Search
Close this search box.
Search
Close this search box.

Gripa iz perspektive ljekarnika

Ljekarnici imaju značajnu ulogu u promicanju javnog zdravlja među stanovništvom. Savjetujemo pacijente o tome kome se cijepljenje preporuča, tko se ne smije cijepiti, te kada i kome se treba obratiti. U javnim ljekarnama, koje su pacijentima uvijek dostupne, ljekarnici bi trebali poticati cijepljenje protiv gripe uz objašnjavanje koristi i rizika od cijepljenja.

Ljekarnici imaju značajnu ulogu u promicanju javnog zdravlja među stanovništvom. Savjetujemo pacijente o tome kome se cijepljenje preporuča, tko se ne smije cijepiti, te kada i kome se treba obratiti. U javnim ljekarnama, koje su pacijentima uvijek dostupne, ljekarnici bi trebali poticati cijepljenje protiv gripe uz objašnjavanje koristi i rizika od cijepljenja.

Autor: Martina Šepetavc, mag.pharm., ZU Farmacia, inPharma 95, studeni/prosinac 2024.

Zbog provođenja epidemioloških mjera tijekom pandemije COVID-19, slučajevi gripe bili su rijetki, no njezinim završetkom gripa se ponovo vratila u fokus. Sredinom jeseni u ljekarnama su počeli učestali upiti pacijenata: „Kada ćete dobiti cjepivo protiv gripe? Znate li kada počinje cijepljenje?“ O zaštiti od gripe osobito brinu starije osobe, od kojih se neki sjećaju priča svojih roditelja o pandemijskoj španjolskoj gripi iz 1918. godine, kada je zbog nje umrlo čak 4 puta više ljudi nego u cijelom 1. svjetskom ratu.

U Europskoj uniji svake se godine gripom zarazi 4-50 milijuna ljudi, a posljedica toga je od 15.000-70.000 smrtnih slučajeva (od toga >90% u skupini osoba starijih od 65 godina). Stopa smrtnosti od gripe u prosjeku iznosi 13,8 slučajeva na 100.000 oboljelih svake godine. Smrtnost, ozbiljne komplikacije, izostanak s posla i smanjena produktivnost rezultiraju (izravno ili neizravno) time da gripa u EU dovodi do godišnjeg ekonomskog troška od 6-14 milijardi €. Od gripe godišnje u svijetu umire pola milijuna ljudi, a 3-5 milijuna ima težak tijek bolesti.

Gripa je izuzetno zarazna i potencijalno smrtonosna bolest koja se prenosi uobičajenim socijalnim kontaktom, uglavnom kašljem, kihanjem i bliskim kontaktom sa zaraženom osobom ili dodirom zaraženih predmeta (rukohvati, kvake, telefonske slušalice, tipkovnice). S obzirom da virus u zraku preživi oko sat vremena, dovoljno je biti blizu osobe koja kiše ili kašlje da se zaraza prenese na drugu osobu. To je akutna virusna infekcija dišnog sustava s inkubacijom od jednog do tri dana, koja se vrlo lako prenosi, čak i putem osoba koje imaju neznatne simptome ili su bez simptoma. Virus gripe može se prenijeti na drugu osobu i 5 dana nakon ozdravljenja. Gripa je karakterizirana povišenom tjelesnom temperaturom, groznicom, glavoboljom, bolovima u mišićima i zglobovima, umorom i neproduktivnim kašljem, a simptomi mogu trajati i do dva tjedna. Epidemije gripe u našim krajevima obično se javljaju zimi.

Jedan od razloga pogrešnog stava prema toj ozbiljnoj bolesti je činjenica da gripu često zamjenjujemo s običnom prehladom. Osobe svih životnih dobi mogu oboljeti od gripe i razviti ozbiljne komplikacije kao što su bronhitis, upala pluća, upala mišića, mioperikarditis, encefalitis, miozitis, rabdomioliza, zatajenje bubrega te pogoršanje postojeće kronične bolesti. Potrebno je naglasiti da su trudnice koje obole od gripe izložene riziku od ozbiljnih komplikacija. Specifični rizici za nerođenu djecu su preuranjeni porod i niska porođajna težina. Također je uočeno da je izloženost trudnica gripi u prvom tromjesečju rezultirala povećanim rizikom od pojave kongenitalnih anomalija.

Studija o korelaciji između gripe i kardiovaskularnih događaja unutar tjedan dana od infekcije gripom, dokazala je da su čak i pacijenti koji nemaju postojeće srčano oboljenje podložni srčanim komplikacijama nakon gripe. Vjerojatnost od moždanog udara nakon infekcije gripom u populaciji od 40 godina i više povećava se 8 puta, dok se vjerojatnost od srčanog udara u istoj dobnoj skupini povećava čak za 10 puta.

Bolesnike sa šećernom bolesti gripa može izložiti većem riziku od komplikacija. Rezultati retrospektivne kohortne analize dijabetičara tipa 2 tijekom infekcije gripom pokazali su da je za 74% povećana mogućnost za abnormalne glikemijske događaje, vjerojatnost za razvoj ishemijske bolesti srca je 8 puta veća, a 7 puta je veća vjerojatnost da će razviti upalu pluća u odnosu na populaciju koja nema šećernu bolest.

Osobe starije od 65 godina imaju povećan rizik od razvoja teških komplikacija gripe. Starije osobe ostaju izložene većem riziku od moždanog udara do 2 mjeseca nakon infekcije gripom, a nakon hospitalizacije povezane s gripom 23% starijih osoba doživi funkcionalni pad u svakodnevnim aktivnostima, dok 33% starijih osoba hospitaliziranih zbog gripe razvije upalu pluća.

Kako razlikovati gripu od prehlade?

Tko misli da je imao gripu i da ju je prebolio za dva, tri dana bez velikih tegoba, vjerojatno nije imao gripu nego prehladu. Iako obje bolesti zahvaćaju dišni sustav i dijele neke simptome, riječ je o različitim bolestima, s različitim tijekom i posljedicama. Oni koji su preboljeli gripu znaju da gripa nije isto što i prehlada. Gripa je ozbiljna bolest koja se pojavljuje naglo, jakog je intenziteta, ima teži tijek i mogućnost komplikacija.

Usporedba simptoma gripe i prehlade nalazi se u Tablici 1 te pomaže ljekarniku prilikom savjetovanja pacijenata u razlikovanju tih bolesti.

Virus gripe se kontinuirano genetski mijenja i na taj način se svake sezone predstavlja uvijek s ˝novim licem˝. Genetske izmjene omogućuju mu da opetovano uzrokuje bolest, jer zaštitni proteini (protutijela) stvoreni pri prethodnom kontaktu imaju malu ili nikakvu djelotvornost prema izmijenjenim virusima.

Kao i drugi virusi, virus gripe za umnožavanje koristi stanicu domaćina kojeg napada. Ulazak i izlazak umnoženih virusa iz stanice omogućuju proteini na površini virusa, koji čine čak 40% njegove ukupne mase. Površinski proteini hemaglutinini (H) omogućuju ulazak virusa u stanicu i nastanak infekcije. Ulaskom u stanicu virus preuzima kontrolu nad njezinom normalnom funkcijom i započinje vlastito umnožavanje. Izlazak virusa iz stanice i razaranje sluzi koja štiti stanice na površini dišnog sustava omogućuju površinski proteini neuraminidaze (N). Naš organizam brani se stvaranjem zaštitnih proteina koji neutraliziraju djelovanje površinskih proteina. Upravo zbog toga i cjepivo protiv gripe mora obavezno sadržavati površinske proteine hemaglutinin i neuraminidazu koji potiču imunološki sustav na stvaranje obrambenih proteina (protutijela).

Postoje tri tipa virusa gripe: A, B i C. Od virusa tipa A mogu se razboljeti ljudi, ali i mnoge životinjske vrste (npr. ptice, svinje, konji, kitovi) dok je virus tipa B ˝rezerviran˝ samo za ljude. Virus tipa C inficira i ljude i životinje, ali nema veliku važnost za čovjeka, jer izaziva blage oblike bolesti. Virus tipa A dijeli se na podtipove ovisno o vrsti hemaglutinina i neuraminidaze na svojoj površini. Postoji 16 vrsta hemaglutinina i 9 vrsta neuraminidaza, što omogućuje 144 kombinacije.

Prirodni rezervoar svih tipova i podtipova virusa gripe su divlje ptice, pa se zbog toga novi podtipovi virusa gripe među ljudima pojavljuju u okolini u kojoj postoji bliski kontakt čovjeka i ptica. Od 1977. godine među ljudima masovno cirkuliraju virusi tipa A, podtipovi H1N1 i H3N2, te virusi tipa B. Virus tipa A se češće mijenja, sklon je značajnim genetskim izmjenama i obično uzrokuje teže oblike bolesti.

Zašto se cijepiti protiv gripe i može li cjepivo uzrokovati gripu?

Ciljna stopa procijepljenosti od 75% u skupinama populacije visokog rizika za nastanak ozbiljnih komplikacija, zdravstvenih djelatnika ali i zdravih osoba, trebala bi se doseći u svim državama članicama EU. Da bi se poboljšala učinkovitost programa cijepljenja potrebno je proširiti distribuciju smjernica o provedbi cijepljenja protiv gripe, provesti dobar probir osoba kojima je cijepljenje najpotrebnije i upoznati te skupine ljudi s pozitivnim učincima cijepljenja. Zanimljiv je podatak da prosječna procijepljenost zdravstvenih radnika protiv gripe unutar EU iznosi samo 29,5%, i to u rasponu od 2,6% do 99,5% po pojedinoj zemlji.

Prema istraživanju Sekcije za javno ljekarništvo Hrvatskog farmaceutskog društva provedenom 2017. godine povodom Dana hrvatskih ljekarni u listopadu, samo 16% naših ljekarnika se cijepi protiv gripe, iako svi zdravstveni radnici u Hrvatskoj imaju pravo na besplatno cijepljenje. Ponovljeno istraživanje 2024. godine pokazuje pozitivan pomak na 48% ljekarnika koji se cijepe protiv gripe, čemu je zasigurno pridonijela dodatna edukacija kao i protekla COVID-19 pandemija kada se povećala svijest o važnosti cijepljenja protiv preventabilnih zaraznih bolesti.

Zdravstveni radnici često dolaze u kontakt s virusima gripe, pa ako se ne cijepe izravno ugrožavaju svoje pacijente koji imaju neki od rizika za razvitak ozbiljnih komplikacija ako obole od gripe. Vrlo je važno promovirati cijepljenje zdravstvenih radnika da bi se zaštitili, ali i da bi se ograničilo širenje virusa na pacijente i time umanjio ukupni teret sezonskih epidemija. Cijepljenje, osim što pruža osobnu zaštitu pojedincu, koristi i cijeloj zajednici, jer kada je većina populacije cijepljena, prijenos zaraze je prekinut. Na taj se način štite pojedinci koji se ne mogu cijepiti iz zdravstvenih razloga (npr. osobe alergične na pojedine sastavnice cjepiva).

Nakon cijepljenja, organizam za tjedan dana stvara protutijela protiv virusa gripe, a najveće razine protutijela postižu se nakon dva tjedna te ostaju stabilne šest mjeseci. Za svu djecu u dobi od 6 mjeseci do 8 godina kod kojih je za potpuni učinak cijepljenja potrebno primijeniti dvije doze cjepiva, vrijeme prve doze treba uskladiti s nacionalnim preporukama, a drugu dozu treba dati najranije četiri tjedna nakon prve.

Nuspojave koje se mogu pojaviti nakon cijepljenja kao što su blago povišena tjelesna temperatura, bolovi u mišićima, crvenilo i bol na mjestu uboda (obično blaga) javljaju se kod približno 65% primatelja cjepiva i traju jedan do dva dana te spontano nestaju. Druge reakcije su rijetke. Bili su prijavljeni slučajevi pojave sindroma Guillain-Barre nakon cijepljenja protiv gripe, no višegodišnjim praćenjem nije se mogla uspostaviti povezanost s cijepljenjem, te je otkriven veći rizik te bolesti od gripe, nego od cjepiva.

Važno je naglasiti da cjepivo protiv gripe ne može ni u kojem slučaju izazvati gripu, jer se sastoji od umrtvljenih ili oslabljenih dijelova virusa. Respiratorni virusi koji izazivaju simptome slične gripi (flu-like viruses) ili zaraza virusom gripe čiji simptomi se nisu manifestirali prije cijepljenja, mogu navesti na pogrešan zaključak da su osobe zbog cijepljenja oboljele od gripe.

Virusi gripe od kojih se pripravlja sezonsko cjepivo uzgajaju se u SPF (specific pathogen free) jajima kokoši te se pomoću split virus metode dezaktiviraju formaldehidom, a struktura im se razora deterdžentom kao što su oktoksinol 9 ili Triton X 100. Djelatne tvari novijih generacija cjepiva sadrže dijelove virusne ovojnice ili površinske proteine virusa gripe (antigene hemaglutinin i neuraminidazu) koji potiču imunološki sustav na stvaranje protutijela koja štite od bolesti. U slučaju kontakta s virusom gripe, unaprijed stvorena protutijela onemogućit će daljnju aktivnost virusa, spriječiti razvoj bolesti i širenje infekcije na druge ljude.

Sojeve virusa koji se uključuju u sastav cjepiva svake godine određuje Svjetska zdravstvena organizacija na temelju kontinuiranog praćenja genskih i antigenskih osobina cirkulirajućih virusa gripe u prethodnoj sezoni. U Hrvatskoj su dostupna četverovalentna cjepiva, tj. sadrže 4 soja virusa gripe, 2 virusa tipa A i 2 virusa tipa B, kako bi efikasnost cjepiva bila što potpunija.

Cjepivo protiv gripe za sezonu 2024./2025. sadrži sljedeće cijepne sojeve:

A/Victoria/4897/2022 (H1N1)pdm09-sličan soj

A/Thailand/8/2022 (H3N2)-sličan soj

B/Austria/1359417/2021-sličan soj

B/Phuket/3073/2013-sličan soj

Strah od cjepiva

Pojedini sastojci cjepiva izvor su brojnih internetskih članaka protiv cijepljenja. U njima se naglašava štetnost tih sastojaka te se pokušava poluznanstvenim činjenicama objasniti njihov štetni učinak u cjepivima, što nije točno. Primjerice, fosfati kao natrij, kalij hidrogen i dihidrogen-fosfati nalaze se u cjepivima u miligramskim količinama kao puferi. Fosfati u cjepivima nisu deterdženti niti izbjeljivači, identični su našim fosfatima i ima ih vrlo malo u odnosu na krv u koju u konačnici i dospijevaju.

Formaldehid se ne nalazi u virusnim cjepivima kao rezidua, a u bakterijskim cjepivima se nalazi daleko ispod limita farmakopeje od 0,2 mg/mL. Samo za napomenu, čaša mlijeka sadrži 0,2 mg formaldehida, a 100 g oslića čak 20 mg formaldehida. Isto tako formaldehid nastaje spontanim procesima prijenosa C1 jedinice (folna kiselina i vitamin B12) u krvi do 2,5mg/L te kao dio naše crijevne flore zbog metabolizma metanola.

Aluminij i teški metali se često koriste kao argument protivnika cijepljenja koji tvrde da se oni akumuliraju u mozgu te uzrokuju autizam. No, naknadno je utvrđeno da su autori te teze krivotvorili rezultate svog istraživanja. Treba napomenuti da dijete već prilikom rođenja ima određenu dozu aluminija u tijelu, koju je dobilo od majke in utero.

Strah od cijepljenja zbog sadržaja žive u cjepivima u potpunosti je neopravdan, jer cjepiva ne sadrže živu zbog poboljšanih uvjeta proizvodnje i jednodoznih cjepiva. Živa se nalazila u višedoznim cjepivima od tridesetih godina 20. stoljeća nakon serije mikrobiološke kontaminacije cjepiva, a preporuka za njeno izbacivanje temeljila se na općenitom stavu SZO o smanjenju žive u raznim proizvodima, hrani i lijekovima.

Cjepiva koja se danas nalaze na tržištu sigurnija su nego ikad, svaka se serija ispituje na dva mjesta (proizvođač i regulatorna agencija) te postoji vrlo stroga GMP praksa koja je za cjepiva vrlo kompleksna te su redovito podvrgnuta inspekcijama nacionalnih regulatora, EMA, FDA i SZO-a. Farmakovigilancija cjepiva je obavezna kao i za sve ostale skupine lijekova te postoji vrlo jasno praćenje i evidentiranje nuspojava.

Cijepljenje protiv gripe je najučinkovitiji način prevencije gripe. Prosječna učinkovitost cjepiva je 80%, a iskustva su pokazala da je učinkovitost veća kod osoba koje se redovito cijepe svake godine. Cijepljenjem se smanjuje smrtnost napose u rizičnoj populaciji (dojenčad, starije osobe s kroničnim bolestima, imunosuprimirani pacijenti, trudnice). S obzirom da je obolijevanje od gripe povezano i s mogućnošću razvoja sekundarnih, bakterijskih komplikacija, prvenstveno pneumokoknih bolesti, cijepljenjem se smanjuje i rizik za nastanak bakterijskih superinfekcija. Optimalna strategija, barem što se tiče smanjenja rizika obolijevanja od teških (invazivnih) oblika pneumokokne bolesti je cijepljenje protiv gripe i pneumokoka.

Kome se preporuča cijepljenje i zašto?

  • Osobama starijim od 65 godina;
  • Pacijentima s abnormalnostima i funkcionalnim poremećajima respiratornog trakta i pluća (oboljeli od cistične fibroze, KOPB-a, astme, kroničnog bronhitisa i bronhopulmonarne displazije);
  • Pacijentima s kroničnim poremećajima rada srca i prirođenim srčanim greškama;
  • Pacijentima s kroničnim neurološkim bolestima (multipla skleroza, preboljeli moždani udar ili prolazni ishemijski napad);
  • Pacijentima sa šećernom bolesti;
  • Pacijentima s teškim bubrežnim bolestima;
  • Pacijentima s teškom bolesti jetre;
  • Pacijentima koji su primaoci koštane srži ili transplantacije organa;
  • Pacijentima koji su imunosuprimirani, zbog bolesti ili liječenja;
  • Pacijentima s infekcijom HIV-om;
  • Djeci i adolescentima od 6 mjeseci do 18 godina koji boluju od respiratornih i KV kroničnih bolesti (cistične fibroze, astme, srčane mane, ali i metaboličkih bolesti uključujući dijabetes ili koji dugoročno koriste acetilsalicilatnu kiselinu). Uzrok Reye-ova sindroma je nepoznat, no mnogi slučajevi nastaju nakon infekcije virusima gripe A i B i virusom varicella-e. To je rijedak oblik akutne encefalopatije i masne infiltracije jetre, koji nastaje nakon nekih akutnih virusnih infekcija, osobito kad su za liječenje primijenjeni salicilati;
  • Teške komplikacije nastale kao posljedica infekcije gripom najčešće su kod djece mlađe od 5 godina. Stoga se u nekim zemljama preporučuje cijepljenje sve djece starije od šest mjeseci;
  • Pacijentima koji borave u stacionarnim ustanovama i koji dugotrajno borave u domovima za trajnu skrb;
  • Pacijentima sa smanjenom otpornosti na infekcije zbog odstranjenja ili disfunkcije slezene, celijakije ili anemije srpastih stanica;
  • Trudnicama i dojiljama. Trudnoća ne predstavlja kontraindikaciju za cijepljenje protiv gripe inaktiviranim cjepivom (intramuskularna ili intradermalna primjena). SZO preporuča cijepljenje protiv gripe trudnicama (bez obzira na stupanj trudnoće). Dokazano je da cijepljenje u prvom tromjesečju nije povezano s kongenitalnim anomalijama i bez rizika je za majku i dijete;
  • Pretilim pacijentima (s indeksom tjelesne mase [ITM]≥35 kg/m²);
  • Zdravstvenim radnicima.

Skupine ljudi kojima se preporuča cijepljenje protiv gripe su one koje su u opasnosti od razvoja ozbiljnih komplikacija ako se razbole, što uključuje hospitalizacije i smrtne ishode. Cijepljenjem tih osoba i onih koji su s njima u redovitom kontaktu (zdravstveni djelatnici, obitelj) na minimum se svodi nastanak komplikacija. Važno je da uprave domova za trajnu skrb pacijenata organiziraju i koordiniraju cijepljenje pacijenata, ali i cjelokupnog osoblja.

Osobe koje su u opasnosti od razvijanja ozbiljnih komplikacija čine prioritetnu skupinu za cijepljenje protiv gripe. U te rizične skupine ulaze trudnice, djeca mlađa od 5 godina, osobe starije od 65 godina i one s kroničnim bolestima, a posebno s respiratornim bolestima. U tim skupinama infekcija virusom gripe može lakše dovesti do sekundarnih oboljenja bakterijskog podrijetla (upale pluća, upale sinusa, upale srednjeg uha) pogoršanja kronične bolesti od koje boluju, komplikacija u trudnoći, hospitalizacije i smrti.

Cijepiti se može u Zavodima za javno zdravstvo, kod odabranog liječnika opće/obiteljske medicine, a od 2019. godine i u nekim ljekarnama koje organiziraju cijepljenja protiv gripe u suradnji s liječnicima.

Važno je u obzir uzeti sljedeće: prema Zakonu o lijekovima i Pravilniku o propisivanju i izdavanju lijekova na recept, ljekarnici mogu izdati cjepivo samo na liječnički recept. Pri kupnji cjepiva u ljekarni potrebno je imati privatni recept za cjepivo koje liječnik propisuje na ime pacijenta i prema uputama izdanim od liječnika i ljekarnika te cjepivo čuvati i prenositi na temperaturi hladnjaka.

Koliko traje sezona gripe?

Na sjevernoj hemisferi sezona gripe traje od listopada do ožujka ili travnja iduće godine. U većini zemalja cijepljenje počinje u ranu jesen, a može se provoditi do kraja sezone gripe (ožujak-travanj). No, preporuka je da to bude u jesen, jer se vrhunac epidemije očekuje od siječnja do ožujka iduće godine.

Kako liječiti gripu?

Bolest je potrebno shvatiti ozbiljno i ostati u krevetu, osim ako nije potrebna pomoć liječnika. Treba znati da:

• Organizam zaražen virusom gripe treba puno odmora i tekućine.

• Visoka temperatura, bolovi u mišićima i glavobolja mogu se ublažiti bezreceptnim lijekovima – analgeticima i antipireticima. Paracetamol je prema brojnim smjernicama lijek prvog izbora u snižavanju visoke tjelesne temperature. Postoji u raznim oblicima te pomaže i u ublažavanju bolova u zglobovima i mišićima, kod glavobolje i grlobolje. Osim paracetamola, mogu se preporučiti ibuprofen ili acetilsalicilatna kiselina. Da bi se izbjegle potencijalne interakcije, ljekarnik će preporučiti neki od navedenih lijekova u odgovarajućoj dozi, s obzirom na ostale bolesti i lijekove te dob pacijenta.

• Kod začepljenog nosa iznimno su učinkoviti dekongestivi (ksilometazolin, oksimetazolin, nafazolin) u obliku sprejeva i kapi za nos, koji smanjuju oteklinu sluznice nosa, volumen sluzi i olakšavaju protok zraka. S obzirom da se oni ne preporučuju određenim skupinama bolesnika (hipertenzija, bolest srca, hipertireoza, glaukom uskog kuta, feokromocitom, šećerna bolest, porfirija, korištenje inhibitora MAO) ljekarnik treba uvijek provjeriti medikacijsku povijest pacijenta te po potrebi savjetovati upotrebu sprejeva s hipertoničnom otopinom morske vode. U slučaju preporuke dekongestiva, potrebno je pacijenta upozoriti da se radi sprječavanja povratne pojave rinitisa uzrokovanog lijekom (rebound učinak) ne smiju upotrebljavati dulje od 5 dana.

• Grlobolju će ublažiti lokalni antiseptici i anestetici u obliku pastila ili spreja uz potrebno pridržavanje uputa o doziranju.

Kašalj će umiriti lijekovi za smirivanje suhog kašlja koji sadrže butamirat, a kad je riječ o produktivnom kašlju treba uzimati mukolitike, odnosno lijekove koji pomažu u razrjeđivanju sluzi te na taj način olakšavaju iskašljavanje. Na raspolaganju su primjerice acetilcistein, bromheskin, ambroksol ili standardizirani ekstrakt lista bršljana.

Lijekovi skraćuju trajanje bolesti i ublažavaju simptome, a u velikom postotku smanjuju broj i težinu komplikacija te potrošnju antibiotika i broj hospitalizacija.

Gripa se može zakomplicirati dodatnom bakterijskom infekcijom koja se može liječiti antibioticima. Obavezno treba kontaktirati liječnika u slučaju pojave sljedećih simptoma:

  • temperatura iznad 40°C duže od 3 dana,
  • izrazito bolno grlo s natečenim limfnim čvorovima na vratu,
  • gubitak svijesti,
  • iskašljavanje sekreta,
  • otok limfnih čvorova,
  • povraćanje,
  • neidentificirani osip.

Opravdanost suplementacije u prevenciji i liječenju gripe

U ljekarničkoj praksi potrebno je zadržati objektivnost u preporuci suplemenata koji se reklamiraju kao pripravci za imunološki sustav u svrhu prevencije i liječenja akutnih respiratornih infekcija. Potrebno je uvijek proučiti razinu dokaza i kvalitetu pojedinih proizvoda, naročito za primjenu u dječjoj i adolescentnoj dobi.

Revizijom istraživanja koja su se bavila ulogom vitamina C u sprječavanju i liječenju obične prehlade, pokazalo se da unos vitamina C u dozi od 1 gram na dan tijekom nekoliko mjeseci ne dovodi značajno do blagotvornog djelovanja na učestalost prehlade. Međutim, kod istraživanja koja su pratila terapijski utjecaj i onih koja su pratila preventivni utjecaj vitamina C na vrijeme trajanja simptoma, uočena je konstanta u smanjenju trajanja simptoma prehlade.

Vitamin C u dodacima prehrani najčešće je u obliku askorbinske kiseline, a dostupan je i u mnogim drugim oblicima. Studije su pokazale da je vrlo malo znanstvenih dokaza o boljoj apsorpciji ili učinkovitosti pojedinih oblika vitamina C. Možemo zaključiti da je suplementacija vitaminom C potrebna u slučaju prehrane siromašne voćem i povrćem te ako se povrće uglavnom obrađuje kuhanjem, nadalje pušačima, osobama starije dobi te osobama izloženima stresu i pojačanim fizičkim naporima.

S druge strane, manjak vitamina D je vrlo učestao u jesen i zimi, jer se ne skladišti toliko efikasno kao vitamin A ili B12. Vitamin D djeluje na urođeni i nespecifični dio imunološkog sustava stimulirajući procese poput fagocitoze te lučenje antimikrobnih peptida. Na specifični dio imunološkog sustava djeluje regulatorno i zbog toga je primjenu našao i u suplementaciji ljudi s autoimunim bolestima. Dugo smo godina živjeli u nepreciznom osjećaju gornje granice te su nekadašnji suplementi za odrasle ograničeni na 400 IJ bili jednostavno neadekvatni. Stoga bi za prevenciju od dišnih infekcija bilo mudro tijekom jesenskog i zimskog razdoblja, kada je izlaganje suncu minimalno, svakodnevno uzimati vitamin D3 u dozi od 1.000 IJ. Osobama koje se ubrajaju u neku od rizičnih skupina treba savjetovati da u laboratoriju provjere razinu 25(OH)D u serumu, da bi prilagodba doze bila sukladna dobivenom nalazu.

Cink je također jedan od mikroelemenata koji je kasno prepoznat kao esencijalni nutritivni faktor, a njegova iznimno široka uloga u ljudskoj fiziologiji nije limitirana samo na imunološki sustav. Manjak cinka nije rijedak, jer neki lijekovi poput pojedinih klasa antihipertenziva utječu na njegovo smanjenje. Pregledom Cochrane baze podataka nalazi se dokaz da cink može smanjiti trajanje simptoma prehlade ako se uzme unutar 24 h od pojave prvih simptoma u dozi od najmanje 10 mg. Maksimalna dnevna doza je 40 mg, a prekomjerno uzimanje može uzrokovati neravnotežu s bakrom, što pak može negativno djelovati na razinu kolesterola. Dodatak prehrani s cinkom treba uzimati s čašom vode nekoliko sati odvojeno od obroka da se ne bi ometala njegova apsorpcija.

Beta glukani su već dugo prisutni na tržištu i daleko su kompleksniji nego što izgledaju, a razgranatost kemijskim vezama 1,3 i 1,6 nije jedini strukturalni uvjet. Beta glukani za svoje djelovanje moraju imati trostruku uzvojnicu i prije svega moraju imati dovoljan broj kliničkih studija. Samo nekoliko beta glukana na tržištu ima doista barem par kliničkih potvrda u pogledu prevencije prehlade, ali ne i gripe.

Kod probiotika uvijek moramo biti svjesni svojstva soja, jer pojedini sojevi imaju različite utjecaje na imunološki sustav. Dodatno treba uzeti u obzir i kvalitetu preparata koji sadrži probiotik. U kontekstu prehlada najviše će nas zanimati sojevi koji pokazuju stimulativnu ulogu prema Th1 imunološkom dijelu sustava i, naravno, zanimat će nas koliko imaju kliničkih studija u željenim indikacijama. Kao i kod lijekova, trebamo paziti da doza u proizvodu doista i odgovara kliničkim studijama.

Biljka koju već desetljećima pratimo u kontekstu dišnog sustava je ehinaceja. Za primjenu postoji nekoliko tipova ekstrakata: jedni koji su bez alkil-amida te drugi koji sadrže tu grupu spojeva. Ehinaceja koja sadrži alkil-amide nije samo „stimulator“ već djeluje i protuupalno. Premda je Europska agencija za lijekove limitirala dužinu trajanja njene primjene, uzimanje ehinaceje može biti preporuka u ranim fazama prehlade ili kratkotrajnije prevencije.

Uloga ljekarnika u prevenciji gripe

Izvješće Svjetske farmaceutske federacije (FIP) pokazuje da je nakon pandemije COVID-19 broj zemalja u kojima se cijepljenje protiv gripe uspješno provodi i u ljekarnama porastao na 56, a od toga u 15 zemalja EU. Ljekarnici koji pružaju tu uslugu prolaze obaveznu certificiranu edukaciju ili u okviru studija ili u organizaciji nacionalnih Ljekarničkih komora, Ministarstava zdravstva, Farmaceutskih društava, i to uz obavezan trening za obnovu licence za cijepljenje, svakih 2-5 godina.

Cijepljenje protiv gripe u ljekarnama u zemljama EU dovelo je do porasta procijepljenosti građana koji su prepoznali ljekarnu kao mjesto gdje mogu bez nošenja cjepiva liječniku i čekanja u čekaonicama obaviti cijepljenje u doba kada njima to najviše odgovara. Zanimljivo je da pacijenti pokazuju visok stupanj zadovoljstva cijepljenjem u ljekarnama, te daju visoku ocjenu za profesionalnost ljekarnika u pružanju te dodatne usluge.

Osim što ljekarnici cijepe protiv gripe, postali su i propisivači tog cjepiva u većini zemalja gdje imaju ovlast cijepljenja, čime se dodatno povećava procijepljenost rizičnih skupina bolesnika i smanjuje pojavnost komplikacija.

Ljekarnici u Hrvatskoj svakako trebaju identificirati osobe kojima se cijepljenje preporuča radi smanjenja rizika kod kroničnih pacijenata i smrtnosti u rizičnoj populaciji, te ih uputiti gdje i kada se mogu cijepiti.

Odlukom Fakultetskog vijeća Sveučilišta u Zagrebu Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta od 15. rujna 2020. godine, u integrirani preddiplomski i diplomski studij farmacije u ak. god. 2020./2021 uveden je izborni predmet „Cijepljenje u ljekarničkoj praksi”. Zbog toga do danas imamo više od 360 magistara farmacije s ishodom učenja za cijepljenje, a u planu je nacionalna edukacija ljekarnika koji su ranije završili studij, u organizaciji Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta i Hrvatske ljekarničke komore. Najavljena je i skora izmjena regulative da bi u Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti ljekarnik uz odgovarajuću edukaciju bio naveden kao osoba koja može cijepiti bez nadzora doktora medicine, čime bi cijepljenje protiv gripe postalo još dostupnije i u našoj zemlji.

Svojim savjetovanjem pacijenata o cijepljenju protiv gripe ljekarnici jačaju kompetencije i ulogu ljekarnika te promiču uvjerenje i stav da je ljekarna mjesto gdje se razgovara o cijepljenju, pripremajući se za buduće uloge u tom području.

Literatura:

https://www.hzjz.hr/tag/gripa/ , pristup bazi 03.11.2024.

https://www.ecdc.europa.eu/en/seasonal-influenza/facts/factsheet , pristup bazi 03.11.2024.

Thompson WW, Shay DK, Weintraub E, et al. Mortality associated with influenza and respiratory syncytial virus. JAMA. 2003;289(2):179-86.Webster RG, Monto AS, Braciale TJ, Lamb RA (editors). Textbook of Influenza. 2nd ed. Chichester: John Wiley & Sons Ltd; 2013

Thompson M, Kwong J, Regan A, Katz M, Drews S, Azziz-Baumgartner E et al. Influenza Vaccine Effectiveness in Preventing Influenza-associated Hospitalizations During Pregnancy: A Multi-country Retrospective Test Negative Design Study, 2010–2016. Clinical Infectious Diseases, Volume 68, Issue 9, 1 May 2019, Pages 1444–1453.

Pontel L, Formaldehyde metabolism and its impact on human health, Current Opinion in Toxicology 2018

Principi N, Esposito S. Aluminum in vaccines: Does it create a safety problem? Vaccine. 2018 Sep 18;36(39):5825-5831.

www.cdc.gov/vaccinesafety/concerns/autism.html , pristup bazi 03.11.2024.

www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/nuspojave-cijepljenja-u-hrvatskoj , pristup bazi 03.11.2024.

www.vaccines.gov/diseases/flu/ , pristup bazi 03.11.2024.

Kummer I., Držaić M., Šepetavc M. Što ljekarnici i pacijenti misle o prevenciji i liječenju gripe? Farmaceutski glasnik, 11, 2017.

Pernille Jorgensen, Jolita Mereckiene, Suzanne Cotter, Kari Johansen, Svetla Tsolova, Caroline Brown. How close are countries of the WHO European Region to achieving the goal of vaccinating 75% of key risk groups against influenza? Results from national surveys on seasonal influenza vaccination programmes, 2008/2009 to 2014/2015. Vaccine. Volume 36, Issue 4, 25 January 2018, Pages 442-452

Grupa autora, CASI Priručnik za samoliječenje, 2017

FIP, Global report, An overview of  current pharmacy impact on immunisation 2024

PGEU, Annual report 2024.

www.nhs.uk/Conditions/vaccinations/Pages/flu-influenza-vaccine.aspx , pristup bazi 03.11.2024.

Jolliffe DA, Camargo CA Jr, Sluyter JD, Aglipay M, Aloia JF, Ganmaa D, Bergman P, Borzutzky A, Damsgaard CT, Dubnov-Raz G, Esposito S, Gilham C, Ginde AA, Golan-Tripto I, Goodall EC, Grant CC, Griffiths CJ, Hibbs AM, Janssens W, Khadilkar AV, Laaksi I, Lee MT, Loeb M, Maguire JL, Majak P, Mauger DT, Manaseki-Holland S, Murdoch DR, Nakashima A, Neale RE, Pham H, Rake C, Rees JR, Rosendahl J, Scragg R, Shah D, Shimizu Y, Simpson-Yap S, Kumar GT, Urashima M, Martineau AR. Vitamin D supplementation to prevent acute respiratory infections: systematic review and meta-analysis of aggregate data from randomised controlled trials. medRxiv [Preprint]. 2020 Nov 25:2020.07.14.20152728. doi: 10.1101/2020.07.14.20152728. Update in: Lancet Diabetes Endocrinol. 2021 May;9(5):276-292. doi: 10.1016/S2213-8587(21)00051-6. PMID: 33269357; PMCID: PMC7709175

Abioye AI, Bromage S, Fawzi WEffect of micronutrient supplements on influenza and other respiratory tract infections among adults: a systematic review and meta-analysisBMJ Global Health 2021;6:e003176.

Rennerova Z, Picó Sirvent L , Carvajal Roca E , Paśnik J , Logar M , Milošević K, Majtan J , Jesenak M. Beta-(1,3/1,6)-D-glucan from Pleurotus ostreatus in the prevention of recurrent respiratory tract infections: An international, multicentre, open-label, prospective study. Frontiers in Pediatrics vol. 10, 2022. https://www.frontiersin.org/journals/pediatrics/articles/10.3389/fped.2022.999701 Doi 10.3389/fped.2022.999701

Łagowska K, Bajerska J. Probiotic Supplementation and Respiratory Infection and Immune Function in Athletes: Systematic Review and Meta-Analysis of Randomized Controlled Trials. J Athl Train. 2021 Nov 1;56(11):1213-1223. doi: 10.4085/592-20. PMID: 33481001; PMCID: PMC8582629.

Zhao Y, Dong BR, Hao Q. Probiotics for preventing acute upper respiratory tract infections. Cochrane Database of Systematic Reviews 2022, Issue 8. Art. No.: CD006895. DOI: 10.1002/14651858.CD006895.pub4.

Gancitano, G.; Mucci, N.; Stange, R.; Ogal, M.; Vimalanathan, S.; Sreya, M.; Booker, A.; Hadj-Cherif, B.; Albrich, W.C.; Woelkart-Ardjomand, K.; et al. Echinacea Reduces Antibiotics by Preventing Respiratory Infections: A Meta-Analysis (ERA-PRIMA). Antibiotics 2024, 13, 364. https://doi.org/10.3390/antibiotics13040364

https://www.isvu.hr/visokaucilista/hr/podaci/6/akademskagodina/2022/predmet/218570/razina/5/izvedba/R/smjer/5, pristup bazi 03.11.2024.

https://www.isvu.hr/visokaucilista/hr/podaci/6/predmeti , pristup bazi 03.11.2024.