Dugo se vjerovalo da je spavanje stanje organizma u kojem prestaje većina njegovih funkcija, u kojem tijelo u potpunosti miruje. Danas znamo da se prilikom spavanja neki procesi u tijelu usporavaju, ali da drugi ostaju iznenađujuće aktivni. San započinje aktiviranjem hipotalamusa, gdje se događaju kaskadne promjene koje induciraju promjene u tijelu čiji je rezultat usnivanje. Živčane stanice u mozgu smanjuju budnost i potiču pospanost, dok se aktivnost mozga usporava. Nesanica se definira kao poteškoća s uspavljivanjem i/ili spavanjem, a od nje pati gotovo jedna trećina opće populacije.
Nesanica je povezana sa smanjenjem volumena hipokampusa, dnevnim kortikalnim razinama gama-aminomaslačne kiseline (GABA) i aktiviranjem nukleusa kaudatusa. U nekoliko dijelova mozga, poput hipokampusa ili prefrontalnog korteksa, uočena je inhibicija uobičajenog opadanja aktivnosti koje se javlja pri prelasku iz buđenja u spavanje. Dakle, do patofiziologije nesanice vjerojatno dovodi opća pretjerana aktivnost sustava uzbuđenja, regulacije emocija i kognitivnih sustava.
Nedavni epidemiološki podaci podupiru mišljenje da mnogi segmenti odrasle populacije kronično nedovoljno spavaju. Eksperimentalni podaci o učincima akutne i kumulativne djelomične deprivacije sna (PSD) dosljedno ističu da restrikcija sna ima značajne negativne učinke na pospanost, motoričke i kognitivne sposobnosti i raspoloženje, kao i na neke metaboličke, hormonalne i imunološke varijable. Čini se da se učinci kratkoročnog ograničenja sna akumuliraju linearno, dok bi se učinci dugotrajnog PSD-a trebali dodatno istražiti, budući da je nekoliko dostupnih studija metodološki manjkavo. S druge strane, postoje dokazi da produljenje spavanja za 2-3 sata iznad norme prosječnom pojedincu donosi samo marginalne koristi. Također je poznato da postoje velike individualne razlike u potrebi za snom, pa je možda uzaludno pokušati odrediti čvrste norme jednake za sve.
Nesanica i poremećaji spavanja smatraju se velikim problemom diljem svijeta, osobito u zapadnim društvima.
Pregled nekoliko stotina epidemioloških studija zaključio je da gotovo jedna trećina opće populacije ima simptome nesanice, od 4-26% osjeća prekomjernu pospanost, a od 2-4% ljudi doživi opstruktivnu apneju za vrijeme spavanja. Osim toga, nedavna studija s više od 2.000 sudionika izvijestila je da je prevalencija općih poremećaja spavanja bila 32%. Prethodno se pretpostavljalo da poteškoće s mentalnim zdravljem dovode do problema sa spavanjem, međutim može biti i obrnuto – loš san pridonosi nastanku, ponovnom javljanju i održavanju poteškoća s mentalnim zdravljem.
Poremećaji spavanja i stres bili su među 3 glavne brige za zdravlje potrošača u proteklim godinama. Prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) 24-satni nedostatak sna jednak je koncentraciji alkohola u krvi od 0,10%. Takav nedostatak sna (od 24 sata) osim umora i razdražljivosti može uzrokovati brojne druge simptome – razdražjivost, smanjenu koncentraciju, tremor, smanjenu koordinaciju, žudnju za hranom…
Za liječenje nesanice postoje učinkoviti lijekovi poput benzodiazepina ili agonista benzodiazepinskih receptora, no njihova upotreba ograničena je podnošljivošću i povećanim rizikom od ovisnosti, morbiditeta i mortaliteta kod dugotrajne upotrebe.
Uzimajući u obzir sve navedeno, jasno se nameće potreba da se osim klasične medikamentozne terapije koja dugoročno nosi neželjene učinke, pronađu i drugi načini za doprinos kvaliteti i trajanju sna. U tom kontekstu, ključna je potraga za sigurnim i učinkovitim spojevima bez štetnih učinaka.
Osim prilagodbe prehrane i rutina koje prethode odlasku na spavanje, ključnu ulogu imaju dodaci prehrani. Nekoliko sastojaka obradit ćemo u nastavku, jer su u studijama i u praksi pokazali pozitivan učinak na san.
Valerijana
Valerijana ili odoljen (Valeriana officinalis, Valerianaceae) je trajnica visine do 150 cm, koja samoniklo raste na vlažnim livadama Europe i Azije. Kao ljekovito sredstvo koriste se podanak karakterističnog i neugodnog mirisa i korijen. Sinonim je za prirodno sredstvo za smirenje, a često se naziva i biljnim benzodiazepinom.
Kemijski joj je sastav kompleksan. Najvažnija skupina spojeva su piridinski alkaloidi, iridoidi valepotrijati, steroidi, eterično ulje, aminokiseline, kolin, tanini, gume i smole, vrlo osjetljivi spojevi koji se raspadaju nepravilnim čuvanjem. Smatra se da valerijana pozitivna svojstva duguje sinergiji sastojaka koje sadrži, a ne izoliranoj djelatnoj tvari.
Često se primjenjuje kod nesanice, jer joj djelovanje nastupa brzo, a koristi se i kod nervoze i tjeskobe, jer snažno smiruje. Prema monografiji Komisije E, indikacije za primjenu valerijane su opuštanje, nervoza i poremećaji sna.
Na tržištu se nalazi kao samostalni preparat ili u kombinacijama s drugim biljkama iste ili slične namjene (pasiflora, matičnjak, hmelj, metvica). Primjenjuje se kao čaj, tinktura, u obliku tableta ili kapsula. Nije toksična, a u zadanim dozama nuspojave su rijetke i blage. U literaturi se spominje moguće sniženje krvnog tlaka. Ne preporučuje se uzimati prije upravljanja vozilom, niti istovremeno konzumiranje alkohola, sedativa ili hipnotika. Moguće su interakcije s kodeinom, citalopramom i benzodiazepinima. Nije primjerena za trudnice, dojilje i djecu mlađu od 3 godine.
Provedene su mnoge kliničke studije da bi se dokazala učinkovitost valerijane. U dvostrukoslijepoj kontroliranoj studiji na 121 ispitaniku, koja je trajala 28 tjedana, učinak na neorgansku nesanicu pokazao se već nakon 4 tjedna. Na završetku studije, zabilježena je bolja kvaliteta sna kod 66% ispitanika koji su uzimali valerijanu u usporedbi sa 29% ispitanika u placebo skupini. Dodatne dokaze pružila je meta-analiza randomiziranih, placebom kontroliranih studija iz 2006. godine, u kojoj je analizirano 16 studija s ukupno 1.093 ispitanika. Zaključeno je da valerijana može poboljšati kvalitetu sna, i to bez negativnih nuspojava.
Šafran
Šafran (Corcus sativus L., Iridaceae) je višegodišnja biljka iz obitelji perunika, poznata po svojim ljubičastim cvjetovima. Poznat je još iz antičkih vremena, i to kao jedan od najskupljih začina na svijetu. U središtu svakog cvijeta nalaze se samo tri niti, narančasto-žute stigme. (Kilogram šafrana sadrži između 15 i 20 tisuća stigmi!) No, to nije jedini razlog zašto je šafran tako skup. Jedini način da se iz cvijeta pravilno izvade stigme je trganje rukom, a cvijet je tako delikatan da će, ako se stigme ne uberu ubrzo nakon što cvjetovi procvjetaju, uvenuti i postati neupotrebljiv. Za žetvu jednog kilograma šafrana potrebno je oko 370-470 sati rada.
Šafran sadrži više od 150 kemijskih spojeva, uglavnom terpena, terpenskih alkohola i njihovih estera, zatim ugljikohidrate, polipeptide, proteine, lipide, vodu, minerale, vitamine, ulja, gume, pektine. Osušene stigme koje se koriste u tradicionalnoj medicini, te njihovi spojevi – safranal, krocin i krocetin, u velikoj su mjeri proučavani zbog svojih učinaka na depresiju i anksioznost.Osim toga, čini se da šafran ima blagotvorne učinke na trajanje i kvalitetu sna, što dokazuju izvješća koja su koristila različite pristupe i protokole. Neke su studije koristile cijeli ekstrakt šafrana, dok su druge ispitivale djelovanje njegovog aktivnog spoja krocetina.
Osobama s niskim krvnim tlakom šafran može dodatno sniziti tlak. Nuspojave mogu biti i blaže glavobolje, mučnine, znojenje i lupanje srca. Ne postoji ni dokazana sigurna i učinkovita doza za djecu i adolescente mlađe od 18 g. a zbog nedostatka dostupnih znanstvenih dokaza, ne preporučuje se trudnicama ni dojiljama. Kliničkim studijama ustanovljena je učinkovita i sigurna dnevna doza ekstrakta šafrana, koja iznosi 30 mg, a potvrđeni su i dobra podnošljivost i sigurnosni profil.
Neosporno je da je ekstrakt šafrana učinkovit u kontekstu depresije i anksioznosti, ali njegov učinak na kvalitetu sna do nedavno nije bio istražen objektivnim pristupima. U tu svrhu, na sudionicima koji su imali blagi do umjereni poremećaj spavanja povezan s anksioznošću, provedena je randomizirana, dvostrukoslijepa, placebom (maltodekstrin) kontrolirana studija. U ispitivanju je sudjelovalo 66 ispitanika tijekom 6 tjedana, a doza ekstrakta šafrana bila je 15,5 mg svakodnevno. Unos ekstrakta šafrana bio je povezan s poboljšanjima kvalitete sna kod odraslih osoba koje su same prijavile probleme sa spavanjem. Zaključeno je da bi ekstrakt šafrana mogao biti zanimljiva prirodna i sigurna strategija za poboljšanje trajanja i kvalitete sna kod populacije s blagim do umjerenim kroničnim primarnim poremećajem spavanja, no potrebne su daljnje studije na većim uzorcima, tijekom duljeg razdoblja, s objektivnim mjerama ishoda i dobrovoljcima s različitim demografskim i psihografskim karakteristikama.
Pasiflora
Pasiflora (Passiflora incarnata L., Passifloraceae) je zeljasta puzavica, vrlo efektnog cvijeta, karakterističnog izgleda. U ljekovite svrhe koristi se nadzemni dio biljke. Njen kemijski sastav čine flavonoidi (2,5% u suhoj masi biljke), C-glikozidi apigenina i luteolina, šećeri (saharoza, fruktoza,glukoza), polisaharidi, eterično ulje i alkaloidi.
Mehanizam djelovanja pasiflore je utjecaj na GABA receptore u mozgu, čime potiče sedaciju. Prema Komisiji E indicirana je kod stanja nervoze, a prema ESCOP-u kod napetosti, nemira, iritabilnosti i nesanice. Specifična je po tome što nema sedirajući efekt kao npr. valerijana. Pasiflora djeluje i kod anksioznosti, depresije, ADHD-a, u terapiji ovisnosti (marihuana/kanabinoidi, kokain, nikotin, alkohol) kod erektilne disfunkcije i tinitusa. Brojnim istraživanjima dokazano je da pomaže u situacijama čestog buđenja i teškog uspavljivanja.
Oprez je potreban pri istovremenom korištenju s drugim lijekovima, posebice s benzodiazepinima. Inače je pasiflora vrlo sigurna za korištenje, pa se smije koristiti i u pedijatriji. Nuspojave i interakcija s drugim preparatima su rijetke. Ne preporučuje se uzimanje prije vožnje, jer izaziva pospanost. Za sigurnost primjene u trudnoći i tijekom dojenja nema podataka, pa se ne preporučuje uzimanje bez savjetovanja s liječnikom.
Kliničke studije dokazale su djelotvornost pasiflore u usporedbi sa sintetičkim lijekovima, ali uz manje nuspojava. U dvostrukoslijepoj, randomiziranoj studiji na 36 anksioznih ispitanika korišteno je 30 mg oksazepama na dan ili 45 kapi tinkture pasiflore na dan. Oksazepam je pokazivao brže djelovanje, ali i značajniji profil nuspojava praćen smanjenom učinkovitošću na radnom mjestu. Premda je ta pilot studija mala, njena je vrijednost u opaženom različitom profilu nuspojava kod pasiflore i sintetskih lijekova.
Matičnjak
Matičnjak ili melisa (Melissa officinalis, Lamiaceae) je bogato razgranata trajna zeljasta biljka, poznata po ugodnom mirisu limuna. Kemijski sastav lista ima vrlo malo eteričnog ulja (0,06-0,375%) dok suhi list sadrži velike količine ružmarinske kiseline (do 4%). Sadrži i flavonoide te manje količine triterpena.
Prema europskoj regulativi, u ljekovite svrhe koriste se list biljke i njegove iscrpine. List matičnjaka najčešće se upotrebljava kod nervoze, nesanice i tegoba probavnog sustava (grčeva i otežanog pražnjenja crijeva). Za nesanicu je manje djelotvoran od valerijane i pasiflore, no nema interakcija s drugim biljnim vrstama i lijekovima te je vrlo siguran za primjenu. Ne postoje ograničenja ni upozorenja za upotrebu.
Multicentrična studija iz 1999. godine pokazala je da matičnjak ima povoljno djelovanje na nesanicu, poglavito u kombinaciji s valerijanom. U skupini ispitanika koja je tijekom 30 dana uzimala kombinaciju 80 mg matičnjaka i 120 mg valerijane, zabilježeno je 33%-tno poboljšanje kvalitete sna, dok je u skupini koja je unosila placebo zabilježeno poboljšanje kvalitete sna od 9%. Također treba naglasiti da su ispitanici taj pripravak (matičnjak+ valerijana) izvrsno podnosili te da nisu zabilježene značajne nuspojave.
Lavanda
Lavanda (Lavandula angustifolia, Lamiaceae) je višegodišnja, grmolika biljka visine 50-80 cm. Vrlo je dekorativna, ugodna mirisa i ljekovita. Cvjetovi su ljubičaste boje, pršljenasto raspoređeni u dugim klasastim cvatovima. Rasprostranjena je diljem Mediterana, pa sve do Afrike i jugoistočnih predjela Indije.
Lavanda se od davnina koristi kao biljka za smirenje, opuštanje i lakši san. Brojne studije pokazale su da eterično ulje lavande, zbog kemijskih spojeva linalola i linalil acetata, smiruje središnji živčani sustav, pa može pomoći kod tjeskobe i problema sa snom.
Istraživanja su uputila na pozitivan učinak na san osobito žena, mlađih ljudi i osoba s blagom nesanicom. Može se koristiti dermalno, oralno i inhalacijski. Netoksična je, pa se može preporučiti i maloj djeci, i to tako da se stavi na jastuk za udisanje tijekom noći ili se koristiti za opuštajuću masažu.
Melatonin
Melatonin je neurohormon koji luči pinealna žlijezda u mozgu, a dobro je poznat po tome što uzrokuje i regulira san. Najviše razine melatonina postižu se tijekom noći, a opadaju u zoru, jer svjetlost potiskuje njegovu sintezu. Također, razina melatonina opada sa starenjem, što objašnjava učestalu pojavu nesanice kod starijih osoba.
Glavni učinak melatonina je reguliranje cirkadijalnog ritma (ritma spavanja i budnosti), iako se vrlo intenzivno proučavaju i njegova druga djelovanja kao što je antioksidativno. Ta djelovanja odvijaju se na staničnoj razini i još su u fazi proučavanja.
Poznato je da nedostatak melatonina dovodi do poremećaja spavanja, ali postoji i cijeli niz istraživanja koja pokušavaju dokazati povezanost lučenja melatonina s drugim bolestima – nekim zloćudnim bolestima, sa šećernom bolesti tipa 2, reumatoidnim artritisom, metaboličkim sindromom te poremećajima raspoloženja. No, ovog trenutka jedina dokazana djelotvornost melatonina kao dodatka prehrani je regulacija sna, tj. normalizacija abnormalnih obrazaca spavanja. Melatonin također može imati opće neuroprotektivne učinke povezane s njegovim antioksidativnim učincima.
Primarni mehanizam melatonina pomaže u skraćenju vremena potrebnog da se zaspi. Za lakše usnivanje, preporuča se uzimanje melatonina otprilike 30 minuta prije spavanja. Njegove dobrobiti ne ovise o dozi – uzimanje veće količine neće pomoći da se taj proces ubrza.
Konzumacija melatonina nije povezana s negativnim učincima i ne izaziva ovisnost, a ozbiljne nuspojave su vrlo rijetko zabilježene, i to kod iznimno visokih doza.
U sklopu studije utvrđivanja optimalne doze melatonina, provedeno je istraživanje na djeci s obzirom na kvalitetu sna, razvoj puberteta i rezultate mentalnog zdravlja u usporedbi s općom populacijom.Istraživanje je pokazalo da uzimanje melatonina tijekom dugog vremenskog razdoblja ne pokazuje značajno odstupanje u razvoju.
U multicentričnoj, randomiziranoj, placebom kontroliranoj studiji na 170 ambulantnih pacijenata u dobi od 55 ili više godina, koji su patili od primarne nesanice, procijenjeni su učinci 3-tjedne upotrebe 2 mg melatonina s produljenim otpuštanjem, u odnosu na liječenje placebom. To je bio prvi lijek za koji se pokazalo da značajno poboljšava kvalitetu sna i jutarnju budnost kod tih pacijenata, što upućuje na to da je san bio okrepljujući. Također, pacijenti nisu imali simptome ustezanja nakon prekida15. Doza melatonina u toj studiji bila je u području kategorije lijekova. U većini europskih zemalja gdje je melatonin dozvoljen u dodacima prehrani (pa tako i u Hrvatskoj) najveća dopuštena doza je 1 mg na dan.
Jedna je studija provedena kako bi se sustavno pregledao učinak melatonina na kvalitetu sna. Sažeti su dokazi iz randomiziranih kliničkih ispitivanja (RCT) koja su istraživala učinke melatonina na kvalitetu sna prema procjeni Pittsburgh Sleep Quality Index (PSQI) kod odraslih osoba s različitim bolestima. Utvrđeno je da prema tom indeksuliječenje egzogenim melatoninom ima pozitivne učinke na kvalitetu sna kod odraslih osoba.
Da bi se premostilo kratkotrajno djelovanje melatonina na lakše usnivanje te utjecalo i na prevenciju kasnijeg noćnog buđenja, pojedini proizvođači razvili su jedinstveni oblik mikroniziranog melatonina koji omogućuje i trenutačno i produljeno otpuštanje, pa tako sveobuhvatno poboljšava kvalitetu sna.
Magnezij
Magnezij se naziva i „antistresnim“ mineralom, jer regulira oslobađanje hormona stresa. Naime, u stresnim situacijama dolazi do njegove povećane potrošnje, pa time i do povećane potrebe za njim. Magnezij jača membrane stanica koje oblažu površinu krvnih žila, čime može usporiti prolazak hormona stresa u krvne žile i njihovo posljedično sužavanje. Na taj način smiruje živčani sustav, potiskujući provodljivost živčanih impulsa te opušta mišiće.
Magnezij se nalazi u mnogim dodacima prehrani kao samostalni sastojak ili u kombinaciji s drugim aktivnim sastojcima za mnogobrojne namjene. Sve češće ga nalazimo i u dodacima prehrani koji imaju namjenu poticanja zdravog sna, jer održavanjem zdravih razina GABA, neurotransmitera koji potiče san, ima ulogu u podržavanju dubokog, oporavljajućeg sna.
Istraživanja pokazuju da dodatni unos magnezija može poboljšati kvalitetu sna, osobito kod ljudi s lošim snom.
Biopeptidi iz mlijeka
Bioaktivni peptidi su lanci aminokiselina koncentrirani iz kazeina kravljeg mlijeka, koji djeluju na GABA receptore. Biopeptidi iz mlijeka poboljšavaju san, smanjuju stres i razinu kortizola, a istodobno potiču opuštanje i poboljšavaju mentalnu funkciju. (Clare i Swaisgood, 2000; Delini-Stula i Holsboer-Trachsler, 2009; de Saint-Hilaire, Messaoudi, Desor i Kobayashi, 2009). Učinkovita su alternativa lijekovima za tjeskobu i nesanicu.
Razvijeni su u Francuskoj, kada su znanstvenici pokušali kreirati enzime koje u svom probavnom sustavu imaju male bebe. Naime, enzimi prisutni u njihovom probavnom sustavu odgovorni su za otpuštanje bioaktivnog peptida koji izaziva stanje ugode. Probavni enzimski sustav odraslih osoba više ne otpušta taj bioaktivni mliječni peptid. Nakon mnogo godina rada, istraživači su razvili inovativni proces u kojem su koristili dobro poznati probavni enzim tripsin da bi iz kazeina izolirali hidrolizat mliječnih proteina koji sadrži bioaktivni peptid alfa-kazozepin.
Studija je procijenila učinke alfa-s1 kazein hidrolizata (ACH) na subjektivne i objektivne profile spavanja kod ispitanika s lošom kvalitetom sna. Provedeno je dvostrukoslijepo, randomizirano, unakrsno ispitivanje sa 48 sudionika (49,0 ± 1,7 godina, 65% žena) koji su pokazali blagi do umjereni stupanj poremećaja spavanja. Tijekom prva četiri tjedna dobivali su ili ACH ili placebo, a analogni lijek primijenjen je na potpuno isti način nakon četverotjednog razdoblja ispiranja. Nalazi sugeriraju da se rafinirani ACH dobro podnosi i da može poboljšati kvalitetu sna, s mogućim kumulativnim korisnim učincima pri dugotrajnoj primjeni.
Povezanost sna i mentalnog zdravlja
Cilj studije iz 2006. godine bio je u različitim dobno-socijalnim skupinama pratiti posljedice kroničnog smanjenja sna (ne akutne deprivacije sna) i to na umor, raspoloženje, samoprocjenu kognitivnog učinka i dnevnu pospanost. Dobna skupina ispitanika odražavala je njihovu socijalnu situaciju i organizaciju radnog vremena: adolescenti su se pridržavali strogih školskih rasporeda s početkom rada često i prije 8 ujutro; studenti su imali fleksibilniji raspored; mladi zaposlenici su bili angažirani u redovnim jutarnjim rasporedima ili u neredovitim dnevnim satima, u dnevnim ili noćnim smjenama.Najčešće pritužbe adolescenata bile su umor pri buđenju (46%), nervoza i opća slabost. Studenti su prijavili pretjeranu pospanost (50%), napetost i nervozu. Zaposlenici su najviše patili od napetosti (49%), nervoze i razdražljivosti. Studija je pokazala da kronični gubitak sna teže pogađa žene nego muškarce. Povezanost umora i raspoloženja s potrebom za snom i indeksom sna bila je izraženija kod mlađih ispitanika. Iznenađujuće, simptomi umora kod školske djece i studenata bili su jednako česti kao i kod odraslih.
Jedan od načina testiranja uzročne povezanosti kvalitete sna i mentalnog zdravlja je usporedba u kojoj mjeri intervencije koje poboljšavaju kvalitetu sna istovremeno poboljšavaju i mentalno zdravlje. Provedena je meta-analiza randomiziranih kontroliranih ispitivanja koja su izvijestila o učincima intervencija koje su poboljšale san, i to na složeno mentalno zdravlje i sedam specifičnih poteškoća s mentalnim zdravljem. U meta-analizu je bilo uključeno 65 ispitivanja sa 72 intervencije i 8.608 sudionika. Poboljšanje sna dovelo je do značajnog srednjeg učinka na ukupno mentalno zdravlje, depresiju, anksioznost i ruminaciju, do značajno manjeg do srednjeg učinka na stres i, konačno, do malo značajnog učinka na pozitivne simptome kod psihoze. Također je potvrđena uzročno-posljedična veza – veća poboljšanja kvalitete sna dovela su do većih poboljšanja mentalnog zdravlja. Ta otkrića pokazuju da je kvaliteta sna uzročno povezana sa psihičkim poteškoćama. Buduća istraživanja trebala bi proučiti mehanizme koji utjecajem na kvalitetu sna utječu na mentalno zdravlje.
Zaključak
Pacijente koji pate od nesanice prije svega treba podsjetiti na osnovne principe higijene sna – redoviti odlazak na spavanje, kreiranje umirujuće svakodnevne rutine prije odlaska na spavanje, bez aktivnosti koje razbuđuju, teških poslova, vježbanja, alkohola ili kave, bez gledanja u ekran u krevetu… Preporučuje se stvaranje ugodne atmosfere, lagana večera i topli čaj za smirenje. Jedan od temeljnih uvjeta za bolji san je promjena i prilagodba životnih navika.
Osim toga, u ljekarničkom asortimanu na raspolaganju su različiti proizvodi za smirenje i bolji san, a izdavanje lijeka trebala bi biti zadnja opcija.
Mnogo je sastojaka koji nude obećavajuće rezultate za poboljšanje kvalitete sna, a jedno od novijih saznanja je povezanost fragmentacija sna i kratkog trajanja sna s crijevnom disbiozom, što je činjenica koja će ubuduće zasigurno dobiti na važnosti.
Literatura:
Riemann D., Nissen C., Palagini L., Otte A., Perlis M.L., Spiegelhalder K. The neurobiology, investigation, and treatment of chronic insomnia. Lancet Neurol. 2015;14:547–558. doi: 10.1016/S1474-4422(15)00021-6.
Ohayon M.M. Epidemiological overview of sleep disorders in the general population. Sleep Med Res. 2011;2(1):1–9.
Hausenblas H.A., Saha D., Dubyak P.J., Anton S.D. Saffron (Crocus sativus L.) and major depressive disorder: A meta-analysis of randomized clinical trials. J. Integr. Med. 2013;11:377–383. doi: 10.3736/jintegrmed2013056.
Oginska H, Pokorski J. Fatigue and mood correlates of sleep length in three age-social groups: School children, students, and employees. Chronobiol Int. 2006;23(6):1317-28. doi: 10.1080/07420520601089349. PMID: 17190716.
Scott AJ, Webb TL, Martyn-St James M, Rowse G, Weich S. Improving sleep quality leads to better mental health: A meta-analysis of randomised controlled trials. Sleep Med Rev. 2021 Dec;60:101556. doi: 10.1016/j.smrv.2021.101556. Epub 2021 Sep 23. PMID: 34607184; PMCID: PMC8651630.
Wiesner Assessor C Werner, R. J.; Wellnitz, B. Assessment Report on Valeriana Officinalis L., Radix and Valeriana Officinalis L., Aetheroleum.
Bent, S.; Padula, A.; Moore, D.; Patterson, M.; Mehling, W. Valerian for Sleep: A Systematic Review and Meta-Analysis. American Journal of Medicine. Am J Med December 2006, pp 1005–1012. https://doi.org/10.1016/j.amjmed.2006.02.026.
Trevena, L. Sleepless in Sydney-Is Valerian an Effective Alternative to Benzodiazepines in the Treatment of Insomnia? ACP J. Club141 (1), A14-6.
Srivastava, R.; Ahmed, H.; Dixit, R.; Dharamveer; Saraf, S. Crocus Sativus L.: A Comprehensive Review. Pharmacognosy Reviews. Wolters Kluwer – Medknow Publications July 2010, pp 200–208. https://doi.org/10.4103/0973-7847.70919
Pachikian BD, Copine S, Suchareau M, Deldicque L. Effects of Saffron Extract on Sleep Quality: A Randomized Double-Blind Controlled Clinical Trial. Nutrients. 2021 Apr 27;13(5):1473. doi: 10.3390/nu13051473. PMID: 33925432; PMCID: PMC8145009.
Lemoine P, Nir T, Laudon M, Zisapel N. Prolonged-release melatonin improves sleep quality and morning alertness in insomnia patients aged 55 years and older and has no withdrawal effects. J Sleep Res. 2007 Dec;16(4):372-80. doi: 10.1111/j.1365-2869.2007.00613.x. PMID: 18036082.
Soulimani, R.; Younos, C.; Jarmouni, S.; Bousta, D.; Misslin, R.; Mortier, F. Behavioural Effects of Passiflora Incarnata L. and Its Indole Alkaloid and Flavonoid Derivatives and Maltol the Mouse. J. Ethnopharmacol.1997, 57 (1), 11–20. https://doi.org/10.1016/S0378-8741(97)00042-1.
Guerrero, F. A.; Medina, G. M. Effect of a Medicinal Plant (Passiflora Incarnata L) on Sleep. Sleep Sci.2017, 10 (3), 96–100. https://doi.org/10.5935/1984-0063.20170018.
Carrasco, M. C.; Vallejo, J. R.; Pardo-de-Santayana, M.; Peral, D.; Martín, M. Á.; Altimiras, J. Interactions of Valeriana Officinalis L. and Passiflora Incarnata L. in a Patient Treated with Lorazepam. Phyther. Res.2009, 23 (12), 1795–1796. https://doi.org/10.1002/ptr.2847.
Naghavi, H. R.; Vazirian, M.; Shayeganpour, A.; Rashidi, H.; Khani, M.; Akhondzadeh, S. Passionflower in the Treatment of Generalized Anxiety: A Pilot Double-Blind Randomized Controlled Trial with Oxazepam. J. Clin. Pharm. Ther.2001, 26 (5), 363–367. https://doi.org/10.1046/j.1365-2710.2001.00367.x.
Cerny, A.; Schmid, K. Tolerability and Efficacy of Valerian/Lemon Balm in Healthy Volunteers (a Double-Blind, Placebo-Controlled, Multicentre Study). Fitoterapia 1999, 70 (3), 221–228. https://doi.org/10.1016/S0367-326X(99)00018-0.
Van Geijlswijk IM, Mol RH, Egberts TC, Smits MG. Evaluation of sleep, puberty and mental health in children with long-term melatonin treatment for chronic idiopathic childhood sleep onset insomnia. Psychopharmacology (Berl). 2011 Jul;216(1):111-20. doi: 10.1007/s00213-011-2202-y. Epub 2011 Feb 22. PMID: 21340475; PMCID: PMC3111733.
Lemoine P, Nir T, Laudon M, Zisapel N. Prolonged-release melatonin improves sleep quality and morning alertness in insomnia patients aged 55 years and older and has no withdrawal effects. J Sleep Res. 2007 Dec;16(4):372-80. doi: 10.1111/j.1365-2869.2007.00613.x. PMID: 18036082.
Kim HJ, Kim J, Lee S, Kim B, Kwon E, Lee JE, Chun MY, Lee CY, Boulier A, Oh S, Lee HW. A Double-Blind, Randomized, Placebo-Controlled Crossover Clinical Study of the Effects of Alpha-s1 Casein Hydrolysate on Sleep Disturbance. Nutrients. 2019 Jun 27;11(7):1466. doi: 10.3390/nu11071466. PMID: 31252661; PMCID: PMC6682925.
Katarina Fehir Šola, mag.pharm., univ.mag. fitoterapije i dijetoterapije, inPharma 71, siječanj/veljača 2021.