EPA i DHA su dugolančane omega-3 višestruko nezasićene masne kiseline čiji su prirodni izvori ribe, školjke i određene vrste algi. EPA i DHA tijelu su potrebne za optimalan razvoj i funkcije u svim fazama života.
Objavljeno je više od 40.000 studija o EPA i DHA, uključujući više od 4.000 kliničkih ispitivanja provedenih na ljudima. Rezultati brojnih znanstvenih studija potvrdili su da unos omega-3 masnih kiselina osigurava brojne zdravstvene dobrobiti koje su posebno izražene na kardiovaskularno zdravlje, razvoj oka i mozga kod novorođenčadi, održavanje kognitivnih sposobnosti te u prevenciji prijevremenog poroda.
Brojna stručna udruženja i relevantne institucije preporučuju povećan unos omega-3 masnih kiselina za sve populacije, no preporučeni dnevni unos varira diljem svijeta.
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) preporučuje najmanje 250 mg EPA i DHA na dan, s mogućnošću povećanja kod osoba s čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti ili kod trudnica. Organizacija za prehranu i poljprivredu Ujedinjenih naroda (UN FAO) preporučuje između 250 i 2.000 mg na dan. Međunarodno društvo za izučavanje masnih kiselina i lipida (International Society for the Study of Fatty Acids and Lipids – ISSFAL) preporučuje najmanje 500 mg EPA i DHA na dan, a sličnu preporuku ima i GOED (Global organization for EPA & DHA omega-3s). Te preporuke se mogu shvatiti kao općenite smjernice, a neka novija istraživanja upućuju na to da bi veći dnevni unos mogao dovesti i do većih koristi.
Studija iz 2016. koja je proučavala omega-3 indeks (označava sadržaj EPA i DHA u eritrocitima, izražen kao postotak od ukupnih masnih kiselina) kod odraslih osoba u različitim zemljama svijeta, pokazala je da većina svjetske populacije – čak oko 80% – ima nisku razinu EPA i DHA omega-3 masnih kiselina, te da ih konzumira znatno manje od preporučenih količina.
Različitim studijama ispitivani su fiziološki učinci i utjecaji EPA i DHA na različita područja – od snižavanja razine triglicerida preko mentalnog zdravlja, do prevencije nastanka karcinoma i jačanja muniteta.
Jedno od područja za koje postoji najviše dokaza o korisnom djelovanju EPA i DHA je kardiovaskularno zdravlje. Istraživanja potvrđuju da omega-3 masne kiseline pomažu smanjiti rizik od srčane smrti, smanjiti razinu triglicerida i vrijednosti krvnog tlaka te da pomažu u slobodnom optoku krvi inhibiranjem stvaranja ugrušaka, bez povećanja rizika od krvarenja.
Istraživanje pod naslovom Effect of Omega-3 Dosage on Cardiovascular Outcomes objavljeno je 2021. godine u časopisu Mayo Clinic Proceeding, a pruža opsežnu analizu uloge doza omega-3 masnih kiselina u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Metaanaliza koja je dubinski pregled 40 kliničkih ispitivanja, pružila je dokaze o koristima uzimanja većih doza EPA (eikozapentaenska kiselina) i DHA (dokozaheksaenska kiselina) omega-3 masnih kiselina.
Istraživanje zaključuje da je unos EPA i DHA omega-3 masnih kiselina povezan sa smanjenim rizikom od koronarnih bolesti koje su uzrok 7,4 milijuna smrtnih slučajeva godišnje na globalnoj razini, te sa smanjenim rizikom od infarkta miokarda, uključujući i srčani udar sa smrtnim ishodom.
Konkretno, studija je pokazala da je suplementacija masnih kiselina EPA i DHA povezana sa statistički značajno smanjenim rizikom od:
- fatalnog infarkta miokarda za 35%
- infarkta miokarda za 13%
- kardiovaskularnih događaja za 10%
- smrtnosti od kardiovaskularnih događaja za 9%.
Zaštitni učinak povećavao se s višim dozama. Povećanje doze masnih kiselina EPA i DHA za 1 g na dan rezultira dodatnim:
- smanjenjem rizika od kardiovaskularnih bolesti za 5,8%
- smanjenjem rizika od infarkta miokarda za 9%.
Zabrinutost u pogledu veze između unosa omega-3 manih kiselina i krvarenja nema uporišta u znanstvenoj literaturi. Istraživanja su pokazala da suplementacija EPA i DHA do 5 g ne povećava rizik od krvarenja. Nedavna studija pokazala je da ljudi s višim razinama omega-3 u krvi prije operacije, nisu bili izloženi većem riziku od krvarenja tijekom i nakon operacije.
U manje od 0,001% izvješća o nuspojavama američke FDA, zabilježeno je abnormalno ili produljeno krvarenje povezano s ribljim uljem. Može se zaključiti da prednosti svakodnevnog unosa dovoljne količine omega-3 znatno nadmašuju rizik od krvarenja.
Među najsnažnijim znanstvenim potvrdama učinkovitost omega-3 masnih kiselina, posebno DHA, je njihov utjecaj na razvoj dojenčadi. DHA se nalazi u svakoj stanici ljudskog tijela, s najvećim koncentracijama u mozgu i mrežnici oka. Adekvatan majčin unos DHA i EPA pomaže zdrav razvoj mozga, što je potvrđeno provedenim studijama kojima su u fokusu bili pažnja i razvoj motoričkih funkcija, te razvoj retine oka kod dojenčadi. Adekvatan majčin unos DHA pomaže i u održavanju zdrave trudnoće, a važan je i nakon rođenja djeteta, tijekom dojenja.
Unos EPA i DHA omega-3 masnih kiselina važan je i starijoj populaciji, jer može pomoći u sprječavanju smanjenja kognitivnih sposobnosti povezanih sa starenjem.
Velik broj istraživanja bavio se utjecajem omega-3 masnih kiselina na ADHD (poremećaj pažnje s hiperaktivnošću), depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju. U većini studija kojima je u fokusu bilo raspoloženje i mentalno zdravlje, omega-3 su se koristile uz tradicionalne lijekove, te je zaključeno da njihovo dodavanje klasičnoj terapiji može dovesti do većih učinaka nego kada se koristi samo klasična terapija lijekovima. Postoje određeni dokazi da visoke doze EPA i DHA mogu pomoći i u oporavku od traumatske ozljede mozga ili potresa mozga.
U nastavku donosimo upitnik za pacijente u obliku info grafike, za pomoć prilikom analize stanja i preporuka za unos omega-3 masnih kiselina.
Više informacija: www.FatsOfLife.com