Mnogobrojni znanstveni dokazi upućuju na to da neadekvatna opskrba nutrijentima tijekom trudnoće i dojenaštva dijete može učiniti podložnijim bolestima srca, dijabetesu, hipertenziji i mnogim drugim. Više ne možemo pretpostavljati da žene tijekom trudnoće imaju odgovarajuću i uravnoteženu prehranu, što govore i noviji rezultati istraživanja provedenog na trudnicama u RH. Važnost prenatalnog unosa vitamina i minerala prepoznata je već početkom 20. stoljeća, a 90-ih godina znanstvena otkrića o folnoj kiselini i prevenciji kongenitalnih defekata djeteta dala su važnu potvrdu da prenatalne dodatke treba shvatiti ozbiljno. Njihova upotreba može imati blagotvoran učinak i pružiti dobru podlogu za zdrav početak života.
Tijekom godina prozvođači prenatalnih dodataka prehrani mijenjali su formulacije i usklađivali ih s najnovijim znanstvenim spoznajama. Današnji su trendovi povećanje količine folne kiseline i promjena kemijskog oblika, korištenje kemijskih oblika željeza i cinka s boljom iskoristivosti, obogaćivanje formulacija s karotenoidima poput luteina i zeaksantina te uključivanje omega-3 masnih kiselina u formulacije nove generacije. Također, vitamin D je obavezan sastojak multivitaminsko mineralnog dodatka prehrani za trudnice, a sve češće i jod. Standard prenatalnih dodataka prehrani i dalje čine vitamini C, E, B6 i B12 te cink, selen, kalcij i magnezij. Sve češće su sadržani i kolin i inozitol. Dokazi koji upućuju na potrebu za tim elementima još su skromni, no kolin se spominje u kontekstu pomoći razvoja mozga kod djece, dok se za inozitol pretpostavlja da može pomoći sniziti rizik od gestacijskog dijabetesa majke.
Vitamin A
Uloga vitamina A kod trudnica je višestruka. Njegov adekvatan unos sprječava pojavu noćnog sljepila i anemije kod majki, a kod djeteta može smanjiti rizik od problema s vidom, pojave srčane i orofacijalne abnormalnosti i narušene funkcije pluća. Dokazi koji pokazuju važnost unosa tijekom trudnoće su jaki, no zbog toksičnog i teratogenog potencijala retinola u visokim dozama, pripravci se u zadnje vrijeme formuliraju isključivo s beta-karotenom. Međutim, dio znanstvenika smatra da bi se u prenatalnim dodacima prehrani trebalo kombinirati retinol i miješane karotenoide. Istraživanja pokazuju da trudnice imaju nižu razinu vitamina A u usporedbi sa ženama koje nisu trudne, što znači da se njegova razina u trudnoći smanjuje. Veliko američko istraživanje objavljeno 2002. pokazalo je da jeunatoč unosu 5.000 IJ/dan vitamina A u obliku dodatka prehrani (50% beta-karoten), razina vitamina A kod trudnica tijekom sva tri tromjesečja bila prosječno 27% niža u usporedbi s razinom kod zdravih žena koje nisu trudne. Američki znanstvenici 2022. objavili su pregledni članak s preporukama o količini i obliku vitamina i minerala koje bi prenatalni dodaci prehrani trebali sadržavati. Smatraju da bi trebali sadržavati kombinaciju retinola u količini od 1.200 µg zajedno s 1.000 µg miješanih karotenoida. Naime, nova istraživanja pokazuju da su miješani karotenoidi u dodacima prehrani za trudnice bolji izbor od samog beta-karotena, jer bolje „oponašaju“ fiziološku prehranu (prehranom uobičajeno unosimo od 40-50 različitih vrsta karotenoida, a glavni su alfa- i beta-karoten, beta kriptoksantin, lutein, zeaksantin i likopen).
Folat
Potrebe za folatom u trudnoći višestruko rastu, jer je prijeko potreban za rast i razvoj djeteta te neupitno smanjuje rizik razvoja defekata neuralne cijevi djeteta i razvoja megaloblastične anemije kod majke. Također, smanjuje rizik od prijevremenog poroda i od niske porodne mase. Istraživanja su pokazala da prenizak ili previsok unos folne kiseline tijekom trudnoće može utjecati na razvoj autizma kod djeteta. Dodatno, previsok unos folne kiseline u trudnoći može dovesti do porasta nemetaboliziranog folata u organizmu, što se u nekim istraživanjima povezuje s rizikom od pojave prehrambenih alergija i inzulinske rezistencije. Preporuča se započeti s primjenom 400 µg folata, 12 tjedana prije začeća i nastaviti s primjenom od 400-1.000 µg tijekom cijele trudnoće i prvih nekoliko tjedana laktacije. Prenatalni dodaci prehrani mogu sadržavati prirodni ili sintetski oblik folata. Sintetski oblik, tj. folna kiselina, u organizmu mora proći kroz nekoliko enzimskih reakcija da bi se pretvorila, odnosno reducirala do kemijskog oblika koji se može iskoristiti u organizmu. Ljudi se razlikuju po sposobnosti pretvorbe folata u bioaktivne oblike, pa je mudro u dodacima prehrani koristiti aktivne prirodne oblike poput 5-metil-tetrahidrofolata (5-MTHF).
Vitamin D
Kada je u pitanju rizik od nedostatka vitamina D, trudnice i dojilje svrstavamo u rizičnu skupinu. Procjenjuje se da je učestalost nedostatka kod trudnica od 20-40%. Na početku trudnoće razina vitamina D u krvi značajno se smanjuje i ostaje na niskoj razini tijekom cijele trudnoće ako se ne unosi putem dodataka prehrani. Nizak status vitamina D snažno je povezan s komplikacijama pri porodu i s povišenim rizikom od razvoja gestacijskog dijabetesa kod majke, te s više nego dvostruko većim rizikom od pobačaja u prvom tromjesečju, trostruko većim rizikom od prijevremenog poroda, dvostruko većim rizikom od preeklampsije kao i većim rizikom za porod carskim rezom.
Dokozaheksaenska masna kiselina
DHA je sastavni dio membrane svake stanice u tijelu i čini esencijalni dio građe mozga i očiju. Imajući u vidu da se u trudnoći i tijekom dojenja ne konzumira dovoljno ribe, važno je omega-3 masne kiseline DHA i EPA nadomjestiti dodatkom prehrani. Primjerice, u populaciji hrvatskih trudnica i žena koje planiraju trudnoću, tek 19% trudnica konzumira ribu dva puta tjedno. Najpoznatije djelovanje omega-3 masnih kiselina kod trudnica je svakako njihov utjecaj na kognitivni razvoj djeteta. Stoga se, osim u trudnoći, preporučuje i tijekom laktacije nastaviti s unosom tog sastojka. Novija istraživanja pokazuju da njihov unos u obliku dodatka prehrani djeluje blagotvorno kod dijagnosticiranog gestacijskog dijabetesa, jer može poboljšati kontrolu glikemije i upalni odgovor. Otkriveno je i da DHA tijekom trudnoće smanjuje rizik od prijevremenog poroda i preeklampsije. Također, adekvatan unos ključan je za dobro mentalno zdravlje, jer se pokazalo da žene s lošijim statusom omega-3 masnih kiselina u organizmu imaju viši rizik od razvoja depresije prije i poslije poroda.
Željezo
Nedostatak željeza u trudnoći općenito se smatra većim rizikom od preopterećenja željezom tijekom trudnoće, pa prenatalni dodaci prehrani u pravilu imaju neki oblik željeza u svom sastavu. Anemija trudnica je javnozdravstveni problem, a čak se i ženama koje započnu trudnoću s adekvatnim zalihama željeza može preporučiti uzimanje niskodoziranog dodatka željeza tijekom trudnoće. Ciljevi održavanja dostatne količine tijekom trudnoće su smanjenje majčinog morbiditeta, promicanje zdravlja ploda, ali i opskrba ploda zalihama željeza koje bi mu trebale biti dovoljne do 9. mjeseci života, kada dohrana preuzima brigu o opskrbi tim mineralom. S obzirom da majčino mlijeko ne može biti dobar izvor željeza, dojenče u prvih 9 mjeseca života ovisi o željezu kojeg je majka osigurala tijekom trudnoće. Budući da su visokodozirani pripravci željeza vrlo često uzrok brojnih nuspojava, postoji značajan interes za primjenom oblika koji nemaju nuspojave i dobro se podnose. Takav oblik je željezo – bisglicinat, aminokiselinski kelat koji oponaša prirodni dipeptid tijekom prolaska kroz probavni sustav i stoga se apsorbira znatno učinkovitije i bez nuspojava. Dodatna prednost je što je potrebno primijeniti znatno nižu dozu bisglicinata u odnosu na sulfat. Primjerice, studija Milmana i sur. iz 2014. pokazala je da je 25 mg željezo bisglicinata jednako učinkovito kao 50 mg željezo sulfata. Pritom je u skupini koja je primala bisglicinat bilo znatno manje gastrointestinalnih tegoba, a porodna masa novorođenčadi bila je nešto viša u istoj skupini.
Jod
Uslijed fizioloških promjena poput povećane proizvodnje hormona štitnjače, povećanog izlučivanja joda bubrezima i potreba samog ploda, potrebe za jodom u trudnoći rastu za otprilike 50%. Adekvatan prehrambeni unos tijekom trudnoće i ranog djetinjstva od ključne je važnosti za razvoj i sazrijevanje mozga djeteta. Ozbiljan nedostatak joda povezuje se s kretenizmom, poremećajem u neurološkom razvoju i komplikacijama pri porodu, dok se blagi do umjereni nedostatak joda povezuje s lošijim kognitivnim ishodima kod djece. Nekoliko znanstvenih društava, uključujući Europsko društvo za štitnjaču, Američko društvo za štitnjaču i Endokrinološko društvo, preporučuju nadoknadu joda ženama koje su trudne, doje ili planiraju trudnoću, putem pripravaka koji sadrže najmanje 150 µg joda/dan.
Vitamini E i C
Nedostatak vitamina C tijekom trudnoće može dovesti do prijevremenog pucanja plodovih ovoja (PROM) i prijevremenog poroda zbog PROM-a, preeklampsije i infekcija mokraćnog sustava majke. Cochraneova metaanaliza otkrila je da je dodatak vitamina C povezan sa 34% smanjenim rizikom od prijevremenog PROM-a, što je izuzetno važno, jer je trećina svih prijevremenih poroda posljedica te komplikacije u trudnoći. Nizak gestacijski vitamin C može uzrokovati i nisku porođajnu masu, orofacijalne rascjepe i smanjenu funkciju pluća dojenčadi.
Nizak status vitamina E dovodi se u vezu s hiperglikemijom, prijevremenim porodima, ali i PROM-om. Američki podaci o prosječnom unosu vitamina E kod trudnica govore da unose tek polovinu preporučene količine tog vitamina. Prenatalni dodaci nove generacije svakako teže tome da sadrže prirodne „d“ oblike vitamina E, umjesto sintetskih „dl“ oblika.
Vitamini B6 i B12
Prema istraživanju američkog tržišta kojeg su proveli Adams i sur. čak 97% prenatalnih vitamina sadrži vitamin B6, a razlog je njegov antiemetički učinak. S obzirom da se i nedostatak vitamina B12 dovodi u vezu s rizikom od defekata neuralne cijevi, obavezan je sastojak prenatalnih dodataka prehrani te se savjetuje unositi ga i prije začeća. Vitamin B12 između ostalog snižava rizik od razvoja gestacijskog dijabetesa majke, ali i razvoja juvenilnog dijabetesa kod djeteta.
Literatura:
Adams, J.B., Kirby, J.K., Sorensen, J.C. et al. Evidence based recommendations for an optimal prenatal supplement for women in the US: vitamins and related nutrients. Matern health, neonatol and perinatol 8, 4 (2022).
Zhao W, Li X, Xia X, Gao Z, Han C. Iodine Nutrition During Pregnancy: Past, Present, and Future. Biol Trace Elem Res. 2019 Mar;188(1):196-207. doi: 10.1007/s12011-018-1502-z. Epub 2018 Sep 14. PMID: 30218312.
Milman N, Jønsson L, Dyre P, Pedersen PL, Larsen LG. Ferrous bisglycinate 25 mg ironis as effective as ferrous sulfate 50 mg iron in the prophylaxis of iron deficiency and anemia during pregnancy in a randomized trial. J Perinat Med. 2014;42(2):197-206.
Anthony V. Perkins, Jessica J. Vanderlelie, Multiple micronutrient supplementation and birth outcomes: The potential importance of selenium, Placenta, Volume 48, Supplement 1, 2016, Pages S61-S65
Vranešić Bender D., Krznarić Ž. Prehrambene navike trudnica u Republici Hrvatskoj. Hrvatski gastroenterološki zbornik 2022; 1: 58-59.
McGowan EC, Hong X, Selhub J, et al.. Association between folate metabolites and the development of food allergy in children. J Allergy Clin Immunol Pract 2020;8:132–40.
Yajnik CS, Deshpande SS, Jackson AA, et al.. Vitamin B12 and folate concentrations during pregnancy and insulin resistance in the offspring: the Pune maternal nutrition study. Diabetologia 2008;51:29–38.