O njezi kose i vlasišta imali ste dosad priliku pročitati brojne tekstove s osnovnim patofiziološkim mehanizmima nastanka određenog problema, učincima različitih lokalno primijenjenih pripravaka i oralno korištenim dodacima prehrani. U ovom tekstu naglasak je na novijim istraživanjima iz područja zdravlja kose, iako treba naglasiti da je broj istraživanja o bezreceptnim opcijama njege i zdravlja kose uistinu nedovoljan, s obzirom na to koliko ti problemi mogu utjecati na kvalitetu života pojedinca. Autorica članka: doc.dr.sc. Josipa Bukić, univ.spec.pharm., 105, rujan/listopad 2026
Zdrava kosa na površini ima tanki sloj masne kiseline (18-metileikozanske kiseline, 18-MEA), nevidljivi “voštani” premaz koji prekriva ljuskice kose (kutikulu) i čini površinu skliskom i vodoodbojnom. Dokle god je taj sloj netaknut, kosa je glatka na dodir i lako se raščešljava. Međutim, problem je što se taj zaštitni sloj ne obnavlja sam. Kosa je zapravo mrtvo tkivo bez ikakvog biološkog mehanizma popravka. Kad se jednom taj sloj uništi (primjeri u Tablici 1) na tom dijelu vlasi on ostaje zauvijek takav, a jedini način da se “vrati” osjećaj glatkoće i smanji suhoća je taj da se nešto izvana nataloži na površinu vlasi. Tu na scenu stupaju regeneratori i drugi proizvodi za njegu.
Njega nakon ljeta
Ljetni mjeseci intenzivno opterećuju zaštitni sloj kose kombinacijom UV zračenja, klora iz bazena i morske soli, a svi ti čimbenici dodatno ubrzavaju gubitak spomenutog 18-MEA sloja, te povećavaju hrapavost i trenje na površini vlasi, što se u praksi osjeti kao suhoća, zapetljavanje i lomljivost krajeva.
Zbog toga se pacijentima nakon ljeta može preporučiti pojačana njega tijekom nekoliko tjedana, i to učestalija primjena maske za kosu (jednom do dvaput tjedno) radi izraženijeg taloženja kationskih sastojaka, uz redovitu primjenu regeneratora pri svakom pranju. Po potrebi se savjetuje korištenje ulja ili seruma na krajevima vlasi, kako bi se privremeno nadomjestio izgubljeni zaštitni sloj i smanjilo mehaničko oštećenje pri raščešljavanju.
Pritom vrijedi ista logika kao i kod ostalih vrsta oštećenja – niti jedan proizvod ne može trajno “popraviti” kutikulu, već je cilj privremeno ublažiti posljedice do rasta nove, neoštećene kose.
Razlike između seruma, ulja, maski i regeneratora
Ugodan osjećaj glatkoće kose pri dodiru, raščešljavanju i pranju, u velikoj je mjeri određen trenjem na površini vlasi, a upravo to trenje leži u podlozi razlikovanja pojedinih kategorija proizvoda za njegu. Zdrava, neoštećena kosa ima nizak koeficijent trenja zahvaljujući tankom zaštitnom sloju masne kiseline koji prekriva kutikulu. Starenjem vlasi i vremenskim utjecajima (sunce, klor, sušenje, bojanje) taj se sloj postupno gubi, čime se trenje povećava, a kosa postaje osjetljivija na mehaničko oštećenje pri raščešljavanju.
Regeneratori i maske za kosu djeluju prvenstveno tako da na površinu vlasi talože kationske sastojke (kationski surfaktanti, polimeri, silikoni) koji neutraliziraju negativan naboj oštećenih mjesta na kutikuli i time smanjuju trenje. Razlika između maske i regeneratora leži uglavnom u koncentraciji aktivnih tvari i vremenu kontakta s kosom – maske sadrže veću koncentraciju te se ostavljaju dulje na kosi, pa su prikladnije za izraženija oštećenja.
Ulja za kosu, s druge strane, ne vežu se elektrostatski poput kationskih sastojaka, već prvenstveno oblažu površinu vlasi i popunjavaju mikroskopske nepravilnosti nastale gubitkom kutikule. Time dodatno smanjuju trenje i pridonose sjaju, no ne “obnavljaju” kosu u pravom smislu, kao ni regeneratori.
Serumi za kosu obično sadrže manju koncentraciju silikona ili ulja u lakšoj, neispirućoj formulaciji te se koriste na osušenoj kosi kao završni korak njege radi kontrole statičkog elektriciteta i dodatnog sjaja. Posebno su korisni za pramenove koji su izloženiji trenju, poput vrhova kose.
Budući da kosa nema biološki mehanizam popravka, regeneratori ne mogu “obnoviti” oštećenu kutikulu u pravom smislu – oni privremeno prekrivaju oštećenu površinu kationskim sastojcima (kationski surfaktanti, kationski polimeri, silikoni) koji se elektrostatski vežu na negativno nabijena mjesta na oštećenoj kosi (nastala oksidacijom tijekom bojanja/izbjeljivanja) i time vraćaju nisko trenje slično zdravoj kosi. To je važna informacija za savjetovanje pacijenta – kad pacijent kaže da mu regenerator “ne djeluje dovoljno”, često je riječ o prekratkom kontaktnom vremenu ili premaloj količini proizvoda, a ne o lošoj formulaciji, jer djelovanje ovisi o dovoljnoj adsorpciji aktivne tvari na površinu vlasi. Pacijentima je također važno naglasiti da proizvode koriste točno prema uputama. Primjerice, kod regeneratora koji se ispiru, ispiranje vodom nakon kontaktnog vremena nije samo uklanjanje viška proizvoda, nego sastavni dio mehanizma taloženja aktivnih tvari na kosu, pa preskakanje ispiranja (npr. “da djeluje dulje”) zapravo može smanjiti učinkovitost taloženja, a ne povećati je.
Ispadanje kose
Gubitak kose ima velik psihosocijalni utjecaj na pacijente, a u ljekarni se najčešće susrećemo s dva osnovna, neožiljkasta oblika ispadanja kose – androgenetskom alopecijom (AGA) i telogenim efluvijem, dok je alopecia areata rjeđi, autoimuni oblik.
Androgenetska alopecija je najčešći oblik ispadanja kose, a pogađa čak oko 80% muškaraca i otprilike polovicu žena tijekom života. U njezinoj je podlozi genetski uvjetovana preosjetljivost folikula na dihidrotestosteron (DHT) koji postupno smanjuje folikule dlake. Telogeni efluvij, s druge strane, nastaje kao posljedica naglog metaboličkog stresa organizma, primjerice nakon teže bolesti, operacije, poroda, nagle promjene tjelesne mase, produljenog stresa ili nutritivnog deficita, kada veći broj folikula prijevremeno prelazi iz rastuće (anagene) u mirujuću (telogenu) fazu. To se klinički očituje difuznim, ali privremenim prorjeđivanjem kose nekoliko mjeseci nakon okidača.
U savjetovanju pacijenata kojima ispada kosa, važno je razlikovati ta stanja, jer se pristup razlikuje. Kod telogenog efluvija ključno je prepoznati i, po mogućnosti, korigirati uzrok (npr. nedostatak željeza, cinka ili vitamina D, poremećaj štitnjače) dok kod androgenetske alopecije treba odabrati šampone ili serume za vlasište koji će topikalno djelovati na jačanje folikula dlake.
Kada je riječ o pomoći putem dodataka prehrani, mehanizmi djelovanja pojedinih sastojaka mogu poslužiti kao koristan alat u komunikaciji s pacijentom. Pacijentu je važno naglasiti da su ti učinci umjereni i da zahtijevaju kontinuiranu primjenu u trajanju od najmanje nekoliko mjeseci prije procjene rezultata. Također treba naglasiti da kozmetički proizvodi i dodaci prehrani nisu zamjena za dokazane lijekove ako su oni uistinu potrebni, ali mogu djelovati kao njihova nadopuna.
Masna perut
Vlasište ima znatno više sebuma nego primjerice čelo i zatiljak, ali je pritom manje hidrirano i ima slabiju barijernu funkciju (veći transepidermalni gubitak vlage). U praksi to znači da “masno vlasište” nije nužno znak prekomjerne njege ili prljavštine, nego je fiziološka karakteristika te regije kože, a pretjerano agresivno pranje može dodatno oslabiti barijeru. Iako sebum na tjemenu ima ulogu zaštitne barijere, odnosno očuvanja kože tjemena i zadržavanja vlage u koži, njegovo pretjerano lučenje povezano je s problemima vlasišta.
Istraživanja su pokazala da pacijenti s masnom peruti imaju više razine proupalnih čimbenika poput interleukina 8 (IL-8), u usporedbi s pacijentima sa suhom peruti ili zdravim vlasištem. Nadalje, povišene razine sebuma potiču proliferaciju Malassezia vrsta, što dodatno dovodi do problema vlasišta. Zanimljivo, sebum u porama (ne površinski sebum) negativno korelira s vlažnosti kože vlasišta – dakle nakupljanje sebuma u porama zapravo smanjuje vlažnost kože, suprotno uvriježenom mišljenju da je “masnoća = vlažnost”.
S obzirom da povišene razine sebuma potiču razmnožavanje kvasca Malassezia, na vlasištu dolazi do povećane ekspresije IL-8 u keratinocitima. IL-8 privlači neutrofile (neutrofilna infiltracija), što je povezano s raznim upalnim bolestima kože (dermatozama). Usporedno s tim, prekomjerna aktivnost enzima uključenog u ljuštenje kože uzrokuje abnormalnu deskvamaciju (ljuštenje), što izravno pridonosi vidljivom stvaranju ljuskica peruti.
To objašnjava imehanizam djelovanja sastojaka u šamponima protiv peruti (npr. pirokton olamin). Pokazalo se da sastojci ne djeluju samo izravno na gljivicu, već prekidaju cijeli upalni lanac – manje Malassezie dovodi do smanjene aktivacije IL-8 i enzima za ljuštenje, što posljedično smanjuje ljuštenje kože i upalu, a time i vidljivu perut te svrbež. Zbog toga je pri savjetovanju pacijenta s peruti praćene crvenilom ili svrbežom (znak upalne komponente) važno preporučiti ciljanu antifungalnu formulaciju umjesto običnog blagog šampona.
Istraživanje o drugom antifungalnom sastojku – selen sulfidu, objavljeno u srpnju 2026. godine, pokazalo je da on prvenstveno djeluje antifungalno i na obnavljanje keratinizacije, a ne kao “kontrola sebuma”.
Zato je kod preporuke proizvoda s tim sastojcima pacijentu važno naglasiti da ne očekuje da će mu vlasište biti “manje masno”, već da je glavni fokus na smanjenju ljuskanja, crvenila i svrbeža.
Nadalje, rezultati tog istraživanja pokazali su povoljan učinak na mikrobiom vlasišta. Uočeno je da kod peruti omjer bakterija može biti poremećen (previše Staphylococcus, premalo Cutibacterium), a korištenje selen sulfida dovelo je do pozitivne promjene. Isto je uočeno i kod gljivica – Malassezia restricta (povezana s peruti) se smanjila, dok se Malassezia globosa (povezana sa zdravim vlasištem) povećala. Takvi rezultati mogu poslužiti u komunikaciji s pacijentima kao argument protiv straha da će antifungalni šamponi uništiti floru. Dapače, dobro formuliran antifungalni šampon još će dodatno, osim flore, popraviti i stanje kožne barijere vlasišta.
Dodaci prehrani za rast kose
Sustavni pregled i meta-analiza iz 2026. godine, koji je obuhvatio 14 objavljenih znanstvenih istraživanja i ukupno 967 ispitanika, pokazuje da oralni dodaci prehrani za rast kose imaju skromnu, ali statistički značajnu korist u odnosu na placebo, kada je u pitanju ispadanje i rast kose. Konkretno u tom istraživanju uočeno je poboljšanje različitih parametara – smanjenje udjela kose u mirujućoj (telogenoj) fazi, povećanje udjela kose u rastućoj (anagenoj) fazi, manje ispadanja kose na testu povlačenja i bolju samoprocjenu gustoće, volumena i zadovoljstva korisnika. Ukupan broj vlasi nije pokazao statistički značajnu razliku. Nuspojave su bile rijetke i blage u svim ispitivanjima, no potrebno je naglasiti da učinci zahtijevaju strpljenje, jer se vide tek nakon nekoliko mjeseci kontinuirane uporabe (istraživanja su prosječno trajala od 12 tjedana do čak 12 mjeseci). Također, dodaci prehrani nisu zamjena za dokazane lijekove poput minoksidila, ali mogu biti njihova dopuna.
Isto tako je važno u komunikaciji s pacijentom provjeriti eventualni nedostatak cinka, željeza ili vitamina D, jer se ispravljanje njihovog deficita u brojnim istraživanjima pokazalo ključnim kod ispadanja kose. Prema epidemiološkim istraživanjima najčešće je zabilježen neadekvatan unos cinka, a visok rizik od deficita uočen je posebno u populaciji pacijenata starijih od 60 godina.
Za razliku od cinka, željeza i vitamina D, trenutno ne postoji dovoljno istraživanja da bi se potvrdio učinak korištenja biotina kod osoba bez stvarnog manjka tog vitamina. Međutim, treba imati na umu da određena stanja mogu dovesti do njegovog manjka, primjerice kongenitalni manjak biotina, zatim korištenje antiepileptika (najviše se u literaturi napominje valproat) te kronična konzumacija alkohola.
Zanimljivo, jedno istraživanje pokazalo je da kombinacija biotina i topikalno korištenog minoksidila djeluje sinergistički na rast kose, ali te rezultate treba tumačiti s oprezom, jer je u istraživanju sudjelovalo samo deset ispitanika muškog roda.
Najvažnija informacija vezana za biotin je mogućnost interferencije s laboratorijskim nalazima (prikazano u Tablici 2). S obzirom da je gotovo nemoguće znati koja vrsta testa se koristi u pojedinom laboratoriju, preporučuje se pacijentu savjetovati prestanak uzimanja biotina barem 48 sati prije vađenja krvi. Sigurnost tog vitamina je vrlo visoka, te prema literaturi čak i u višim dozama nije pokazao toksične učinke.
Kolagen
Kosa se sastoji uglavnom od keratina, a ne kolagena, pa veza između kolagenskih peptida i zdravlja kose nije izravna, već se objašnjava neizravnim mehanizmima.
Naime, kolagenski peptidi mogu djelovati na dermis i stanične procese uključene u funkciju folikula dlake, utječu na aktivnost fibroblasta i remodeliranje izvanstaničnog matriksa, a aminokiseline dobivene razgradnjom kolagena mogu poslužiti kao građevni materijal (supstrat) za sintezu keratina. Eksperimentalna istraživanja također pokazuju da kolagenski peptidi mogu utjecati na funkciju stanica dermalne papile i na signalne putove povezane s rastom kose poput Wnt/β-katenin puta.
Klinički dokazi su ograničeni, ali postoje. Jedno randomizirano, dvostrukoslijepo kliničko istraživanje koje je uključivalo odrasle ispitanike s oštećenom kosom pokazalo je da niskomolekularni kolagenski peptidi poboljšavaju sjaj, snagu, debljinu i gustoću kose, uz potvrdu poboljšanja strukture vlasi elektronskom mikroskopijom (SEM). Drugo istraživanje na 114 ženskih ispitanica tijekom 24 tjedna pokazalo je da 1.000 mg niskomolekularnih kolagenskih peptida na dan povećava debljinu kose u odnosu na placebo.
Nadalje, kod stanja gubitka kose (androgenetska alopecija/AGA/FAGA ili telogeni efluvij) kombinacija hidroliziranog kolagena, aminokiselina, željeza i selena uz standardnu terapiju, dala je bolje rezultate rasta kose nego samo standardna terapija, no doprinos kolagena zasebno nije mogao biti izoliran.
Naposljetku, u istraživanju koje je ispitivalo kolagenske peptide u kombinaciji s kalcijem i vitaminom D u žena u menopauzi, uočeno je smanjeno ispadanje kose u svim aktivnim skupinama koje su uzimale kolagen, neovisno o dodatku kalcija/vitamina D. Autori zaključuju da postoje umjereni dokazi da kolagenski peptidi mogu poboljšati debljinu, snagu i strukturnu cjelovitost kose, no broj dobro kontroliranih kliničkih istraživanja je i dalje malen, populacije su heterogene i male, a potreban je dodatni istraživački rad da bi se potvrdila veličina i pouzdanost tih učinaka. Pacijentima je svakako bitno naglasiti da je ključno redovito korištenje tijekom više mjeseci da bi se uočio učinak.
Njega dječje kose
Kao i s korištenjem lijekova, pravilo je isto – dječja kosa nije manja verzija kose odrasle osobe. Kod djece je uočeno manje lučenje sebuma, a ona imaju i drugačiju dinamiku rasta kose i strukturu vlasišta u usporedbi s odraslima. Primjerice, novorođenčad na glavi ima oko 500-700 vlasi po cm2 i ima drugačiju kosu koja se ne da počešljati pravilno. Pacijentima treba naglasiti da je to normalna, prolazna nezrelost folikula, koja ne zahtijeva intervenciju. Kod dojenčadi se javlja i privremeno opadanje vlasi. Tanka vunasta kosica ispada, često prvo u predjelu zatiljka (pseudo-okcipitalna alopecija). To je potpuno normalno i prolazno, što je dobro i objasniti zabrinutim roditeljima.
Prilikom savjetovanja treba preporučiti nježno čišćenje s blagim, po mogućnosti amfoternim surfaktantima koji su najbolje podnošljivi za oči i osjetljivu kožu glave. Kontrolirani (blago povišeni) pH podnošljiviji su za oči djeteta. Treba izbjegavati agresivne anionske sulfate. Oznake na proizvodima poput “bez suza” nisu regulirane niti garantiraju sigurnost za oči, pa ih treba tumačiti s oprezom.
Prema preporukama Američke akademije za dermatologiju (American Academy of Dermatology) učestalost pranja ovisi o dobi, tipu kose i tjelesnoj aktivnosti djeteta. Tako se primjerice ravna ili masna kosa više aktivnog djeteta može prati svakodnevno ili svaki drugi dan, dok se suha ili kovrčava kosa djece od 8-11 godina može prati i samo jednom do dva puta tjedno.
Posebnu pozornost treba posvetiti alergenskom i iritantnom potencijalu sastojaka – prema podacima Sjevernoameričke skupine za kontaktni dermatitis (North American Contact Dermatitis Group) oko 9% svih alergijskih reakcija povezano je s proizvodima za njegu kose. Najčešći okidači su mirisi, metilizotiazolinon, metilkloroizotiazolinon, propilenglikol, formaldehid, diazolidinil ureja te sastojci na bazi kokosa, uz emulgatore poput cetil-alkohola i konzervanse poput natrijeva benzoata i benzalkonijeva klorida.
Zbog nezrelosti kožne barijere dojenčadi osobito treba biti oprezan s proizvodima za stiliziranje (gelovi, pjene, sprejevi, voskovi) čija sigurnost u pedijatrijskoj populaciji nije dovoljno istražena. Prednost treba, kad god je moguće, dati proizvodima s minimalnim brojem sastojaka i bez mirisa.
Literatura:
Chen K, Lau H, Xu S, Yu A, Wang S, Biehle S, Gemmer C, Zhang C, Li R. Physiological Characteristics of Scalp Skin With High Sebum Production and the Impacts of Shampoo Cleansing. Skin Res Technol. 2026;32:70376.
Jiang W, Zhang R, Wang L, Xu Y, Tan Y. Clinical effects of a 0.5% selenium sulfide shampoo on dandruff and scalp microbiota in adolescents: a prospective single-arm clinical study. Front Med (Lausanne). 2026;13:1866777.
Weiand E, Rodriguez-Ropero F, Roiter Y, Angioletti-Uberti S, Dini D, Ewen JP. Understanding and controlling the friction of human hair. Adv Colloid Interface Sci. 2025;345:103580.
Cantu-Maltos H, Bojalil L, Orozco-Covarrubias L, García-Romero MT, Palacios López CG, Saez-de-Ocariz M. Pediatric Hair Cosmetics: Physiology, Safety, and Product Considerations. Skin Appendage Disord. 2026. doi: 10.1159/000551190.
Alanazi R, Alshammari S, Aldossari K, Alwatban R, Aljeribah D, Alanazi S, Alsalhi A, Alhumam A, Alajlan A. Evaluating the Effectiveness of Commercial Oral Supplements for Hair Growth: A Systematic Review and Meta-Analysis. J Cosmet Dermatol. 2026;25:70817.
Shing V, Aragon Sierra A, Shah AA. Benefits and risks of hair, skin, and nail supplements in older adults. Int J Womens Dermatol. 2025;11:236.
Biełach-Bazyluk A, Jurga M, Flisiak I, Zbroch E. Dietary Collagen Supplementation as a Strategy for Skin Health: A Narrative Review of Clinical Effects on Skin, Hair, Nails, and Wound Healing. Nutrients. 2026;18:2141.