Fotoprotekcija je danas jedan od najvažnijih oblika prevencije oštećenja kože, fotostarenja i razvoja karcinoma kože. Iako su pacijenti sve svjesniji važnosti korištenja proizvoda sa zaštitnim faktorom, u praksi i dalje postoje brojne pogreške vezane uz odabir preparata, način primjene i razumijevanje zaštite od sunca. Autorica članka: Maja Kožul, dr.med., spec. dermatolog, inPharma 103, svibanj/lipanj 2026.
Važno je da pacijenti razumiju osnovne principe UV zračenja, razliku između pojedinih filtera, pravilnu primjenu fotoprotektivnih proizvoda te važnost cjelokupnog fotoprotektivnog ponašanja.
UVA, UVB i druga zračenja
UV zračenje dijeli se na UVA i UVB zračenje. UVB zrake primarno uzrokuju eritem i opekline od sunca, dok UVA zrake prodiru dublje u dermis i odgovorne su za fotostarenje, hiperpigmentacije i dio karcinogenog učinka UV zračenja. Važno je naglasiti da UVA zračenje prolazi kroz oblake i staklo te da je prisutno tijekom cijele godine.
Osim UV zračenja, posljednjih godina sve se više govori i o utjecaju vidljive svjetlosti, osobito plavog spektra, kao i infracrvenog zračenja na nastanak pigmentacija i oksidativnog stresa kože.
Posljedice izlaganja suncu
Kronično izlaganje suncu dovodi do niza promjena poznatih pod nazivom fotostarenje. Klinički se ono očituje pojavom bora, gubitkom elastičnosti kože, neujednačenom pigmentacijom, teleangiektazijama, grubom teksturom kože i aktiničkim keratozama. Procjenjuje se da je velik dio vidljivog starenja kože posljedica upravo kronične UV izloženosti, a ne samo kronološkog starenja.
Uz estetske promjene, UV zračenje ima i značajnu ulogu u razvoju premalignih i malignih lezija kože, uključujući bazocelularni karcinom, planocelularni karcinom i melanom.
Koliko štiti SPF?
SPF (Sun Protection Factor) označava stupanj zaštite od UVB zračenja, odnosno vrijeme tijekom kojeg koža može biti izložena suncu bez nastanka eritema, u odnosu na nezaštićenu kožu. Primjerice, SPF 30 blokira približno 97% UVB zraka, dok SPF 50 blokira oko 98% UVB zraka. Važno je naglasiti da nijedan proizvod ne pruža potpunu zaštitu od UV zračenja.
Pacijenti često pogrešno smatraju da SPF 50 omogućuje cjelodnevni boravak na suncu, da zaštitni faktor nije potreban tijekom oblačnih dana ili da tamniji fototip kože ne treba zaštitu. Također, velik broj ljudi zaštitni proizvod nanosi samo jednom na dan, što nije dovoljno za učinkovitu zaštitu.
Kemijski i mineralni filteri – za koga je što?
Fotoprotektivni proizvodi sadrže organske (kemijske) ili anorganske (mineralne) filtere. Organski filteri apsorbiraju UV zračenje i pretvaraju ga u toplinsku energiju te ih karakterizira laganija tekstura i dobra kozmetička prihvatljivost.
Mineralni filteri, poput cinkovog oksida i titanijevog dioksida, reflektiraju i raspršuju UV zrake, pa su osobito korisni kod djece, osoba s osjetljivom kožom, rozacejom te nakon dermatoloških i estetskih postupaka.
Kada i koliko je potrebno za učinkovitu zaštitu?
U svakodnevnoj praksi upravo je nepravilna primjena jedan od najvećih problema. Za učinkovitu zaštitu potrebno je nanijeti dovoljnu količinu proizvoda, proizvod primijeniti 15-20 minuta prije izlaganja suncu te zaštitu obnavljati svaka dva sata, osobito nakon kupanja, znojenja ili brisanja ručnikom.
Većina ljudi nanosi značajno manju količinu proizvoda od preporučene, čime se stvarna razina zaštite značajno smanjuje. Za lice i vrat preporučuje se količina približno odgovarajuća duljini dva prsta proizvoda.
Važno je naglasiti da fotoprotekcija nije rezervirana samo za odlazak na plažu. UV zračenju izloženi smo tijekom svakodnevnih aktivnosti poput vožnje, šetnje ili boravka na otvorenom. Zato je pacijentima potrebno objasniti da fotoprotektivno ponašanje uključuje puno više od same primjene proizvoda sa zaštitnim faktorom.
Osnovne mjere uključuju izbjegavanje sunca između 10 i 16 sati, nošenje šešira širokog oboda, korištenje sunčanih naočala s UV zaštitom i zaštitne odjeće te boravak u hladu.
Posebno osjetljive skupine
Posebnu pozornost treba posvetiti djeci, osobama svijetlog fototipa, imunokompromitiranim pacijentima te osobama koje uzimaju fotosenzitivne lijekove. Brojni lijekovi mogu povećati osjetljivost kože na UV zračenje i dovesti do fototoksičnih ili fotoalergijskih reakcija. Najčešći primjeri uključuju tetracikline, retinoide, tiazidske diuretike, amiodaron, nesteroidne antireumatike i određene antimikotike.
Kod brojnih dermatoloških bolesti fotoprotekcija predstavlja važan dio terapije. To uključuje melazmu i druge hiperpigmentacije, rozaceju, lupus eritematodes, aktiničke keratoze te postinflamatorne hiperpigmentacije.
Nakon kemijskih pilinga, lasera i drugih estetskih tretmana koža postaje osjetljivija na UV zračenje te je pravilna fotoprotekcija nužna da bi se spriječile komplikacije i nastanak pigmentacija.
Oralna fotoprotekcija
Posljednjih godina sve se više govori i o ulozi oralne fotoprotekcije kao dodatka klasičnim mjerama zaštite od sunca. Važno je naglasiti da dodaci prehrani nisu zamjena za SPF proizvode i odgovorno ponašanje na suncu, ali mogu predstavljati dodatnu potporu zaštiti kože od oksidativnog stresa izazvanog UV zračenjem.
Posebnu pažnju privlače dodaci prehrani koji sadrže antioksidanse poput astaksantina. Astaksantin je prirodni karotenoid snažnog antioksidativnog djelovanja koji može pomoći u smanjenju oksidativnog stresa, očuvanju funkcije kožne barijere i ublažavanju posljedica UV-induciranog oštećenja kože.
Osim astaksantina, u oralnoj fotoprotekciji koriste se i beta-karoten, likopen, vitamini C i E, polifenoli te ekstrakti Polypodium leucotomos.
Takvi proizvodi naročito mogu biti korisni osobama koje su izrazito izložene UV zračenju, pacijentima sklonim hiperpigmentacijama te osobama koje žele dodatnu antioksidativnu zaštitu kože, osobito tijekom ljetnih mjeseci.
Tipovi fotoprotektivnih proizvoda
Idealni fotoprotektivni proizvod potrebno je prilagoditi tipu kože i životnim navikama pacijenta.
Kod masne i aknama sklone kože preporučuju se fluidi, gel-kreme i nekomedogene formulacije, dok suhoj i osjetljivoj koži više odgovaraju bogatije teksture s hidratantnim sastojcima. Za djecu se najčešće preporučuju mineralni filteri, vodootporne formulacije i dodatne fizičke mjere zaštite od sunca.
Zaključak
Upravo zbog svih navedenih detalja o kojima treba voditi računa da bi se koža učinkovito zaštitila, ljekarnici imaju važnu ulogu u savjetovanju pacijenata o pravilnom odabiru dermokozmetike, pravilnoj primjeni SPF proizvoda te dodataka prehrani koji mogu pridonijeti zaštiti kože od oksidativnog stresa i fotostarenja.
Redovita edukacija pacijenata o svakodnevnoj zaštiti od sunca važan je dio prevencije kroničnog UV oštećenja kože i očuvanja zdravlja kože dugoročno.