kosi djeluje na nekoliko načina:
- smanjuje statički elektricitet i „lepršanje” vlasi, pa je kosa „poslušnija“ i lakše se oblikuje;
- zaglađuje površinu vlasi stvaranjem tankog zaštitnog filma, što poboljšava osjećaj mekoće i glatkoće;
- smanjuje trenje između vlasi, čime može pomoći u smanjenju mehaničkog oštećenja tijekom češljanja i stiliziranja.
Dodatno, poboljšava sjaj kose jer zaglađena kutikula ravnomjernije reflektira svjetlost.
Lipofilne voćne kiseline
Lipofilne voćne kiseline (LHA) su skupina blagih keratolitičkih sastojaka topljivih u mastima koji imaju afinitet prema sebumu i površini vlasišta. Zahvaljujući svojoj lipofilnosti, djeluju ciljano na područja gdje se nakupljaju odumrle stanice kože, višak sebuma i ostaci proizvoda za oblikovanje kose.
Na vlasištu potiču nježnu obnovu površinskog sloja kože, pomažu u uklanjanju ljuskica i nečistoća te pridonose održavanju zdravog okruženja za rast kose. Za razliku od agresivnijih keratolitika, LHA djeluju postupno i uglavnom se dobro podnose čak i na osjetljivijem vlasištu
Redovitom primjenom mogu smanjiti osjećaj masnog vlasišta, vidljivo ljuskanje i svrbež te poboljšati ukupni izgled kose. Kosa djeluje čišće, laganije i sjajnije, jer je oslobođena naslaga sebuma i odumrlih stanica kože.
Biokap boje za kosu dodatno, uz Tricorepair, sadrže i bio arganovo ulje koje je poznato po svome bogatom sastavu fitosterolima i vitaminom E. Na taj je način dodatno naglašena i zaštitna uloga tih boja za kosu, s obzirom da se njegovom primjenom dodatno hrane i obnavljaju vlasi kose.
Literatura:
Patel D, Narayana S, Krishnaswamy B. Trends in Use of Hair Dye: A Cross‑Sectional Study. Int J of Trichology. 2013;5(3):140-143.
Cui H. i sur. Recent Advancements in Natural Plant Colorants Used for Hair Dye Applications: A Review. Molecules. 2022;27(22):8062.
https://skinaddictlab.com/ingredients/tridecyl-salicylate pristupljeno 13.09.2026.
Seité S, Rougier A, Talarico S. Randomized study comparing the efficacy and tolerance of a lipohydroxy acid shampoo to a ciclopiroxolamine shampoo in the treatment of scalp seborrheic dermatitis. Journal of Cosmetic Dermatology. 2009;8(4):249-253.
https://scienceinsights.org/what-is-lha-in-skin-care-and-how-does-it-work/ pristupljeno 13.09.2026.