Prvi cilj jesenske njege je stabilizirati kožnu barijeru, a zatim postupno uvoditi ciljane aktivne sastojke. Za ljekarnika je to prilika da pacijentu ne preporuči samo pojedinačni proizvod, nego da mu pomogne oblikovati jednostavnu i održivu rutinu. Autorica članka: Maja Pogačić Makek, mag.pharm., univ.spec. dermatofarmacije i kozmetologije; inPharma 105, rujan/listopad 2026.
Rujan je idealno vrijeme za promjenu pristupa njezi kože. Nakon nekoliko mjeseci intenzivnog UV zračenja, visokih temperatura, znojenja, morske soli, klora i češćeg tuširanja, koža može izgubiti dio svoje zaštitne funkcije. Pacijenti tada često opisuju zatezanje, suhoću, perutanje, peckanje i veću osjetljivost na proizvode koje su prije dobro podnosili.
Istodobno, nakon ljeta, često se jasnije vide posljedice kronične izloženosti UV zračenju – hiperpigmentacije, neujednačen ten, grublja tekstura i izraženije fine linije. Dolaskom jeseni kožnu barijeru dodatno opterećuju niže temperature, vjetar, suh zrak u grijanim prostorima i veće temperaturne oscilacije.
Zbog toga jesenska njega ne bi trebala početi agresivnim pilingom ili uvođenjem nekoliko novih aktivnih sastojaka odjednom. Prvi cilj je stabilizirati kožnu barijeru, a zatim postupno uvoditi ciljane aktivne sastojke.
Za ljekarnika je to prilika da pacijentu ne preporuči samo pojedinačni proizvod, nego da mu pomogne oblikovati jednostavnu i održivu rutinu.
Kožna barijera nakon ljeta – što se događa?
Stratum corneum predstavlja ključnu komponentu epidermalne barijere. Njegova se organizacija često opisuje modelom „cigle i morta“, pri čemu korneociti predstavljaju cigle, a međustanični lipidi – prvenstveno ceramidi, kolesterol i slobodne masne kiseline – mort. Kada je organizacija te barijere narušena, povećava se transepidermalni gubitak vode (TEWL) a koža može postati suha i reaktivna. U takvoj situaciji nije dobro automatski povećavati broj aktivnih sastojaka. Prvi korak treba biti smanjenje potencijalnih iritansa i vraćanje osnovne rutine.
Osnovnu rutinu čine nježno čišćenje, hidracija, obnova lipidne barijere i svakodnevna fotoprotekcija.
Ceramidi – temelj barijerne njege
Ceramidi su prirodni lipidi kože i jedna od najvažnijih komponenti međustanične lipidne matrice. Zato su posebno zanimljivi u formulacijama namijenjenima suhoj, osjetljivoj i koži s oštećenom barijerom.
No, kod izbora proizvoda nije nužno tražiti samo „što veći postotak ceramida“. Važna je potpuna formulacija. Kombinacija ceramida s kolesterolom i masnim kiselinama može bolje oponašati fiziološku lipidnu strukturu kože. Za vrlo suhu kožu prikladnije mogu biti bogatije kreme ili balzami, dok će osoba s mješovitom ili masnijom kožom često bolje prihvatiti laganu emulziju.
Humektansi: hijaluronska kiselina, glicerol i urea
Osim lipida, koži je potrebna i voda.
Glicerol je jedan od najklasičnijih humektansa i vrlo je dobro istražen sastojak hidratantnih formulacija. Privlači i zadržava vodu te se može koristiti kod različitih tipova kože.
Hijaluronska kiselina pridonosi hidraciji kože, a može se nalaziti u različitim molekularnim oblicima.
Urea je posebno korisna kada su prisutni izražena suhoća i hrapavost. U nižim koncentracijama prvenstveno djeluje kao humektans, dok više koncentracije imaju i keratolitički učinak. Zbog toga vrlo visoke koncentracije nisu uvijek prikladne za nadraženu ili oštećenu kožu.
Kod kože koja peče i reagira na gotovo sve proizvode prednost treba dati jednostavnijim formulacijama bez nepotrebnih mirisa i potencijalnih iritansa.
Pantenol i alantoin za reaktivnu kožu
Pantenol je čest sastojak proizvoda namijenjenih osjetljivoj i nadraženoj koži. Pridonosi njenoj hidraciji i može biti koristan u rutini nakon izlaganja suncu, osobito kada pacijent opisuje osjećaj zatezanja i nelagode.
Alantoin se također koristi u formulacijama za osjetljivu kožu zbog umirujućeg i zaštitnog djelovanja.
Niacinamid
Niacinamid je posebno zanimljiv jer istodobno može biti koristan za više problema koji pacijenta dovode u ljekarnu nakon ljeta. Može se uključiti u rutinu kod narušene kožne barijere, neujednačenog tena, hiperpigmentacija, povećane masnoće kože, znakova fotostarenja. Njegova prednost je relativno dobra podnošljivost.
Ipak, koncentracija nije jedini kriterij kvalitete proizvoda. Kod osjetljive kože bolje je početi s dobro podnošljivom formulacijom nego odmah posegnuti za vrlo visokim koncentracijama.
Skvalan – jednostavan emolijens za suhu kožu
Skvalan je sastojak koji također može biti koristan u jesenskoj rutini. Djeluje prvenstveno kao emolijens i može pomoći u smanjenju osjećaja suhoće i hrapavosti. Posebno je zanimljiv korisnicima koji ne vole izrazito masne balzame. Može se nalaziti u kremama, emulzijama ili uljnim formulacijama. Kod vrlo suhe kože može se kombinirati s hidratantnom kremom, dok kod masnije kože treba paziti na ukupnu teksturu proizvoda.
Retinol – aktivni sastojak za drugu fazu restarta
Nakon što se kožna barijera stabilizira, jesen je prikladno vrijeme za razmatranje primjene retinola. Retinol pripada skupini retinoida, a koristi se za poboljšanje teksture kože, neujednačenog tena, blagih pigmentacijskih nepravilnosti i znakova fotostarenja.
Međutim, retinol nije dobar prvi izbor za izrazito nadraženu kožu. Ako je prisutno crvenilo, osjećaj pečenja ili izraženo perutanje, prvo treba stabilizirati barijeru. Američka akademija za dermatologiju posebno upozorava da suhoća i iritacija mogu otežati podnošenje retinola. Praktičan pristup je početi s manjom količinom i nižom učestalošću, primjerice nekoliko večeri tjedno, a zatim prema toleranciji postupno povećavati učestalost. U pravilu se koristi navečer, dok je dnevna fotoprotekcija obavezna. Ne preporučuje se upotreba tijekom trudnoće.
Hidratantna krema može se koristiti prije ili nakon retinola da bi se smanjila iritacija.
Vitamin C – jutarnja antioksidativna strategija
Vitamin C jedan je od najpoznatijih antioksidansa u dermokozmetici. Može se koristiti kao dio jutarnje rutine, osobito kod osoba koje žele djelovati na neujednačen ten i znakove fotostarenja. Kod osjetljive kože problem može predstavljati iritacija, osobito kod viših koncentracija.
Azelaična kiselina –zanimljiva kod pigmentacija
Azelaična kiselina ima široku primjenu u dermatologiji. Zanimljiva je za osobe koje istodobno imaju pigmentacijske nepravilnosti i sklonost aknama ili upalnim promjenama. Za razliku od agresivnog pilinga, može se uključiti u dugoročniji pristup hiperpigmentacijama uz postupno povećavanje učestalosti prema toleranciji.
Kod osoba s izraženim melazmama ili novonastalim pigmentacijama potrebno je ipak imati na umu da kozmetička njega nije uvijek dovoljna. Dermatološka procjena može biti potrebna da bi se utvrdila dijagnoza i odredilo ciljano liječenje.
Traneksamična kiselina – novi interes u pristupu hiperpigmentacijama
Traneksamična kiselina posljednjih godina dobiva sve više pozornosti u dermatologiji, osobito u kontekstu melazme i hiperpigmentacija. U dermokozmetičkim proizvodima može se naći u različitim koncentracijama i kombinacijama s drugim aktivnim sastojcima.
Kod ljekarničkog savjetovanja važno je naglasiti da niti jedan depigmentacijski sastojak ne može nadoknaditi nedostatnu fotoprotekciju. Ako pacijent nastavlja intenzivno izlaganje UV zračenju bez adekvatnog SPF-a, rezultati bilo kojeg režima protiv hiperpigmentacija bit će ograničeni.
Koža tijela
Nakon ljeta problem nije samo lice. I koža tijela također može biti suha, osobito na potkoljenicama, nadlakticama i šakama. Na tim područjima posebno su korisni proizvodi s ureom, glicerinom, ceramidima i emolijensima. Pacijentu treba savjetovati da hidratantni proizvod nanese neposredno nakon tuširanja, dok je koža još lagano vlažna.
Ruke su među prvim dijelovima tijela na kojima se vidi promjena sezone. Hladan zrak, vjetar, pranje ruku i dezinficijensi mogu dovesti do suhoće, fisura i iritacije. Za svakodnevnu njegu korisni su glicerin, ceramidi, urea u odgovarajućoj koncentraciji, pantenol, emolijensi i okluzivi.
Što se može savjetovati za oralno uzimanje?
Najbolja oralna strategija za kožu počinje kvalitetnom prehranom. Dovoljno proteina, voće i povrće različitih boja, orašasti plodovi, maslinovo ulje, riba i cjelovite namirnice pružaju mnogo širi spektar nutrijenata od većine pojedinačnih dodataka prehrani. Suplementi imaju najviše smisla kada postoji konkretna potreba ili kada se želi ciljano nadopuniti prehrana.
. Kolagen
Hidrolizirani kolagen jedan je od najbolje istraživanih dodataka u području oralne kozmetike. Meta-analiza 26 randomiziranih studija s ukupno 1.721 ispitanikom pokazala je statistički značajno poboljšanje hidracije i elastičnosti kože uz oralnu suplementaciju hidroliziranim kolagenom. Novija meta-analiza deset randomiziranih studija također je pokazala poboljšanje hidracije i elastičnosti. U uključenim istraživanjima najčešće su korištene doze od nekoliko grama na dan, no zabilježena su i određena metodološka ograničenja.
. Oralni ceramidi
Sustavni pregled i meta-analiza randomiziranih studija pronašli su statistički značajno povećanje hidracije kože i smanjenje TEWL-a uz oralne ceramide. To ne znači da će kod svake osobe učinak biti isti, niti da oralni ceramidi zamjenjuju lokalnu barijernu njegu. Mogu se razmatrati kao dodatna opcija kod osoba kojima je primarni problem suhoća kože.
. Oralna hijaluronska kiselina
Hijaluron je također proučavan kao oralni dodatak prehrani. U sustavnom pregledu randomiziranih studija zabilježen je pozitivan učinak na hidraciju kože, iako je broj dostupnih studija manji nego za neke druge sastojke. U ljekarni ga treba pozicionirati kao još jednu mogućnost, a ne kao zamjenu za unos tekućine, pravilnu prehranu ili lokalnu hidratantnu njegu.
. Omega-3 masne kiseline
Omega-3 masne kiseline imaju važnu fiziološku ulogu i zanimljive su zbog protuupalnih učinaka. Ako ih osoba uzima, u obzir treba uzeti cjelokupnu prehranu, razlog suplementacije, dozu i moguće interakcije s terapijom. Prednost treba dati prehrambenim izvorima poput plave ribe, dok se dodatak prehrani može razmotriti kada je unos prehranom nedostatan.
. Polifenoli i proantocijanidini
U području nutrikozmetike istražuju se i različiti biljni polifenoli. Proantocijanidini, prema nekim istraživanjima, poboljšavaju hidraciju kože, ali baza dokaza znatno je manja nego za standardnu lokalnu njegu. Kod takvih proizvoda ljekarnik treba posebno paziti na standardizaciju ekstrakta, deklariranu količinu aktivne tvari i moguće interakcije.
Umjesto preporuke proizvoda „po problemu“, korisno je pacijenta svrstati u jednu od nekoliko osnovnih skupina i po njima preporučiti prilagođenu rutinu. To su:
1. Suha, zategnuta i osjetljiva koža – preporučiti nježni čistač + humektans + ceramidi/emolijensi + SPF. Retinol, kiseline i agresivne pilinge treba odgoditi dok se koža ne stabilizira.
2. Suha koža bez značajne iritacije – u rutinu se mogu uključiti ceramidi + glicerin/urea + skvalan, a nakon stabilizacije po potrebi i retinol.
3. Hiperpigmentacije – preporučiti kombinaciju: SPF + antioksidativna njega + niacinamid/vitamin C ili drugi ciljano odabrani aktivni sastojak. Retinoid ili azelaična kiselina mogu se uvoditi postupno, ovisno o tipu kože i problemu.
4. Masnija koža s nepravilnostima – kod pacijenata s takvim problemom ne treba zanemariti barijeru samo zato što je koža masna. Dobar izbor mogu biti lagani hidratantni proizvod + niacinamid + ciljano odabrani eksfolijant ili retinol.
5. Koža sa znakovima dermatitisa – prioritet je pojednostaviti rutinu te procijeniti je li potreban dermatološki pregled. Kozmetički proizvod nije zamjena za liječenje dermatitisa.
Kada pacijenta uputiti dermatologu?
Ljekarnik treba prepoznati situacije u kojima „jesenska suhoća“ možda nije samo suhoća. Na dermatološki pregled pacijenta treba uputiti u slučajevima:
- novonastale ili brzo rastuće pigmentirane promjene;
- promjene koja krvari, ulcerira ili ne zacjeljuje;
- izraženog ili progresivnog crvenila;
- intenzivnog svrbeža;
- ponavljanih egzacerbacija dermatitisa;
- bolnih ili inficiranih fisura;
- opsežnih promjena;
- izostanka poboljšanja unatoč pravilnoj osnovnoj njezi.
Zdrava kožna barijera zahtijeva minimalistički pristup, dosljednost i izbjegavanje agresivnih proizvoda za potpuni oporavak. Za obnovu su ključni nježno čišćenje, intenzivna hidracija te strpljenje, jer proces regeneracije traje nekoliko tjedana.
Dječja koža u jesen
Dječja koža ima specifične anatomske i fiziološke osobitosti koje ju čine iznimno osjetljivom na sezonske promjene. Stratum corneum kod djece je do 30% tanji, a stanice su manje i slabije međusobne kohezije nego kod odraslih. Budući da je sekrecija sebuma i znoja minimalna sve do puberteta, hidrolipidni film je prirodno nerazvijen. Padom temperature i vlažnosti zraka u jesen, ta fiziološka nezrelost kod neke djece dovodi do naglog razvoja kseroze i relapsa atopijskog dermatitisa.
Potebno je napraviti diferencijalnu dijagnostiku i razlučiti što je suha koža, a što atopijski dermatitis. Suha koža uzrokovana je isključivo vanjskim faktorima (pad vlage, vjetar, grijanje). Manifestira se kao gruba, hrapava koža na dodir. Promjene su locirane po cijelom tijelu, a najizraženije su na ekstremitetima (potkoljenice, podlaktice). Pruritus (svrbež) je blag do umjeren i javlja se uglavnom nakon kupanja. Stanje brzo reagira na uvođenje standardnih hidratantnih emolijensa (unutar 5–7 dana).
Atopijski dermatitis uzrokovan je intrinzičnim faktorima potenciranim okolišnim faktorima. Pad vlage u jesen uzrokuje mikro pukotine u barijeri, olakšavajući penetraciju alergena (grinje, prašina) i kolonizaciju bakterije Staphylococcus aureus. Klinička slika uključuje eritematozne plakove, ogrebotine od češanja, vlaženje (u akutnoj fazi) ili lihenifikaciju. Pruritus je intenzivan, perzistentan i remeti san. Zahtijeva specifičnu protuupalnu terapiju uz trajnu primjenu emolijensa.
Kada je barijera dječje kože akutno kompromitirana (zbog češanja kod AD-a, pelenskog dermatitisa ili iritacije oko usta uslijed hladnog vjetra i sline) klasični emolijensi nisu dovoljni. Tada se preporučuju “Cica” preparati s mineralnim kompleksima koji djeluju kao “zamjenska barijera” i potiču zacjeljivanje.
Sastojci koji djeluju kao snažni antimikrobni agensi su bakar i cink djeluju. Smanjuju proliferaciju Staphylococcus aureus koji kolonizira više od 90% atopijskih lezija i održava upalu. Cink dodatno inhibira oslobađanje histamina, izravno smanjujući svrbež. Cink oksid stvara fizički, okluzivni film koji izolira oštećeni epidermis od vanjskih iritansa (vlage, trenja odjeće) te djeluje blago adstringentno. Mangan je ključan za biosintezu kolagena i brzu reepitelizaciju, a madekasozid (izolat biljke Centella asiatica) stimulira sintezu kolagena tipa I i III te fibronektina, skraćujući vrijeme regeneracije epidermisa.
Literatura:
Pu SY, Huang YL, Pu CM, et al. Effects of Oral Collagen for Skin Anti-Aging: A Systematic Review and Meta-Analysis. Nutrients. 2023.
Choi FD, Sung CT, Juhasz MLW, Mesinkovska NA. Oral Collagen Supplementation: A Systematic Review of Dermatological Applications. J Drugs Dermatol. 2019.
de Miranda RB, Weimer P, Rossi RC. Effects of hydrolyzed collagen supplementation on skin aging: a systematic review and meta-analysis. Int J Dermatol. 2021;60(12):1449-1461
Myung SK, Park Y. Effects of Collagen Supplements on Skin Aging: A Systematic Review and Meta-Analysis of Randomized Controlled Trials. Am J Med. 2025;138(9):1264-1277.
Jhawar N, Wang JV, Saedi N. Oral collagen supplementation for skin aging: A fad or the future? J Cosmet Dermatol. 2020;19(4):910-912.
Choi FD, Sung CT, Juhasz MLW, Mesinkovska NA. Oral collagen supplementation: a systematic review of dermatological applications. J Drugs Dermatol. 2019;18(1):9-16.
American Academy of Dermatology. Retinoid or retinol? American Academy of Dermatology
American Academy of Dermatology. Skin care during pregnancy. American Academy of Dermatology
Effects of Oral Collagen for Skin Anti-Aging: A Systematic Review and Meta-Analysis. Nutrients. 2023;15(9):2080.