Ljeto, osim odmora i putovanja, donosi i povećani rizik od probavnih smetnji poput akutnog proljeva, infekcija probavnog sustava i zatvora. Promjene prehrambenih navika, izloženost novim mikroorganizmima i viša temperatura okoliša pridonose destabilizaciji crijevne homeostaze. Iako su navedene tegobe često prolazne, samoliječenje nije uvijek opravdano ni sigurno. Autorica članka: prof.dr.sc. Donatella Verbanac, Zavod za medicinsku biokemiju i hematologiju, Farmaceutsko biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; inPharma 104, srpanj/kolovoz 2026
Važno je naglasiti da očuvanje zdravlja probavnog sustava tijekom putovanja ne ovisi isključivo o izboru namirnica, već i o svakodnevnim navikama i načinu na koji se pristupa prehrani. Putovanja često narušavaju ustaljeni ritam obroka, sna i tjelesne aktivnosti, što može utjecati na motilitet crijeva i subjektivni doživljaj probave. Upravo zato korisno je zadržati barem osnovne elemente rutine, primjerice redovitost obroka, dovoljan unos tekućine i kratka razdoblja tjelesne aktivnosti poput šetnje.
Planiranje unaprijed omogućuje ugodnije putovanje
Jedan od ključnih praktičnih pristupa je planiranje unaprijed. Priprema jednostavnih obroka ili međuobroka prije puta može značajno smanjiti oslanjanje na dostupne, ali nutritivno siromašnije opcije poput pekarskih proizvoda ili brze hrane. Primjerice, orašasti plodovi, svježe voće ili jednostavne kombinacije cjelovitih žitarica i fermentiranih mliječnih proizvoda mogu poslužiti kao uravnotežen međuobrok koji pridonosi stabilnosti probave. Kod duljih putovanja korisno je ponijeti rashladnu torbu koja omogućuje čuvanje svježih namirnica, čime se dodatno proširuje izbor kvalitetnih obroka.
Ključ je u prilagodbi
U situacijama kada izbor hrane nije optimalan, važno je usvojiti fleksibilan, ali svjestan pristup prehrani. Umjesto restriktivnog razmišljanja usmjerenog na zabrane, preporučuje se fokus na mogućnosti koje obrok nudi – primjerice, dodati povrće, odabrati izvor proteina ili cjelovitih žitarica kada god je to moguće. Takav pristup omogućuje očuvanje nutritivne ravnoteže bez stvaranja osjećaja odricanja, koji može dovesti do pretjerivanja u kasnijim obrocima.
Također, način konzumacije hrane ima značajnu ulogu u probavnom procesu. Brzi obroci konzumirani uz distrakcije poput mobilnih uređaja ili rada na prijenosnom računalu mogu otežati prepoznavanje osjećaja sitosti i opteretiti probavni sustav. Stoga se savjetuje, kad god okolnosti to dopuštaju, usmjeriti pažnju na obrok, jesti polako i temeljito žvakati hranu, čime se potiče učinkovitija probava i smanjuje rizik od nelagode.
Ne treba zanemariti ni širi kontekst životnih navika tijekom putovanja. Kvaliteta sna, razina stresa i socijalne interakcije utječu na regulaciju probavnih funkcija putem složenih mehanizama crijevno-moždane osi. Kratke relaksacijske tehnike, svjesno disanje ili jednostavne fizičke aktivnosti mogu pomoći u očuvanju ravnoteže organizma. Već nekoliko minuta lagane šetnje ili istezanja može potaknuti peristaltiku i pridonijeti boljoj pasaži kroz crijeva.
Kada je riječ o užurbanom rasporedu putovanja, važno je prepoznati vlastite signale gladi i sitosti. Stres i promjena okoline često mogu prikriti osjećaj gladi ili potaknuti konzumaciju hrane iz navike ili dosade. Kratko zastajanje i osvještavanje tjelesnih potreba može pomoći u donošenju primjerenijih odluka o unosu hrane, čime se indirektno podupire i funkcija probavnog sustava.
Konačno, valja istaknuti da pravilna prehrana tijekom putovanja ne podrazumijeva savršenstvo, već kontinuitet dobrih navika u većini situacija. Povremeni obroci niže nutritivne vrijednosti neće značajno narušiti zdravlje ako su uravnoteženi pravilnim izborima u ostatku dana ili tjedna. Takav pristup smanjuje psihološki pritisak i omogućuje održiv, dugoročno učinkovit stil prehrane koji podupire zdravlje crijeva i opće dobro stanje organizma.
Priprema organizma prije putovanja
Prije odlaska na godišnji odmor preporučuje se niz mjera za svojevrsnu pripremu organizma, posebno probavnog sustava i crijeva, da se nose s novim okolnostima i promjenama u rutini, uključujući i one prehrambene. U toj fazi bilo bi prikladno konzumirati sezonsko voće i povrće koje je u razdoblju kasnog proljeća i ljeta dostupno u izobilju, jer sadrži veće količine vitamina, prehrambena vlakna i potrebne minerale. Bilo bi dobro pokušati ograničiti masnu, prženu hranu i alkohol, koji opterećuju crijeva i pridonose smanjenju funkcije imunološkog sustava. U prehrani bi trebale biti zastupljene namirnice koje prirodno sadrže probiotike kao što su fermentirani proizvodi (kefir, jogurt) ili se mogu par tjedana prije puta uzimati i posebni dodaci prehrani s korisnim bakterijama mliječnog vrenja. Međutim, sve te preventivne korake treba uvoditi postupno, jer bi nagla i prekomjerna konzumacija mogla izazvati proljev i imati suprotan učinak.
Održavanje ravnoteže prehrambenih navika u novim okolnostima
Tijekom godišnjeg odmora važno je ne mijenjati u potpunosti svoje navike i nastaviti se brinuti o probavi hrane uz neke mjere opreza. Postoje praktični obroci, lako dostupni, koje većina ljudi svih dobnih skupina voli – pekarski proizvodi, pizze, bureci, savijače… Svako pretjerivanje, pa tako i s pizzom, prženim krumpirom i jelima koja sadrže proizvode od brašna, i općenito pretjerivanje u hrani koja sadrži bijelo, rafinirano brašno siromašno vlaknima, može uzrokovati zatvor.
Jednako tako potrebno je ograničiti upotrebu alkohola, masne hrane (kobasice, salame) slatkiša i slatkih pića, jer mogu iritirati probavni sustav i sluznicu želuca. Ne treba se odricati voća i povrća koji su neophodni za pravilan rad i dobrobit crijeva i ne treba pretjerivati sa začinima. Dobra je praksa u tjednu mijenjati klasične salate s kuhanim povrćem koje je lakše probavljivo, te konzumirati orašaste plodove (ali kao međuobrok i umjereno, jer prevelike doze mogu poremetiti pasažu kroz crijeva).
Uz to se savjetuje provoditi umjerenu tjelesnu aktivnost kao što su šetnja ili vožnja biciklom, najmanje 30 minuta na dan te osigurati zadovoljavajuću hidriranost organizma. Ispijanje odgovarajuće količine vode bitno je za konzistenciju stolice kao i za borbu protiv dehidracije koju mogu uzrokovati visoke temperature.
Najčešće tegobe probavnog sustava na putovanjima
. Proljev
Međutim, unatoč svim mjerama opreza i pažnji koja se posvećuje unosu pića i hrane, vrlo se često na odmoru i putovanjima javljaju tegobe u obliku ubrzanog pražnjenja crijeva, praćene grčevima različitog intenziteta, a nekad i uz povećanu tjelesnu temperaturu. Riječ je o takozvanim putničkim proljevima ili dijarejama.
Temeljni terapijski pristup kod proljeva uključuje pravovremenu rehidraciju. Sukladno preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) oralne rehidracijske otopine (ORS) predstavljaju osnovni standard liječenja, jer učinkovito nadoknađuju izgubljene elektrolite i tekućinu, te smanjuju rizik od komplikacija izazvanih dehidracijom. Zbog toga se u svakoj putnoj priručnoj ljekarni moraju naći posebne formulacije rehidracijskih otopina koje će se upotrijebiti sukladno uputama dobivenim od ljekarnika.
Nadalje, kad nastupi proljev, uz odgovarajuću hidraciju, preporučuje se lagana i lako probavljiva hrana. Ionako bi se prehrambeni pristup tijekom ljetnih mjeseci trebao temeljiti na lako probavljivim obrocima bogatim vodom i elektrolitima. Namirnice poput voća i povrća s visokim udjelom vode pridonose održavanju hidracijskog statusa organizma. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) u svojim preporukama o izbjegavanju tegoba na putovanjima naglašava važnost uravnoteženog unosa vode iz hrane i pića, u skladu s fiziološkim potrebama organizma.
Dodatno, već spomenuti probiotici imaju važnu ulogu u očuvanju crijevne mikrobiote. Ako se koriste tijekom trajanja proljeva, u određenim slučajevima ciljani sojevi bakterija mogu skratiti trajanje akutnog proljeva, osobito kod djece, što je od iznimne važnosti. Međutim, njihova primjena mora biti individualizirana i temeljena na dokazima. Nisu svi probiotički pripravci jednako učinkoviti, a njihov izbor treba uskladiti s kliničkom slikom. Stoga je najbolje da se uvođenje novog soja bakterija, promjena soja, ili povećanje doze probiotika s ciljem sprječavanja težine proljeva dogovori u suradnji s liječnikom i ljekarnikom.
Unatoč dostupnosti lijekova bez recepta, primjena antidijaroika ili laksativa, kao ni antibiotika, ne preporučuje se bez stručne procjene. Takav pristup može dovesti do prikrivanja simptoma ozbiljnijih stanja ili produljenja infekcije. Kliničke smjernice naglašavaju važnost racionalnog pristupa terapiji i izbjegavanja nepotrebne primjene lijekova.
. Zatvor
Osim problema povezanih s proljevima, nerijetko na putovanjima dolazi i do nemogućnosti redovitog, svakodnevnog pražnjenja crijeva. Često je takva pojava povezana s promjenom okoline, ponekad i vremenskih zona, a može imati i psihološku podlogu. No, zatvor ili opstipacija tijekom putovanja uglavnom je posljedica promjena prehrane, ritma života i smanjenog unosa tekućine.
U tom slučaju preporučuje se povećati unos vlakana, tekućine i tjelesnu aktivnost, dok farmakološke mjere treba primijeniti tek nakon stručne procjene.
Koristan savjet za poticanje motiliteta crijeva i izbjegavanja zatvora je započeti dan s čašom mlake vode pomiješanom s nekoliko kapi limunova soka ili kombuche. Za one koji jedu doručak dobar je izbor neki fermentirani mliječni proizvod poput jogurta, kefira ili acidofilnog mlijeka pomiješan s cjelovitim žitaricama ili zobena kaša. Korisno je u takav obrok dodati i suhe šljive ili usitniti neko drugo voće poput kivija, jabuka, breskvi, marelica… Na taj se način osigurava unos prehrambenih vlakana važnih za zdravlje crijeva i ravnotežu crijevne flore.
Tijekom ručka važno je izbjegavati namirnice koje nisu termički obrađene i oprane na odgovarajući način, jer mogu predstavljati izvor zaraze, posebice za osjetljive organizme djece ili starije populacije. Velika je opasnost i prilikom konzumacije leda, posebno ako se čuva u nehigijenskom prostoru, ili se u čaše za piće dodaje ručno. Tada prijeti opasnost od unosa patogenih organizama koji vrlo brzo mogu uzrokovati probavne smetnje (proljeve ili opstipaciju) i ugroziti zdravlje.
Za razliku od brze hrane koja se priprema na kioscima, pa makar bila riječ i o kombinaciji sirovih lisnatih salata i brzo pečenog mesa, bolje je i sigurnije iskoristiti dostupnost kuhanih obroka poput variva ili povrtnih juha priređenih uz dodatak mahunarki, lisnatog povrća ili kupusnjača. Ista pravila vrijede i za konzumaciju sladoleda, pri čemu vrijedi pravilo da se koriste proizvodi koji su dobro skladišteni, koji nisu više puta zamrzavani i kod kojih ne postoji nikakva sumnja u higijensku ispravnost.
Kako postupiti u slučaju težih probavnih tegoba na putovanjima
Konačno, važno je jasno definirati situacije kada je na putovanjima nužno potražiti liječničku pomoć. Primjerice, to je proljev koji traje dulje od 2–3 dana, povišena tjelesna temperatura, znakovi dehidracije, krv u stolici, učestalo povraćanje te tegobe kod djece, starijih i kroničnih bolesnika. Ljetne probavne tegobe koje su se javile izvan doma ili uobičajenog okoliša, zahtijevaju odgovoran i strukturiran pristup.
Shema prikazuje hodogram pristupa koji se preporuča primijeniti kod pojave ljetnih probavnih tegoba, bez obzira je li riječ o poznatom okolišu ili se osoba zatekne izvan doma, na putovanjima:
Pravilna hidracija, prilagođena prehrana i selektivna primjena probiotika mogu biti korisni, ali ne zamjenjuju liječničku procjenu, pa se intervencije u obliku samoliječenja ne preporučuju. Edukacija bolesnika ključna je za pravovremeno prepoznavanje simptoma i sprječavanje komplikacija.
Literatura:
WHO. Oral Rehydration Salts: Production of the new ORS. Geneva: World Health Organization; 2006.
WHO. Diarrhoeal disease. World Health Organization; 2024.
EFSA Panel on Dietetic Products, Nutrition, and Allergies (NDA). Scientific Opinion on Dietary reference values for water. EFSA Journal. 2010;8(3):1459. doi:10.2903/j.efsa.2010.1459.
Bischoff SC et al. ESPEN guideline on Clinical Nutrition in inflammatory bowel disease. Clinical Nutrition. 2023;42:352–379.
Riddle MS et al. ACG Clinical Guideline: Diagnosis, Treatment, and Prevention of Acute Diarrheal Infections. Am J Gastroenterol. 2016;111:602–622. doi:10.1038/ajg.2016.126.
Alharbi BF, Alateek AA. Investigating the influence of probiotics in preventing Traveler’s diarrhea. Travel Med Infect Dis. 2024;59:102703. doi:10.1016/j.tmaid.2024.102703.