Normalni, zdravi nokti su ružičasti, sjajni i glatke površine. U prosjeku rastu oko 0,5-1 mm na tjedan. Vrijeme potrebno za obnovu nokta na rukama iznosi oko 3-6 mjeseci, dok nokti na nogama rastu sporije, te je vrijeme potrebno za njihovu obnovu oko 12 mjeseci. Zdravlje noktiju nije važno samo za ljepotu, nego i za zdravlje prstiju, jer štite vrhove prstiju od ozljeda i pritiska.
Nokti se razvijaju u trećem mjesecu embrionalnog života, a završetkom trudnoće dostižu normalnu veličinu. Nokatna ploča raste iz žlijeba nokta i uložena je u kožni nabor sa tri strane, dok je na gornjem dijelu slobodna. To je dio nokta koji se reže. Uz nokatni žlijeb iznad nokatne ploče je tanka kožica (cuticula). Oblik, veličina i debljina ploče nokta razlikuju se prema konstituciji, ovisno o obliku krajnjeg dijela prsta. I kod zdravih ljudi na noktima se mogu nalaziti brazde ili grebeni, a osobito kod starijih osoba kada je ploča nokta i manje sjajna te žućkasto-sivkasta.
Nokti su građeni od ploče i ležišta. Ploča nokta građena je od epidermalnih stanica koje odgovaraju orožnjelom epidermalnom sloju kože, a ležište nokta je građeno od modificiranog vezivnog i epidermalnog dijela kože. Ploča je približno sto puta deblja od gornjeg dijela epidermisa (rožnati sloj). Zbog svoje debljine ona je glavna barijera za prijenos djelatne tvari u nokat ili kroz nokat do njegovog ležišta.
Uzroci oštećenja noktiju mogu biti brojni vanjski i unutarnji faktori. Vanjski faktori podrazumijevaju izloženost jakim sredstvima za čišćenje, uronjenost ruku u vodu tijekom dužeg vremena, suhoća izazvana vrućim zrakom… Krhki i lomljivi nokti mogu biti posljedica i česte upotrebe odstranjivača laka za nokte. Oštrenje i grickanje noktiju oštećuju i nokte i kožicu oko njih. Unutarnji faktori kao npr. dob, rasa ili upotreba nekih lijekova su brojni. Promjene ili abnormalnosti noktiju često proizlaze iz prehrambenih nedostataka ili drugih bolesti.
Bolesti nokta mogu se razviti zbog direktnog oštećenja ploče nokta (npr. infekcija gljivicama) kao poremećaj kod nastanka nokta zbog oštećenja matriksa (vanjskog ili unutarnjeg) zbog bolesti ležišta nokta (npr. psorijaza) kao i zbog oštećenja tanke kožice (kutikule) zbog čega u nabor nokta prodiru štetne tvari (bakterije, gljivice). Dijagnoza bolesti noktiju postavlja se na temelju anamneze, kliničkog statusa i laboratorijske dijagnostike (npr. mikološka i bakteriološka pretraga). Liječenje se provodi lokalnim i sistemskim preparatima, a često je dugotrajno.
Najčešće bolesti noktiju
Onihomikoza
Onihomikoza je gljivična infekcija zaslužna za polovicu svih bolesti nokta. Karakterizira ju promjena boje i strukture nokta ovisno o vrsti organizma koji je uzrokovao infekciju, a dijagnoza se postavlja kliničkim pregledom.
Ne postoji neki specifični uzrok gljivične infekcije, već se ona povremeno razvija kod ljudi s izraženim faktorima rizika. Najvažniji čimbenici koji utječu na sklonost razvoju onihomikoze su: starija životna dob, pretilost, dijabetes, bolest krvnih žila, narušen imunosni sustav (npr. zaraženi HIV-om), gljivična bolest kože stopala, psorijaza, pojačano znojenje stopala, zatvorena obuća. Gljivična infekcija postupno zahvaća nokat i može ga potpuno uništiti. Obično započinje s unutrašnje strane nokatne ploče. U početnom stadiju infekcije najčešće se promijeni boja nokta, on postaje zadebljan, iskrivljen i krhak. Izloženost vlazi i toplini pogoduje razvoju gljivične infekcije. Raširenost među odraslima je 2-4%. Gljivične infekcije su uobičajene kod starijih ljudi, jer u starijoj dobi nokti rastu sporije te su manje otporni na infekcije.
Ponekad gljivične infekcije noktiju mogu biti bolne. Istraživanja također pokazuju da one stvaraju veći rizik za druge, ozbiljnije probleme s noktima. Također, mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme za ljude s dijabetesom i za one s oslabljenim imunitetom. Naime, kod osoba s dijabetesom može doći do poremećaja cirkulacije u stopalima. Zbog toga, bilo koja relativno mala ozljeda stopala – uključujući i gljivičnu infekciju noktiju – može dovesti do ozbiljnijih komplikacija kao što je otvorena rana koja teško zarasta.
Dijagnoza se postavlja prema izgledu noktiju i porastu uzročnika u kulturi sadržaja zagrebanog sa zahvaćenog nokta. Pregled pod mikroskopom pokazati će organizam (potvrditi dijagnozu) i omogućiti identifikaciju vrste gljivice.
Gljivične infekcije noktiju mogu biti teške za liječenje, a ponovno javljanje infekcije je često. U terapiji se koriste antifungici. Mogu se primjenjivati oralno ili topikalno direktno na oboljelo mjesto. Treća opcija je kombinirana terapija, u kojoj se lijek primjenjuje i oralno i topikalno. Oralno se koriste flukonazol, terbinafin i itrakonazol. Ti lijekovi nakon primjene dospijevaju u kožu i nakupljaju se u inficiranom noktu. Najčešće eliminiraju infekciju za 4-12 mjeseci, no moguće je ponovno javljanje infekcije. Nuspojave oralne primjene antimikotika mogu biti razne – od osipa na koži do oštećenja jetre. Itrakonazol i flukonazol u manjem opsegu, također mogu prouzročiti nepovoljne interakcije s lijekovima za sprječavanje zgrušavanja krvi i lijekovima protiv alergija.
Topikalna terapija u liječenju bolesti nokta, i to posebno onihomikoze, a u manjem postotku psorijaze nokta, poželjna je s obzirom da se izbjegavaju nuspojave sistemske terapije, poboljšava adherencija i smanjuju troškovi liječenja.
Za učinkovitu topikalnu terapiju potrebno je osigurati kvalitetan prijenos djelatne tvari u nokat. Formulacija treba biti jednostavna za primjenu, treba ostati u kontaktu s pločom nokta što je moguće dulje da se ne opere ili izbriše, s ciljem smanjenja učestalosti primjene, poboljšanja adherencije i ishoda liječenja. Podloga suvremenih topikalnih farmaceutskih oblika za liječenje oboljenja nokta treba sadržavati djelatnu tvar u obliku koji će favorizirati prijenos djelatne tvari iz podloge u nokat, a istodobno povoljno utjecati na slabljenje barijere nokta u svrhu povećanja raspoloživosti djelatne tvari u noktu.
U novije vrijeme najčešće se preporuča lak za nokte. Prednosti takvog topikalnog farmaceutskog oblika lijeka su dugo zadržavanje na noktu, estetska prihvatljivost i prihvaćanje od strane pacijenata. Lak također smanjuje gubitak vode, što može dovesti do poboljšane hidracije ploče nokta, a to poboljšava difuziju djelatne tvari. Kao dodatak oralnim lijekovima odobren je antifungalni lak na recept – ciklopiroks. Lakom treba obojiti inficirane nokte i kožu koja ih okružuje jednom na dan. Nakon 7 dana, potrebno je odvojiti slojeve koji se ljušte i započeti sa svježim nanošenjem. Svakodnevna upotreba tog laka tijekom godine dana i dulje pokazala se kao pomoć u čišćenju gljivičnih infekcija noktiju.
Na tržištu su dostupni i lakovi koji kao djelatnu tvar sadrže amorolfin. On pripada u novi kemijski razred i njegovo fungicidno djelovanje se temelji na promjeni gljivične stanične membrane, primarno djelujući na biosintezu sterola. Sadržaj ergosterola je smanjen, a u isto vrijeme se nakupljaju sterično neplanarni steroli. Amorolfin iz laka za nokte prodire u ploču nokta i širi se difuzno kroz nju, te na taj način eradicira slabo dostupne gljivice u ležištu nokta. Takvim načinom primjene, sistemska apsorpcija amorolfina vrlo je mala, a tijekom dugotrajne primjene nije primijećeno nakupljanje lijeka u tijelu. Postoje i antifungalne kreme i kapi za nokte bez recepta, koje mogu pomoći u omekšavanju noktiju i u djelomičnom zaustavljanju širenja gljivične infekcije.
Terapija onihomikoze nerijetko je dugotrajna i zahtijeva predanost i strpljenje. Cilj terapije je postići stanje u kojemu su svi uzročnici infekcije uklonjeni, te se njihova prisutnost na noktu ne može dokazati sljedećih 6 mjeseci. U tu se svrhu uzima bris sa zahvaćenog nokta. Tek nakon 6 mjeseci, ako su svi uzorci negativni, onihomikoza se smatra izliječenom.
Psorijaza nokta
Psorijaza može zahvatiti nokte u do 50% slučajeva, a ponekad je prvi i jedini simptom te bolesti. Simptomi psorijaze na noktima razlikuju se ovisno o anatomskom dijelu nokta koji je zahvaćen. Ako je zahvaćeno ležište, dolazi do krvarenja i odvajanja nokta, dok se u slučaju zahvaćenog matriksa javljaju nabiranje, jamice na noktima te zadebljanje ploče nokta.
Za liječenje su dostupni brojni oblici terapije, koji najčešće sadrže lijekove koji se koriste i u liječenju kožne psorijaze i psorijatičnog artritisa. Za uspjeh terapije važna je redovita primjena i suradnja s liječnikom i ljekarnikom kako bi se na vrijeme prepoznale i prevenirale nuspojave.
Paronihija
Paronihija je infekcija kože oko nokta. Nastaje nakon oštećenja sloja kože koji povezuje nokat i zanoktice, što omogućuje prodor bakterija ili drugih mikroorganizama te razvoj upale. Upalni proces ograničava zarastanje mjesta prodora, što uzrokuje dugotrajno naseljavanje mikroorganizama.
Paronihija može biti akutna (kratkotrajna) i kronična (dugotrajna). Liječenje oba oblika bolesti zahtijeva izbjegavanje mokre okoline, mikrotrauma i agresivnih kemijskih sredstava ili alergena, te zaštitu ruku rukavicama. Akutnu paronihiju obilježavaju crvenilo, oteklina i bol te gnojni iscjedak. Liječi se oralnom ili topikalnom primjenom antibiotika. Kronična paronihija karakterizirana je nešto blažim simptomima u odnosu na akutnu, a liječenje je vrlo slično.
Krhki nokti
Lomljivost noktiju gotovo isključivo zahvaća nokte na rukama. Mogući uzroci su brojni: traume, dermatološki poremećaji, sistemske bolesti, loša prehrana, nuspojave lijekova. Lomljivost noktiju je često posljedica njihove dehidracije i smanjene količine lipida u sastavu.
Krhkost noktiju može imati značajan utjecaj na kvalitetu svakodnevnog života, a liječenje zahtijeva strpljenje i discipliniranost. S obzirom da su nokti inertna struktura (stanice nokta su mrtvi keratinociti) oni nemaju sposobnost zarastati i popravljati oštećenja. Svako novonastalo oštećenje nestat će tek kada nokat dovoljno izraste da bi se oštećeni dio mogao odrezati. Stoga je iznimno važno prevenirati nastanak novih oštećenja. Potrebno je izbjegavati upotrebu agresivnih kozmetičkih sredstava i dugotrajno namakanje ruku u vodi, te nokte hidrirati topikalnim pripravcima. Preporuča se uzimati dodatke prehrani u obliku vitamina (posebice biotina) i aminokiselina (od kojih je najvažniji cistein) jer mogu biti od koristi u jačanju noktiju. U slučaju manjka željeza, nadomjesni pripravci mogu, uz smanjenje ostalih simptoma, poboljšati i kvalitetu noktiju. Preparati za hidraciju noktiju vrlo su važni u prevenciji njihove lomljivosti, dok su aktivni sastojci slični onima koji se koriste u njezi kože.
Oniholiza
Oniholiza je stanje u kojemu dolazi do odvajanja nokatne ploče od podloge. Najčešće je traumatske prirode, no uzroci mogu biti i bolesti ležišta nokta. Ponekad je uzrok nepoznat.
Proces oniholize najčešće započinje na slobodnom rubu nokatne ploče i širi se dalje prema korijenu nokta. Odvojeni dio nokta poprima bijelu boju zbog zraka koji se nalazi između njega i ležišta. U slučaju infekcije, nokat može poprimiti zelenkastu ili smeđu boju.
Osnovu liječenja oniholize čini izrezivanje odvojenog dijela nokta svaka 2 tjedna, sve dok ne izraste novi, zdravi nokat, zatim upotreba antimikrobnih sredstava te redovito testiranje zahvaćenog nokta na prisutnost bakterija ili gljivica. Također je potrebno spriječiti daljnje oštećenje nokta. Što je vrijeme trajanja bolesti duže, to je šansa oporavka manja, pa su pravovremena terapija i dijagnoza od iznimne važnosti.
Urasli nokat
Urasli nokat (unguis incarnatus) javlja se kad nokat urasta postranično u nokatni nabor, pa nastaje bolna pukotina sklona infekciji. Kod bakterijske infekcije može nastati lokalna upala sa stvaranjem granulacijskog tkiva. Uzrok je najčešće pogrešno rezanje nokta, a obično se javlja na nožnim palcima zbog pritiska uske obuće. Svi slučajevi uraslih noktiju ne zahtijevaju posjet liječniku. Ipak, određene rizične skupine poput dijabetičara i ljudi s bolestima krvnih žila, trebali bi biti na posebnom oprezu i odmah potražiti profesionalnu pomoć. Također, liječničku pomoć trebale bi potražiti sve osobe sa simptomima infekcije, poput širenja boli i crvenila ili gnojnog iscjetka.
Onihogripoza
Onihogripoza je bolest nokta karakterizirana bržim rastom jedne strane nokta u odnosu na drugu, što dovodi do nastanka dugog, zavinutog i nepravilnog nokta.
Osim estetskih posljedica, onihogripoza može dovesti i do znatnih funkcionalnih oštećenja poput urastanja nokta, paronihije, pa i narušavanja svakodnevnih aktivnosti. Uzroci mogu biti trauma stopala, psorijaza, gljivične infekcije, ihtioza (bolest karakterizirana smanjenim ljuštenjem odumrlih stanica kože i noktiju). Terapija je isključivo kirurška, a ovisno o uzroku, može se provoditi jednokratno ili više puta tijekom života. Sastoji se od uklanjanja viška tkiva i oblikovanja nokatne ploče, te edukacije o potrebnim promjenama životnih navika. U težim se slučajevima kao definitivna terapija koristi potpuno odstranjivanje ležišta nokta čime se uklanja svaka mogućnost ponovne pojave bolesti.
Zaključak
Bolesti noktiju u današnje vrijeme iznimno su česte. Osim težih sistemskih bolesti, najčešće ih uzrokuju preagresivni ili neprimjereni tretmani noktiju kao i nošenje neodgovarajuće obuće. U prevenciji i liječenju glavnu ulogu imaju prilagodba životnih navika te odgovorno i strpljivo provođenje terapije.
Literatura:
https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/16680/Nokti-kao-slika-zdravlja.html
Chouhan, P., Saini, T.R., 2016. D-optimal Design and Development of Microemulsion Based Transungual Drug Delivery Formulation of Ciclopirox Olamine for Treatment of Onychomycosis. Indian Journal of Pharmaceutical Sciences 78, 498-511.
Elsayed, M.M.A., 2015. Development of topical therapeutics for management of onychomycosis and other nail disorders: A pharmaceutical perspective. J Control Release 199, 132-144.
Flores, F.C., Chiu, W.S., Beck, R.C.R., da Silva, C.B., Delgado-Charro, M.B., 2018.Enhancement of tioconazole ungual delivery: Combining nanocapsule formulation and nail poration approaches. Int J Pharm 535, 237-244.
Gomez, E.C., Anguiano Igea, S., Gomez Amoza, J.L., Otero Espinar, F.J., 2018. Evaluation of the promoting effect of soluble cyclodextrins in drug nail penetration. Eur J Pharm Sci 117, 270- 278.
Gupta, A.K., Paquet, M., 2013. Improved efficacy in onychomycosis therapy. Clin Dermatol 31, 555-563.
Joshi, M., Sharma, V., Pathak, K., 2015.Nail psoriasis: An updated review of clinical reports on therapy and formulation aspects for topical delivery. J Drug Deliv Sci Tec 30, 63-73.
McAuley, W.J., Jones, S.A., Traynor, M.J., Guesne, S., Murdan, S., Brown, M.B., 2016. An investigation of how fungal infection influences drug penetration through onychomycosis patient’s nail plates. Eur J Pharm Biopharm 102, 178-184.
Mohorcic, M., Torkar, A., Friedrich, J., Kristl, J., Murdan, S., 2007. An investigation into keratinolytic enzymes to enhance ungual drug delivery. Int J Pharm 332, 196-201.
Murdan, S., 2002. Drug delivery to the nail following topical application. Int J Pharm 236, 1- 26.
Murdan, S., 2008. Enhancing the nail permeability of topically applied drugs. Expert Opin Drug Del 5, 1267-1282.