Povezanost crijeva, mikrobioma i kože sve je više u fokusu znanstvenih istraživanja. O ulozi mikrobioma i metabolizma te njihovoj povezanosti s kožom piše prim. dr. sc. Ivana Manola, spec. dermatologije i venerologije. inPharma 105, rujan/listopad
Dugo se koža promatrala kao organ koji treba liječiti lokalno. Danas znamo da je dio komunikacijske mreže u kojoj sudjeluju crijevo, mikrobiom, imunološki sustav, metabolizam i hormoni. Ta dvosmjerna komunikacija poznata je kao os crijevo-koža.
Mikrobiom je metabolički aktivan ekosustav koji regulira crijevnu barijeru, imunološki odgovor i stvaranje bioaktivnih metabolita. Oblikuju ga prehrana, lijekovi, stres, tjelesna aktivnost i životne navike, dok se disbioza povezuje sa sustavnom upalom i metaboličkim poremećajima.
Kada metabolizam postane dio dermatologije
Važna poveznica mikrobioma i kože jest metabolizam glukoze. Prehrana bogata rafiniranim ugljikohidratima i ultraprocesiranom hranom te neaktivnost mogu pridonijeti inzulinskoj rezistenciji. Povećana inzulinska i IGF-1 signalizacija utječe na lojne žlijezde, keratinizaciju folikula, androgeni metabolizam i upalne putove. Zato kožne bolesti ponekad mogu biti znak šire metaboličke neravnoteže.
Višesojna kombinacija: Lacticaseib. paracasei W56, Lactob. acidophilus W37, Levilactob. brevis W63, Lactoc. lactis ssp. lactis W58 i W19, Bifidob. animalis ssp. lactis W51 i W52, Ligilactob. salivarius W24, Bifidob. bifidum W23. istraživana je u kliničkim studijama metaboličkog zdravlja, endotoksemije i crijevne barijere. U osoba sa šećernom bolesti tip 2 bila je povezana s povoljnim promjenama pojedinih kardiometaboličkih pokazatelja i cirkulirajućeg endotoksina.
Probiotička intervencija ne mora promijeniti sastav mikrobioma da bi promijenila njegovu funkciju. Cilj nije samo „više dobrih bakterija“, nego funkcionalna komunikacija mikroorganizama i domaćina.
Akne – kada koža pokazuje metabolički signal
Akne su dobar primjer te povezanosti. Prehrana visokog glikemijskog opterećenja može pojačati inzulinsku i IGF-1 signalizaciju, sebogenezu, folikularnu hiperkeratinizaciju i upalu.
U randomiziranom istraživanju Lactobacillus rhamnosus SP1 bio je povezan s poboljšanjem akni i promjenama gena uključenih u inzulinsku signalizaciju kože. Kod žena s kasno nastalim ili perzistentnim aknama treba razmišljati o hiperandrogenizmu i sindromu policističnih jajnika.
Androgenetska alopecija – folikul kao ogledalo metabolizma?
Androgenetska alopecija tradicionalno se povezuje s genetikom i androgenima, no istražuje se i uloga mikrobioma i metabolizma. U randomiziranom pokusu iz 2024. kombinacija Lactiplantibacillus plantarum DCn_07, L. plantarum DCn_06 i L. pentosus DCn1_05 tijekom 16 tjedana bila je povezana sa smanjenjem telogenih vlasi i poboljšanjem parametara rasta kose. Rezultati su obećavajući, ali probiotici još nisu uvršteni u standardno liječenje androgenetske alopecije.
Psorijaza – koža kao dio sustavne upale
Psorijaza je sistemska upalna bolest u kojoj os crijevo-koža dobiva posebno značenje. Promjene mikrobioma povezuju se s crijevnom barijerom, mikrobnim metabolitima i osi IL-23/Th17. Podaci o učincima probiotika obećavajući su, ali heterogeni.
Rosacea i hidradenitis suppurativa – dokazi još sazrijevaju
Kod rozaceje se istražuju crijevna disbioza, neuroimuna regulacija, vaskularna reaktivnost i gastrointestinalni poremećaji, ali još nema dovoljno dokaza za rutinsku preporuku određenog probiotičkog soja. Slično vrijedi za hidradenitis suppurativu. Povezanost s pretilošću, inzulinskom rezistencijom, metaboličkim sindromom i kroničnom upalom čini mikrobiom zanimljivim terapijskim ciljem, ali klinički dokazi još su nedostatni.
Nije svaki probiotik isti
Ključno pravilo probiotičke terapije jest “soj-specifičnost”. Učinak ovisi o konkretnom soju, dozi, kombinaciji, trajanju primjene i karakteristikama osobe. Rezultat jednog soja ne može se automatski prenijeti na drugi. Fokus se zato pomiče s pitanja „koje bakterije imamo?“ prema pitanju „što te bakterije rade?“. Mikrobiota regulira crijevnu barijeru, upalne signale i metabolite koji mogu djelovati sistemski.
Od kože prema cijelom organizmu
Integrativna dermatologija ne znači tražiti jedan skriveni uzrok svake kožne bolesti, nego “čitati” kožu u kontekstu cijelog organizma. Kod akni nije uvijek dovoljno liječiti sebum i upalu ako postoje hiperinzulinemija ili znakovi hiperandrogenizma. Kod androgenetskog ispadanja kose vrijedi sagledati hormonsko-metaboličku sliku, a kod psorijaze i hidradenitisa kroničnu upalu i metabolički rizik. Rozaceju također vrijedi promatrati u kontekstu crijevne, imunološke i neurovaskularne komunikacije.
Probiotici se pritom ne promatraju kao „tablete za kožu“ niti kao zamjena za standardno liječenje, nego kao mogući način modulacije sustava koji sudjeluju u metaboličkoj i imunološkoj ravnoteži. Nije dovoljno znati vrstu bakterije – potrebno je znati soj, dozu, kombinaciju i imati dokaz za konkretan klinički ishod.
Kožu zato ne promatramo samo kao granicu prema vanjskom svijetu, nego i kao prozor u unutarnje stanje organizma. Akne mogu biti više od problema kože. Gubitak kose više od genetike. Hidradenitis nije samo lokalna upala. Psorijaza nije samo bolest epidermisa, a rozaceja nije uvijek samo crvenilo lica.
Zato pitanje više nije samo: „Kako liječiti ono što vidimo na koži?“ Nego: „Što nam koža pokušava reći o onome što ne vidimo?“ Odgovor se može nalaziti u hormonima, metabolizmu i imunološkom sustavu, ali i u crijevu – njegovoj barijeri, mikrobiomu i milijardama mikroorganizama koji svakodnevno komuniciraju s našim organizmom.
Od mikrobioma preko metabolizma do kože nije samo novi način razmišljanja o dermatologiji. To je povratak cjelovitom čovjeku.
Literatura
- Raza ML, et al. Microbiome modulation in dermatological disorders: Current insights and therapeutic prospects – A narrative review. Microbial Pathogenesis. 2025.
- The gut-skin axis: a bi-directional, microbiota-driven relationship with therapeutic potential. Gut Microbes. 2025.
- Gut microbiome in dermatology – A narrative review. Indian J Dermatol Venereol Leprol. 2025.
- Sabico S, et al. Effects of a multi-strain probiotic supplement for 12 weeks in circulating endotoxin levels and cardiometabolic profiles of medication naïve T2DM patients: a randomized clinical trial. J Transl Med. 2017.
- Treatment With Multi-Species Probiotics Changes the Functions, Not the Composition of Gut Microbiota in Postmenopausal Women With Obesity. Nutrients. 2022.
- Network meta-analysis of randomized control trials evaluating the effectiveness of various probiotic formulations in patients with type 2 diabetes mellitus. 2025.
- Fabbrocini G, et al. Supplementation with Lactobacillus rhamnosus SP1 normalises skin expression of genes implicated in insulin signalling and improves adult acne. Benef Microbes. 2016.
- Navarro-López V, et al. A Randomized Clinical Trial to Evaluate the Efficacy of an Oral Probiotic in Acne Vulgaris.Acta Derm Venereol. 2024.
- García-Navarro A, et al. Randomized Clinical Trial to Evaluate the Effect of Probiotic Intake on Androgenic Alopecia. Nutrients. 2024.
- Rosacea, microbiome and probiotics: the gut-skin axis. 2024.
- Manfredini M, et al. Probiotics and Diet in Rosacea: Current Evidence and Future Perspectives. Biomolecules. 2025.
- Pachauri A, Sharma S. Unravelling the gut-skin axis: the role of gut microbiota in pathogenesis and management of psoriasis. Inflammopharmacology. 2025.
- Targeting dysbiosis in psoriasis, atopic dermatitis, and hidradenitis suppurativa: the gut-skin axis and microbiome-directed therapy. 2023.
Allergosan promo