S obzirom na raznolikost potreba i stanja, pravilna suplementacija može imati ključnu ulogu u poboljšanju njihovog općeg zdravlja i kvalitete života. Značaj ove teme potvrđuje podatak o prevalenciji s posebnim medicinskim potrebama, koja iznosi čak 20%. Marina Marušić Fojs, mag.pharm., inPharma 95, siječanj/veljača 2025.
Djeca s posebnim potrebama su ona djeca koja su već razvila neko kronično stanje ili su u riziku da ga razviju, te imaju drugačije potrebe medicinske skrbi od prosječne djece. Suplementacija te djece predstavlja značajan izazov i priliku u području pedijatrije. U toj populaciji česti su izazovi s procesom hranjenja, nadalje s posebnim fiziološkim potrebama i specifičnim ograničenjima, što zahtijeva poseban pristup i protokole.
Poznati početak Tolstojevog romana: “Sretne obitelji sve su slične, ali svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način” može se prikladno upotrijebiti za otvaranje ove teme. Cilj članka je dočarati raznolikost potreba prilikom suplementacije najčešćih stanja koja se svrstavaju u tu skupinu.
Neka od najčešćih stanja djece s posebnim potrebama, koja ćemo obraditi u ovom članku, uključuju autizam, Down sindrom, cerebralnu paralizu i cističnu fibrozu.
Intelektualne poteškoće
Za većinu stanja djece koja pokazuju intelektualne poteškoće ne postoje odgovarajuće terapije ni smjernice suplementacije. No, kod nekih stanja situacija je nešto drugačija.
Postoji opsežan popis bolesti s intelektualnim poteškoćama koje se mogu liječiti. One obuhvaćaju razne poremećaje metabolizma aminokiselina, vitamina, lipida, neurotransmiterske poremećaje i druge, a terapija često podrazumijeva nadoknađivanje tih aminokiselina, vitamina ili minerala, npr. piridoksina, L-serina, glicina, betaina, riboflavina, arginina, citrulina itd. To su obično dijagnoze dugačkih, teško pamtljivih naziva, a pacijenti koji uspiju dobiti tu dijagnozu ne mogu uvijek pronaći aktivnu tvar potrebnu za terapiju u obliku lijeka, pa rješenje često traže u dodacima prehrani.
S druge strane, intelektualne poteškoće često mogu biti rezultat izloženosti neurotoksičnoj okolini. Najčešći uzročnik je živa koja je i najčešći neurotoksični teški metal koji već u malim dozama može dovesti do intelektualnih poteškoća.
U kontekstu suplementacije djece s posebnim potrebama živu spominjemo iz dva razloga. Prvo, ona može biti neprepoznati uzrok intelektualnih poteškoća, a s druge strane, neke bolesti kao što je Down sindrom povezane su s većom propusnošću crijevne i krvno-moždane barijere, što može dovesti do nakupljanja teških metala u tijelu, pa i do veće toksičnosti.
Također, kod savjetovanja pri preporuci i odabiru suplemenata, treba imati na umu da je onečišćenje teškim metalima – živom, olovom i kadmijem često zamijećeno u dodacima prehrani, i to posebice kadmij u nekim suplementima s kurkumom i prahu kakaa, a živa u dodacima s uljem riba (posebice velikih predatorskih). No, usprkos uvriježenom mišljenju dobrog dijela roditelja pacijenata, pokazalo se da je izloženost teškim metalima u suplementima s omega-3 masnim kiselinama manja nego u svježoj ribi.
Poremećaji iz autističnog spektra
Unatoč velikoj učestalosti poteškoća iz spektra autizma kod djece, problem sa suplementacijom je kod njih teško svesti pod isti nazivnik. Zbog nedostatka učinkovite terapije i činjenice da ne postoji lijek za autizam, roditelji često pribjegavaju raznim sredstvima za koja uglavnom nema dovoljno dokaza.
Suplement koji se pokazao korisnim kod nekih smetnji iz područja autističnog spektra, konkretno poteškoća sa spavanjem, je melatonin. Naime, pokazalo se da melatonin kod djece s poremećajima iz spektra autizma skraćuje vrijeme usnivanja, smanjuje broj noćnih buđenja i produžava ukupno trajanje sna.
Među često korištenim dodacima prehrani kod poremećaja iz spektra autizma također su probiotici i omega-3 masne kiseline. Iako za njih nema dovoljno dokaza o učinkovitosti u toj skupini, to su istovremeno suplementi niskog rizika.
U plazmi djece s poremećajima iz spektra autizma omega-3 masne kiseline često su u manjim koncentracijama, a njihova upotreba mogla bi imati povoljne učinke na govor, probleme s pažnjom i kognicijom.
Probiotici se kod djece autističnog spektra često uzimaju s ciljem balansiranja poremećaja u crijevnoj mikroflori, iako još nisu jasne uzročno-posljedične veze tj. da li poremećaj mikrobioma rezultira restriktivnom prehranom ili je osnovna bolest rezultat poremećaja mikrobioma. Učinci suplemenata s probioticima kod djece s poremećajima iz spektra autizma još nemaju dovoljno jasne rezultate, a najviše učinka pokazali su kod problema s abdominalnim bolovima, akutnim gastroenteritisom te bihevioralnim simptomima.
Cerebralna paraliza
Pod taj naziv svrstava se skupina doživotnih neprogresivnih poremećaja pokreta uzrokovanih ranim oštećenjem mozga. Bez obzira na to što se ne radi o degenerativnoj bolesti, klinička slika može se s vremenom mijenjati. Što je važno znati prilikom savjetovanja oboljelih od tog stanja? Prije svega, osobe oboljele od cerebralne paralize često imaju poremećaje hranjenja. Zbog čestih problema s oromotornim funkcijama, mogu imati razne probleme s uzimanjem hrane zbog čega su u velikom riziku od malnutricije. Otežano žvakanje i gutanje najčešće dovode roditelje do pronalaska prikladne konzistencije hrane, dok zastupljenost svih nutrijenata pada u drugi plan. U slučajevima s čestim respiratornim aspiracijama pribjegava se enteralnoj prehrani.
Osobe s cerebralnom paralizom pod većim su rizikom od nedostatka kalcija i vitamina D, dijelom zbog smanjene pokretljivosti i rjeđeg boravka na suncu. Potrebno je redovito kontrolirati stanje 25-OH vitamina D te sukladno njegovoj razini suplementirati odgovarajuću dozu.
Osim toga, u ovoj skupini česti su i nedostaci magnezija i fosfora, što valja razmotriti prilikom nadoknade. Često se javljaju i nedostaci željeza, niacina, folata i vitamina E.
Upotreba prikladnih multivitaminskih formulacija rješava mnoge probleme svakodnevnih nutritivnih deficita.
Cistična fibroza
Iako rijetka bolest, s prevalencijom od 1 na 3.000 stanovnika, velika je vjerojatnost da će se svaka ljekarna susresti s barem jednim pacijentom koji boluje od tog stanja. Glavno obilježje bolesti je stvaranje gustog sekreta kod svih žlijezda s vanjskim izlučivanjem, uključujući žlijezde znojnice, gornje dišne puteve i gušteraču. Zbog višestrukih izazova u probavnom sustavu, osobito pri apsorpciji vitamina topljivih u mastima, postoji konsenzus o redovitoj preporuci uzimanja tih vitamina, uz redovite kontrolne krvne pretrage.
Ovisno o rezultatima, treba dodavati vitamine A, D, E i K. Također se preporučuje suplementacija vitaminima topljivim u vodi, posebice vitamina C i B (folna kiselina, biotin i pantotenska kiselina).
Down sindrom
Osobe s Down sindromom imaju trisomiju na 23. kromosomu te povećanu produkciju brojnih enzima. Neki od njih su SOD (superoksid dismutaza-1), DYRK1R (Dual Specificity Tyrosine Phosphorylation Regulated Kinase 1A), APP (Amyloid Beta Precursor Protein), CBS (Cystathione Beta-Synthase) i FOXP2 (Forkhead Box Protein P2). Ti proteini dovode do ponešto izmijenjenog staničnog metabolizma te, posljedično, i do nešto izmijenjenih staničnih potreba. Jedna od specifičnosti je kontinuirano generiranje povećanog staničnog metaboličkog stresa zbog djelovanja SOD-a, što dovodi do manjka staničnog glutationa.
Glutation se često suplementira osobama s Down sindromom. Osim suplementacije nekih nutrijenata koji su primijećeni kao manjkavi u toj populaciji (cink, vitamin D, omega-3 nezasićene masne kiseline) često se susrećemo i s uzimanjem suplemenata s ciljem utjecaja na ekspresiju gena i kompenziranje pretjeranog stvaranja određenih proteina (npr. ECGC iz zelenog čaja, kurkumin, apigenin, itd.).
Zaključak
Savjetovanje suplementacije malim pacijentima s vrlo specifičnim zdravstvenim potrebama može biti vrlo zahtjevno. No, to je također prilika za produbljivanje znanja o patofiziologiji osnovne bolesti, te prilika za pomoć djeci i roditeljima ispravnim savjetom pri odabiru.
Literatura:
https://www.childhealthdata.org/browse/survey/results?q=10511&r=1, pristupano 8.1.2025.
Malakooti N, Pritchard MA, Adlard PA, Finkelstein DI. Role of metal ions in the cognitive decline of Down syndrome. Front Aging Neurosci. 2014 Jun 23;6:136. doi: 10.3389/fnagi.2014.00136. PMID: 25002847; PMCID: PMC4066992.,
https://www.consumerlab.com/reviews/fish-oil-supplements-review/omega3/, pristupano 8.1.2025.
Xiong M, Li F, Liu Z, Xie X, Shen H, Li W, Wei L, He R. Efficacy of Melatonin for Insomnia in Children with Autism Spectrum Disorder: A Meta-analysis. Neuropediatrics. 2023 Jun;54(3):167-173. doi: 10.1055/s-0043-1761437. Epub 2023 Feb 24. PMID: 36827993; PMCID: PMC10166641.
https://www.uptodate.com/contents/cerebral-palsy-overview-of-management-and-prognosis?search=cerebral%20palsy%20management&source=search_result&selectedTitle=1%7E150&usage_type=default&display_rank=1 , pristupano 13.1.2025.
Silva DCGD, Cunha MSBD, Santana AO, Alves AMDS, Santos MP. Nutritional interventions in children and adolescents with cerebral palsy: systematic review. Rev Paul Pediatr. 2023 Jul 10;42:e2022107. doi: 10.1590/1984-0462/2024/42/2022107. PMID: 37436239; PMCID: PMC10332433.
Lahiri T, Hempstead SE, Brady C, Cannon CL, Clark K, Condren ME, Guill MF, Guillerman RP, Leone CG, Maguiness K, Monchil L, Powers SW, Rosenfeld M, Schwarzenberg SJ, Tompkins CL, Zemanick ET, Davis SD. Clinical Practice Guidelines From the Cystic Fibrosis Foundation for Preschoolers With Cystic Fibrosis. Pediatrics. 2016;137(4):e20151784. Epub 2016 mar 16. PMID: 27009033