Danas se mijenja negativna konotacija tog osjetljivog razdoblja te se orijentira prema ženskoj snazi, zrelosti i samosvijesti. Savjeti o menopauzi uključuju promoviranje njezine prirodnosti, a naglasak se, od vremena u kojem je „spas“ i jedini izbor bio isključivo hormonska nadomjesna terapija, stavlja na holistički pristup cjelokupnom psihofizičkom funkcioniranju.
Autorica članka: Ana Močić, mag.pharm., univ.spec. kliničke farmacije, inPharma 93, rujan/listopad 2024.
Izraz menopauza dolazi od grčke riječi meno (mjesec, menzes) i pausis (pauza), a označava prestanak mjesečnice. Mnoge ju žene prepoznaju kroz brojne tjelesne i emocionalne promjene na koje nailaze u tom složenom razdoblju života, s naglaskom na promjenu funkcije jajnika. Doba menopauze ili klimakterija traje od šest do trinaest godina, unutar kojeg se obrazac redovitih mjesečnica mijenja u neredovite, praćene simptomima ponajviše tjelesne prirode. Prema podacima North American Menopause Society, šest tisuća žena u SAD-u svakodnevno ulazi u menopauzu, što je više od dva milijuna žena na godinu, a s obzirom na povećanje životnog vijeka menopauzu danas smatramo i «proljećem» druge polovice života.
Menopauza kroz povijest
Postoje zapisi keltske kulture u kojima su mlade žene promatrane kao cvijet, majke kao plod, a starije žene kao sjeme. U nekim drugim, primitivnim kulturama smatralo se da su žene u menopauzi pametnije i moćnije od plodnih žena, jer zadržavaju svoju «mudru krv», a u tim kulturama mogle su postati šamani samo po gubitku ciklusa. Danas se na žene u menopauzi gleda kao na žene u godinama mudrosti. To se objašnjava i visokom razinom hormona FSH i LH, koji nakon razdoblja aktivne menstruacije i plodnosti ostaju trajno povišeni.
Možemo li menopauzu usporediti s adolescencijom?
S obzirom da adolescencija predstavlja razdoblje života povezano s „burom“ emocija, tjelesnih i kognitivnih promjena, mogli bismo povući paralelu, pa čak reći da je menopauza adolescencija u nekom obrnutom smjeru. Naime, radi se o zrelim životnim godinama u kojima imamo određeno životno iskustvo i vještine kojima možemo nadići svakodnevne poteškoće zrelije nego li do sada. Zasigurno, bura emocija, navale vrućina, nestabilnosti ili plača nisu nešto što bi svaka žena željela bilo kome, a najmanje sebi, ali upravo kroz sve to dolazi preobrazba u novo životno razdoblje u kojem bi se svaka žena trebala prihvatiti upravo onakvom kakva jest, otpustiti sve što nije važno i u svoj život uvesti ono što je oduvijek željela.
Jesu li jajnici jedini proizvođači hormona u tijelu žene?
Jajnici su odgovorni za produkciju estrogena, progesterona te androgena (DHEA i testosteron). Razine progesterona i estrogena iz jajnika smanjuju se nakon menopauze, međutim postoje druga mjesta u tijelu koja na sebe mogu preuzeti proizvodnju tih istih hormona, ovisno o načinu života i prehrani. To su nadbubrežna žlijezda, gušterača, jetra, štitnjača, tkivo dojke i hipofiza. Potvrđeno je da se smanjenjem sinteze hormona u jajnicima tijekom menopauze udvostručuje sinteza androgenih hormona iz svih tih drugih izvora. Također, uvriježeno je mišljenje da žene u čijem se tijelu stvara određena koncentracija androgena lakše prolaze kroz menopauzu, jer oni mogu djelovati kao slabi estrogeni.
Funkcija nadbubrežne žlijezde u perimenopauzi
Nadbubrežne žlijezde locirane su iznad bubrega te se smatraju glavnim pokretačima hormona adrenalina, kortizola i DHEA koji tijelu omogućuju ”preživljavanja” dajući mu energiju, ali su istovremeno i glavni «upijači šoka i stresa», pa se ovisno o svakodnevnim aktivnostima mogu vrlo brzo iscrpiti. Hormonskim, 24-satnim testovima može se pratiti dnevna cirkulacija tih hormona. Kada prikazuje jako visoke razine kortizola, javljaju se brojni simptomi koji tijelo nastoje upozoriti da je vrijeme za odmor. Kortizol u normalnim koncentracijama održava prirodan otpor i izdržljivost tijela. Djeluje tako da stimulira jetru na pretvorbu aminokiselina u glukozu, suprotstavlja se alergijama i upalama, regulira raspoloženje, održava stabilnost protiv stresa i infekcije. Višak kortizola smanjuje iskorištavanje glukoze u stanicama i povisuje šećer u krvi, ubrzava propadanje bjelančevina, što slabi mišiće i izaziva osteoporozu, blokira djelovanje seksualnih hormona, povećava rizike za visoki krvni tlak, srčane bolesti i visoku razinu kolesterola.
U normalnim uvjetima DHEA ima zadaću kontrolirati i poništavati učinke neželjenog kolesterola, ali može i povećati otpornost na viruse i bakterije, poticati izgradnju kostiju, smanjiti kolesterol, povećati mišićnu masu, vitalnost i energiju, poboljšati spavanje itd. Može se zaključiti da neravnoteža između kortizola i DHEA može uvjetovati brojne tegobe, od umora do raznih bolesti, kao i brojne simptome vezane za menopauzu.
Nadbubrežne žlijezde možemo potaknuti na rad i ravnotežu u sintezi hormona zdravim prehrambenim navikama, vitaminsko-mineralnom suplementacijom, tjelovježbom, sunčevom svjetlošću i snom.
Što o menopauzi kažu žene
Danas većina žena u menopauzu ulazi između 45. i 55. godine života. Uvriježeno je mišljenje da u nju ulaze u godinama u kojima su ulazile i njihove majke, dakle da je to genetski uvjetovano. No, danas postoje brojne studije koje pokazuju da stil života u mnogočemu može odgoditi posljednju menstruaciju, bez obzira na genetiku. Neke studije upućuju na to da žene koje u menopauzu uđu ranije u životu, općenito imaju duže i menopauzalne simptome. Tijekom procesa koji traje od šest do trinaest godina, krvarenje se može pojačati ili smanjiti, a neke žene mogu izgubiti mjesečnicu koja se nakon nekog vremena može i ponovo vratiti. Kad započne ciklus perimenopauze žene najčešće osjećaju glavobolju ili razdražljivost, što može biti posljedica povećane razine estrogena u odnosu na progesteron, a to je uzrokovano smanjenom ovulacijom. Također, žene koje su burnije prolazile kroz razdoblje menstruacije, postporođajno razdoblje ili trudnoću, češće pokazuju netoleranciju na perimenopauzu u odnosu na one koje su kroz navedena razdoblja prošle bez većih poteškoća. Od ostalih simptoma vrlo su učestali: navale vrućine, suhoća rodnice, smanjena seksualna želja, psihička nestabilnost i smetenost.
Menopauza i bolesti srca
Neke žene u menopauzi pate od srčanih palpitacija koje su često povezane sa stanjima panike, straha i depresije. Uvriježeno je mišljenje da je manjak estrogena glavni uzročnik srčanih bolesti, međutim u tim godinama razvijaju se i brojni drugi poremećaji, uključujući i metaboličke bolesti koje puno ranije mogu uzrokovati štetu za KV sustav od samog nedostatka estrogena.
Glavni čimbenik rizika za bolest srca je povećana otpornost na inzulin koja je prisutna kod 50% žena, posebno u razdoblju menopauze. Životni stil čija je značajka unos velikih količina transmasnih kiselina i rafiniranih ugljikohidrata, u kombinaciji s neadekvatnom količinom bjelančevina i mikronutrijenata te nedostatkom tjelovježbe može potaknuti staničnu upalu, što posljedično može izazvati predispoziciju za dijabetes, hipertenziju i srčanu bolest. Novija su istraživanja pokazala da prirodni progesteron ima zaštitno djelovanje na koronarne arterije žena.
Menopauza i promjena raspoloženja
Novije studije upućuju na to da najveći broj žena izlazak iz reproduktivne dobi ne doživljava kao tako veliki stres kao što je to kulturološki nametnuto. Najveći uzrok stresa u menopauzi je životno razdoblje u kojem se često događaju promjene unutar obiteljske dinamike, briga o starijim roditeljima, naglo odrastanje i odlazak djece iz obiteljskog doma. Depresija, ako se javi, zahtijeva ozbiljan pristup medicinskog tima, interdisciplinarnost i individualizaciju. Kod nekih žena hormonska terapija može imati pozitivan efekt na simptome depresije, ali kod drugih ne.
Dokazano je da se tijekom perimenopauze smanjuje kognitivna sposobnost učenja, koja se po stabilizaciji menopauze vraća na normalu, a pacijentice upravo taj simptom povezuju s osjećajem tuge i «prazne glave».
Laboratorijska potvrda menopauze
Laboratorijski se može mjeriti razinu gonadotropina koju stvara hipofiza. Mjere se koncentracije hormona FSH (folikulo-stimulirajući hormon) i LH (luteinizirajući hormon). Tijekom redovitih ciklusa oni dostižu najviše koncentracije u sredini ciklusa, a u razdoblju perimenopauze zbog snižene ovulacije hipofiza ih nastavlja stalno izlučivati, jer nema povratnu spregu od jajne stanice koja bi je upozorila da nakon što prođe ovulacija smanji sintezu tih istih hormona. Kad razina FSH i LH dostigne maksimalne granice, smatra se da se ulazi u menopauzu.
Je li svaka menopauza prirodna?
Najveći broj žena ulazi u menopauzu na prirodan, evolucijski i biološki održiv način, međutim, manji broj doživljava prijevremenu menopauzu u kasnim tridesetima ili ranim četrdesetim godinama kao posljedicu neke vrste imunološkog zbivanja za koje se ne zna točan uzrok. Također, žena može ući u ranu menopauzu i kao posljedica histerektomije ili operativnog odstranjenja maternice i oba jajnika s jajovodima, što rezultira trenutačnom menopauzom uz vrlo intenzivne simptome koji zahtijevaju nadomjesno liječenje i drugačiji pristup. Danas postoji i velik broj žena koje su bile podvrgnute kemoterapiji za različite vrste raka, koje kao posljedicu razvijaju prijevremenu menopauzu.
Pitanje hormonske terapije
Medicinska literatura koja se bavi hormonskom terapijom često je kontradiktorna te je jasno da ne postoji univerzalni pristup za sve žene. Dakle, hormonsku terapiju potrebno je individualizirati. Sintetski hormoni ne mogu dati optimalan fiziološki odgovor, jer je njihova struktura nepoznata ljudskom tijelu, no lako se patentiraju, pa su najdostupniji oblici hormona. Danas znamo da hormonsko liječenje ne bi trebalo biti svedeno samo na estrogen, već i na progesteron i androgene. S druge strane pojam „prirodni hormon“ odnosi se na hormone izolirane iz biljnih sterola, koje nalazimo u soji i jamu, molekularne strukture koje se modificiraju u laboratoriju da bi bile slične hormonima koji se nalaze u ljudskom tijelu. Cilj prirodnog hormonskog nadomjesnog liječenja je ženama u menopauzi pružiti olakšanje simptoma.
Kombinacije hormona mogu se davati oralno, kožnim putem ili vaginalno, pri čemu su transdermalna i vaginalna primjena fiziološki najbolji načini primanja hormona, jer u tim slučajevima preparati ne moraju prolaziti GI sustav i eliminaciju putem jetre. Hormonsko liječenje može trajati od jedne do pet godina, ovisno o odgovoru, a bitno ga je započeti unutar prve tri godine od nastupa menopauze.
Rađene su brojne studije kojima se nastojalo prikazati kolika je korist u odnosu na rizik pri primjeni hormonskog liječenja u pogledu srčanih bolesti, sniženja kolesterola, kognitivnog propadanja, razvoja ateroskleroze i incidencije karcinoma dojki. Rezultati su pokazali pozitivan učinak na srčani mišić i sniženje LDL kolesterola, bez utjecaja na kognitivne karakteristike. Također, pokazano je da je povećan rizik za karcinom dojke nakon primjene hormonske terapije rijedak – manje od jednog slučaja karcinoma na tisuću žena koje je obuhvatila jedna studija iz 2016. No, u studijama su prirodni hormoni uzrokovali puno manju incidenciju karcinoma dojke i razvoja kardiovaskularnih bolesti od sintetičkih hormona. Naposlijetku, najbolji način evaluacije uspješnosti hormonske terapije predstavlja olakšanje simptoma i opće blagostanje, a znanost koja podupire hormonsku terapiju još je u razvoju.
Estrogen kao osnova hormonskog liječenja
U ženskom tijelu postoje tri tipa estrogena: estron (E1), estradiol (E2) i estriol (E3). Estrogen djeluje kao hormon rasta za dojke, maternicu i jajnike. Pretjeranim stimuliranjem tih organa estrogenom koji je povezan s pretjeranim rastom stanica, može se razviti karcinom. Nadalje, estrogen podiže HDL i korisno djeluje na stijenke krvnih žila te sprječava osteoporozu, jer inhibira aktivnost osteoklasta. Također, ublažava navale vrućine, sprječava stanjivanje vaginalnog tkiva i suhoću, podupire kolagen i sprječava nastanak bora. Estrogen iz bilo kojeg izvora može biti potencijalno opasan ako se koristi u previsokoj dozi ili ako doza nije uravnotežena progesteronom. Konvencionalna hormonska terapija ne smatra se prikladnom za žene koje su imale karcinom dojke ili bilo koju vrstu neoplazije povezanu s estrogenom.
Kad se u terapiju uvodi progesteron?
Tijekom perimenopauze razine estrogena često rastu, a progesterona padaju, pa bi on trebao biti prvi izbor kod žena koje se nalaze u perimenopauzi, kao prva terapija za stabilizaciju simptoma. U kliničke svrhe, često se koristi sintetski medroksiprogesteron acetat, posebice kad žena ima iznimno obilna krvarenja. No, s upotrebom takvog oblika često se javljaju nadutost, mučnina, glavobolja, debljanje i depresija. Bolji način unosa progesterona je transdermalnim putem u obliku 2% progesteronskih krema koje su vrlo potentne i dobro se apsorbiraju preko male površine kože.
Što može utjecati na simptome menopauze
Epidemiološka studija koja je uključila 35.000 Britanki otkrila je da su žene čija je prehrana uključivala velike količine ribljeg ulja i svježih mahunarki, odgodile svoju posljednju mjesečnicu za 3,3 godine, što upućuje na jasnu povezanost prehrane i hormonske ravnoteže.
Dokazano je da prehrana s niskim glikemijskim indeksom, dakle bez konzumacije alkohola, šećera, proizvoda od bijelog brašna i kave, gotovo uvijek smanji incidenciju i pojavu navala vrućine kod žena. Što se tiče vitaminske suplementacije, male razine dokaza vezane su uz suplementaciju vitaminom E (100-400 IJ/dan) i askorbinskom kiselinom (1.000 mg/dan).
Poznat je podatak da Japanke imaju manju stopu valunga i drugih simptoma manopauze zahvaljujući visokom udjelu proizvoda od soje u prehrani. Fitoestrogeni su prirodne supstancije nalik na estrogen, a nalaze se u više od 300 biljaka. Najpoznatiji izvori su: soja, sjemenke lana, zob, pšenica, kikiriki, bademi, indijski oraščići i jabuke. Fitoestrogeni sadrže izoflavone, kemijski slične estrogenima u ljudskom tijelu, koji sprječavaju oštećenja koja nanose slobodni radikali, smanjujući tako i menopauzalne simptome.
Biljni pripravci
- Cimcifuga (Cimcifuga racemosa) – za olakšavanje tegoba menopauze počela se koristiti u Njemačkoj. Tamo je još 1956. registriran prvi biljni lijek s njezinim ekstraktom, a tako je registriran i danas. U podzemnim dijelovima biljke koncentrirane su terapijski aktivne tvari među kojima nema fitoestrogena. Glavne djelatne sastavnice su triterpenski saponini, fenolne kiseline i biogeni amini koji nemaju sposobnost vezanja za estrogenske receptore, pa se isključuje hormonski učinak. Iako mehanizam djelovanja nije u potpunosti razriješen, istraživanja pokazuju da aktivne tvari učinak ostvaruju preko središnjeg živčanog sustava, djelujući kao agonisti serotoninskih receptora (aktiviraju ih) te tako utječu na različite fiziološke funkcije. Dosadašnja znanstvena istraživanja potvrdila su opravdanost tradicionalne primjene cimicifuge i njezinog uključivanja u suvremenu medicinu i farmaciju. Prema Europskoj agenciji za lijekove, fitopreparati s cimicifugom registriraju se isključivo u kategoriji biljnih lijekova provjerene medicinske upotrebe za ublažavanje tegoba menopauze kao što su navale vrućine i pojačano znojenje.
- Divlji jam (Dioscorea villosa L.) poznat i kao američki jam, meksički jam, četverolisni jam, đavolje kosti... je dugačka biljka srcolikih listova podrijetlom iz Sjeverne Amerike. U svojoj medicini često su je koristili sjevernoamerički Indijanci za liječenje probavnih i menstrualnih tegoba, kašlja itd. U današnje doba često se koristi u alternativnoj medicini, i to kao sastojak krema i drugih pripravaka koji ublažavaju simptome menopauze – valove vrućine i noćno znojenje.
- Tajlandski kudzu (Pueraria mirifica) dokazno je djelotvorna biljka u ublažavanju menopauzalnih simptoma kao što su vaginalna suhoća, valunzi, nesanica i razdražljivost. Standardizirana formulacija sadrži biljne sterole, poznate kao miroestrioli koji imaju djelovanje nalik na estrogen kada se radi o kostima i vaginalnom tkivu, a istodobno štite dojku i endometrij od posljedice viška estrogena.
- Maka (Lepidium meyenii) je jedna od glavnih prehrambenih namirnica u Peruu i iznimno je hranjiva, adaptogena biljka, što znači da može modulirati tjelesni odgovor na bilo koju vrstu stresa. Istraživanja pokazuju da povećava proizvodnju spolnih hormona, jača seksualni poriv, energizira te ima pozitivan učinak na mentalno zdravlje. Zbog tih svojstava možemo je preporučiti u perimenopauzi i menopauzi.
- Ašvaganda (Withania somnifera) je tradicionalna ajurvedska biljka poznata i kao zimska trešnja ili indijski ginseng. Porijeklom je iz Indije, sjeverne Afrike i Bliskog istoka, a danas se uzgaja u raznim zemljama. Jedna je od najvažnijih ajurvedskih biljaka koja ima širok spektar djelovanja. Ajurveda smatra da ašvaganda može uspješno pomoći i u smanjenju tegoba menopauze, jer povoljno utječe na endokrini sustav i pomaže uspostaviti ravnotežu hormona u organizmu. Osim toga, poboljšava rad ženskih reproduktivnih organa, smanjuje upale i povećava plodnost.
- Ulje noćurka (Oenothera biennis) naročito dobro djeluje na ženski organizam te je jedno od najdjelotvornijih za ublažavanje simptoma psorijaze. Ublažava i menstrualne tegobe (bolne i neredovite menstruacije) te smanjuje pojavu depresivnih stanja, promjene u raspoloženjima i glavobolje. Ublažava osjetljivost dojki, naticanje i nadutost. Pomaže kod hormonalnih promjena na koži te potiče njenu obnovu, a od davnina se koristilo kao prirodna terapija za žene u menopauzi.
- Crvena djetelina (Trifolium pratense) je nezaobilazna biljka u liječenju i prevenciji raznih simptoma menopauze. Sadrži bogat izvor fitoestrogena i izoflavona, spojeva koji djeluju slično kao hormon estrogen. Pregled više studija pokazao je da ti spojevi pomažu u ublažavanju simptoma povezanih s padom proizvodnje estrogena, koji se javlja s menopauzom, uključujući valunge, kožne probleme, noćno znojenje, promjene raspoloženja i gubitak koštane mase.
- Valerijana (Valeriana officinalis) je još jedna omiljena biljka za ženske “boljke”. Ekstrakt njenog korijena od davnina se koristi u biljnoj medicini za izazivanje emocionalnog opuštanja i osjećaja smirenosti te za liječenje simptoma menopauze kao što su nesanica i valovi vrućine. U studiji na 100 žena u menopauzi koristila se kombinacija valerijane i matičnjaka koja se pokazala značajno učinkovitijom u poboljšanju kvalitete sna od placeba. Studija iz 2023. koja je uspoređivala djelovanje ekstrakta komorača i valerijane nasuprot placeba, pokazala je da je ekstrakt učinkovit za ublažavanje nesanice, smanjenje težine i učestalosti valunga.
- Sjemenke lana (Linum usitatissimum) prirodno su bogat izvor lignana, biljnih spojeva koji imaju kemijsku strukturu i aktivnost sličnu estrogenu. Zbog toga su vrlo korisne za ublažavanje simptoma menopauze kao što su gubitak koštane mase i valovi vrućine, jer smanjuju učestalost i trajanje valunga. U maloj, tromjesečnoj studiji na 140 žena u menopauzi, skupina sudionica koje su uzimale sjemenke lana same su prijavile značajna poboljšanja kod različitih simptoma menopauze te na ukupnu kvalitetu života.
- Ginseng (Panax ginseng) je višegodišnja biljka porijeklom iz Azije koja se koristi u tradicionalnoj kineskoj medicini za liječenje raznih bolesti, uključujući simptome menopauze. Podržava kognitivne funkcije, smanjuje nesanicu, učestalost i jačinu valunga te znojenja, poboljšava raspoloženje i opću kvalitetu života žena u menopauzi. Određena istraživanja pokazuju da ginseng može pomoći u ublažavanju seksualnih problema koji su povezani s menopauzom, jer povećava razinu energije.
Kako utjecati na smanjenje neugodnih simptoma ?
S obzirom na širok spektar simptoma te individualne zahtjeve u smislu tolerancije tih simptoma, bilo bi dobro izraditi sveobuhvatan plan koji će ženu uvesti u promjenu dosadašnjeg stila života. Prije svega, potrebno je promijeniti prehrambene obrasce tako da se smanji opterećenje nadbubrežne žlijezde, uz uvođenje tjelovježbe tri puta tjedno. Potom, u terapiju se može uvesti neka od navedenih ljekovitih biljaka koja će supstitucijom ili oponašanjem izgubljenog estrogena modificirati simptome koje žena osjeća.
Ako žena i dalje ima jake simptome, u dogovoru s liječnikom može se uvesti hormonska terapija, kod koje prednost uvijek imaju prirodni hormoni unešeni transdermalnim ili vaginalnim putem, a čiji se učinak evaluira godišnje. Nakon toga se odlučuje o izboru za iduću godinu ili prestanku terapije. Također, opravdano je uzimati i kombinaciju hormonskog liječenja uz biljne fitoestrogenske pripravke, posebno ako se hormonska terapija nastoji prekinuti, kako bi taj prijelaz, što se tiče simptoma, bio lakši. Ako je potrebno pacijenticu „skinuti“ s hormonske terapije, to treba obaviti tako da se smanjuje po jedna tjedna doza do potpunog izvođenja lijeka.
Zaključak
Žena za vrijeme menopauze doživljava brojne promjene koje ovise o mnoštvu činitelja, od nasljednih osobina, prehrane, očekivanja sredine iz koje potječe do vlastitog vrednovanja. Danas znamo da 15% žena ne pokazuje simptome menopauze, a čak 85% njih doživljava navale vrućine. No, postoje različite metode za tretiranje tih simptoma, od prirodnih hormona do homeopatije. Zapadna medicina pruža mnogo kada se radi o metabolizmu hormona, gustoći kostiju i zdravlju srca, a u kombinaciji s komplementarnim metodama istoka kao što su akupunktura, meditacija i ljekovito bilje, napredak je izvjesniji. Važno je biti pozitivan, osluškivati tijelo i potrebe da bi bilo koji izbor nošenja sa simptomima bio uspješan i valjan.
Literatura:
Bruneton J. Pharmacognosy, phytochemistry, medicinal plants. Paris: Lavoisier Publishing, 1995.
Cassidy A, Hanley B, Lamuela-Raventos RM. Isoflavones, lignans and stilbens – origins, metabolism and potential importance to human health. J Sci Food Agric. 2000; 80:1044-1062.
Cos P, Bruyne TD, Apres S, Berghe DV, Pieters L, Vlietinck AJ. Phytoestrogens: Recent development. Planta Medica 2003; 69: 589-689.
Basly J-P, Lavier, Conivenc M-C. Dietary phytoestrogens: Potential selective estrogen enzime modulators, Planta Medica 2005; 71, 4: 287-294.
Morito K, Aomori T, Hirose T, Kinio J et all. Interaction of phytoestrogens with estrogen receptors alpha and beta (I). Biol. Pharm. Bull 2001; 24: 351-356.
Morito K, Aomori T, Hirose T, Kinio J et all. Interaction of phytoestrogens with estrogen receptors alpha and beta (II). Biol. Pharm. Bull 2002; 25: 48-52.
Barrett M ed. The handbook of clinically tested herbal remedies. New York, London, Oxford: The Haworth Press Inc., 2004.
Blumenthal M ed. The complete German commission E monographs. Boston: The American botanical Council, 1998.
Jenkins DJ, Kendall CW, D’Costa MA, Jackson CJ, Vidgen E, Silverman JA, Koumbridis G, Honey J, Rao AV, Fleshner N, Klotz L. Soy compsuntion and phytoestrogens: effect on serum prostata specific antigen when blood lipids and oxidized low density lipoprotein are reduced in hyperlipidemic men. J Urol 2003; 169(2):507-11.
Liggins J, Mulligan A, Runswick S, Bingham SA. Daidzein and genistein content of cereals. Eur J Clin Nutr 2002; 56(10):961-6. Natural alternative to menopausal hormone replacement therapy. Phytoestrogens, Minerva Ginecol 2002; 54(1):53-7.
Nikander E, Kilkkinen A, Metsa-HeikkilaM, Adlercreutz H, Pietiner, Tiitinen A, Ylikorkala O. A randomized placebo-controlles crossover trial with phytoestrogens in treatment of menopause in breast cancer patients. Obstet Gynecol 2003; 101(6):1213-20. Paediatric group position statement on the use of soya protein in infants, J Fam Health Care 2003; 13(4):93.
Philip HA. Hot flashes a review of the literature on alternative and complementary treatment approaches. Altern Med Rev 2003; 8(3):284-302.
Yamamoto S, Sobue T, Kobayashi M, Sasaki S, and Tsugane S. Soy, Isoflavones, and Breast Cancer Risk in Japan. J Natl Cancer Inst 2003; 95:906-13.
Stark A, Madar Z. Phytoestrogens: a review of recent findings., J Pediatr Endocrinol Metab 2002; 15(5):561-72.
Tice JA, Ettinger B, Ensrud K, Wallace R, Blackwell, Cummings S. Phytoestrogen supplements for treatment of hot flashes: the Isoflavone Clover Extract (ICE) Study: a randomized controlled trial; JAMA 2003; 290(2):207-14.
Wang LQ. Mammalian phytoestrogens: enterodiol and enterolactone. J Chromatogr B Analyt Tehnol Biomed Life Sci 2002; 777(1-2):289-309.
Yu-Ming Chen, Ho SC, Lam SH, Ho SS, Woo LF. Soy Isoflavones Have a Favorable Effect on Bone Loss in Chinese Postmenopausal Women with Lower Bone Mass: A DoubleBlind, Randomized, Controlled Trial. J Clin Endocrinol Metab 2003; 88:4740-7.