Probiotici su danas više od trenda, jer predstavljaju znanstveno utemeljen odgovor na izazove suvremene njege kože. Njihova sposobnost da obnavljaju mikrobiom potiče prirodne procese zaštite i obnove te usporava starenje, što čini ih nezamjenjivim saveznikom u postizanju zdrave, otporne i vizualno mladolike kože. Autorica članka: prof.dr.sc. Donatella Verbanac, Zavod za medicinsku biokemiju i hematologiju, Sveučilište u Zagrebu Farmaceutsko biokemijski fakultet, inPharma 98, svibanj/lipanj 2025.
Danas znamo da je čovjekova koža, kao i cijeli organizam, dom milijardama mikroorganizama – bakterija, virusa i gljivica – koji zajedno čine mikrobiom. Svakodnevnim kontaktom, poput rukovanja, razmijenimo i gotovo 15 milijuna bakterija, a dok se ljubimo dolazi do prave male transplantacije mikrobioma (stanica i njihovih metabolita) s jedne jedinke na drugu, jer se tom prilikom međusobno razmjenjuje pet puta više tih jednostaničnih organizama. I dalje je zapanjujuća činjenica da ljudsko tijelo ima čak 60% više bakterija nego vlastitih stanica. Dugo su ti sićušni stanari našeg organizma bili percipirani kao neprijatelji, no suvremena znanost jasno pokazuje – oni su naši saveznici ključni za zdravlje, ali i ljepotu kože.
U suvremenoj dermatološkoj znanosti, mikrobiom kože prepoznat je kao “nevidljivi organ” čija ravnoteža određuje ne samo funkcionalnost, već i ljepotu kože. Najnovija istraživanja potvrđuju da je održavanje zdravog mikrobioma temelj za prevenciju i korekciju brojnih kožnih problema, od iritacija do ubrzanog starenja. Upravo zato, 2025. godina donosi novu eru probiotičke njege kože, u kojoj su probiotici, prebiotici i postbiotici integrirani u sofisticirane formulacije s ciljem potpore prirodnim procesima obnove i zaštite kože.
Ekosustav mikroorganizama koji nastanjuje kožu ravnotežom vrsta čuva njenu zaštitnu barijeru, potiče obnovu i smanjuje upalne procese, pri čemu svaka vrsta ima svoju ulogu. Neravnoteža mikrobioma uzrokovana stresom, zagađenjem, UV zračenjem ili agresivnim čišćenjem, rezultira osjetljivošću, crvenilom, suhoćom i ubrzanim starenjem kože. To često dovodi i do patoloških procesa, pa se mora pribjegavati upotrebi specifičnih lijekova i preparata koji će pomoći u otklanjanju štetnih i vraćanju korisnih mikroorganizama u ekosustav koji nazivamo mikrobiom.
Poznata je Hipokratova izjava da zdravlje započinje u crijevima, pa su i zdravlje i ljepota kože povezani s tim dijelom probavnog sustava. Naime, u uspostavi ravnoteže mikroorganizama unutar crijeva mogu pomoći antibiotici, probiotici i prebiotici. Antibioticima odstranjujemo akutne uzročnike bolesti, patogene bakterije, ali bismo za njima trebali posezati što rjeđe. Probiotici su povoljne bakterije za zdravlje koje uglavnom unosimo raznovrsnom hranom i koje nas mogu učiniti zdravijima, a prebiotici su namirnice koje dospijevaju u debelo crijevo te tamo hrane dobre bakterije (probiotike, dobre simbiote) tako da se one razmnože u većoj količini u odnosu na patogene vrste. Probiotike unosimo iz primjerice tzv. LGG jogurta, kefira, kiselog kupusa i krastavaca, tradicionalno proizvedenih sireva, juha napravljenih uz dodatak fermentirane miso paste i slično. Međutim, iako primjerice jogurt može biti jako dobra namirnica za prevenciju nastanka neravnoteže mikrobiote crijeva, ne podnose svi mliječne bjelančevine ili životinjske masnoće.
Za pomoć je dostupna i cijela paleta probiotika sadržanih u dodacima prehrani koje broje od tisuću do milijun dobrih bakterija za blagotvorno djelovanje na organizam. Probiotički pripravci koji služe kao pomoć u nadomještanju dobrih bakterija su živi mikroorganizmi najčešće iz rodova Lactobacillus, Bifidobacterium i Bacillus koji pokazuju povoljan utjecaj na očuvanje mikrobiološke i imunološke ravnoteže u crijevu. Blagotvorno djeluju na opće stanje organizma, pa i na stanje kože. Probiotičke bakterije njeguju crijeva da bi bila stabilna, s odgovarajućim slojem sluzi s unutrašnje strane lumena kako bi propuštala što manje „smeća“ tako da tijelo dobiva više hranjivih, a manje štetnih tvari. Ujedno, one brane crijeva od stranih bakterija, jer ti mali mikroorganizmi imaju vrlo učinkovitu strategiju obrane i suprotstavljanja patološkim bakterijama, virusima i gljivicama.
Probiotički pripravci su izvrsna nadopuna prehrani tijekom i nakon terapije antibioticima te za vrijeme putovanja, da bi se prevenirala pojava proljeva i održala imunosna zaštita. Dodatno, prema novijim saznanjima probiotici mogu zaštititi od brojnih kožnih tegoba i ublažiti njihove simptome.
Kada su znanstvene studije u pitanju, veza između crijeva i kože još je neistraženo područje, iako je primijećeno da bakterije u crijevima utječu na tijelo na najrazličitije načine koji su indirektno povezni s kožom.
To je vidljivo iz utjecaja mikrobiote na stanice imunosnog sustava. Jedan od primjera za to je psorijaza koja se povezuje s pretjerano aktivnim imunosnim sustavom, kada tzv. dobre bakterije mogu pomoći ublažiti simptome tog kožnog poremećaja. Nadalje, interakcija određenih crijevnih bakterija s ljudskim genima može utjecati i na to da koža bude masnija ili suša, ili pak sklonija nastanku akni. Konačno, istraživanja su pokazala da se brojne kožne alergije mogu smanjiti korištenjem povoljnih bakterijskih sojeva u obliku probiotika. Probiotici kao “dobre bakterije” ciljano obnavljaju mikrobiom, jačaju obrambeni štit kože i potiču njezinu otpornost na vanjske stresore.
Sinergija probiotika, prebiotika i postbiotika
Napredak u razvoju dermokozmetike ogleda se u kombiniranju probiotika, prebiotika i postbiotika u jednoj formulaciji. Taj “trio” ne samo da osigurava korisne bakterije nego stvara optimalno okruženje za njihov rast i funkciju, čime se postiže sinergijski učinak na zdravlje i izgled kože. Ciljano birani sojevi probiotika mogu djelovati na specifične probleme – primjerice, sojevi iz roda Lactobacillus i Bacillus pokazuju antioksidativno i protuupalno djelovanje, smanjujući oštećenja od slobodnih radikala i UV zračenja, te potičući obnovu kolagena i elastičnost kože.
Pomoć kod pojave akni
Kada je kožna flora uravnotežena, ona može prevenirati prisutnost loših bakterija te nema potreba za imunološkom reakcijom koja rezultira pojavom akni. S druge strane, oštećena kožna flora kao da poziva najezdu loših bakterija, što pak aktivira imunitet koji tada odgovara upalnim procesima. To se često događa upravo osjetljivoj koži, i to ne zbog prisustva nekih specifičnih patogena ili neuravnotežene količine bakterije, nego zato što takvoj koži nedostaje nekih određenih zaštitnih bakterija. Još jedan dokaz u korist nove teorije je taj da je mlađa koža osjetljivija od zrele na pojavu akni. Pretpostavlja se da je jedan od razloga za to činjenica da je zrelija koža tijekom godina sakupila više različitih vrsta bakterija koje je učinkovitije štite.
Međutim, akne nisu samo izazov u razdoblju mladosti, posebno puberteta, već se javljaju i u kasnijim, zrelijim razdobljima života i kod muškaraca i kod žena. Kliničke studije potvrđuju da redovita primjena probiotika, oralno ili lokalno, može smanjiti broj i ozbiljnost akni, poboljšati opće stanje kože i smanjiti upalne procese, uz minimalne nuspojave.
Najnovija znanstvena istraživanja i kliničke studije ističu nekoliko probiotičkih sojeva kao najučinkovitije za liječenje i prevenciju akni, s naglaskom na njihovo protuupalno djelovanje, regulaciju mikrobioma kože i crijeva te jačanje kožne barijere. Najučinkovitiji probiotici za primjenu kod pojave akni:
- Lactobacillus vrste – sojevi iz roda Lactobacillus (osobito L. acidophilus, L. plantarum, L. rhamnosus i L. paracasei) pokazali su sposobnost smanjenja upalnih procesa, jačanja kožne barijere i inhibicije rasta bakterije Cutibacterium acnes (Propionibacterium acnes), glavnog uzročnika akni. Lokalna i oralna primjena tih sojeva može smanjiti broj i ozbiljnost akni te poboljšati opće stanje kože.
- Bifidobacterium vrste – Bifidobacterium bifidum i B. longum prirodno nastanjuju crijeva i mogu smanjiti osjetljivost kože, povećati njezinu otpornost na fizičke i kemijske agresore te pridonijeti smanjenju upale povezane s aknama.
- Soj Streptococcus thermophilus – posebno u topičkim pripravcima potiče sintezu ceramida u koži, što poboljšava hidraciju, jača barijeru i ima izravno antimikrobno djelovanje protiv Propionibacterium acnes. Kliničke studije potvrđuju smanjenje broja akni i upalnih lezija nakon primjene pripravaka s tim sojem.
- Escherichia coli (Nissle 1917) – taj ne-patogeni soj E. coli pokazao je protuupalna svojstva korisna za kožu sklonu aknama, iako se rjeđe koristi u praksi.
Više studija potvrđuje da kombinacija oralnih i lokalnih probiotika, osobito Lactobacillus i Bifidobacterium sojeva, može značajno smanjiti broj i ozbiljnost akni, ubrzati regeneraciju kože i smanjiti nuspojave antibiotske terapije. Posebno se preporučuju osobama koje koriste antibiotike, jer probiotici čuvaju crijevni mikrobiom i smanjuju rizik od nuspojava.
Klinički dokazani učinci na starenje kože
Probiotici djeluju kao “štit” – proizvode antimikrobne peptide koji pomažu u obrani od štetnih mikroorganizama, jačaju kožnu barijeru i potiču prirodne imunosne odgovore kože. Time smanjuju rizik od razvoja upalnih stanja poput akni, rozaceje i dermatitisa, ali i ubrzanog starenja kože.
Kliničke studije potvrđuju da oralni i topički probiotici mogu usporiti procese starenja kože, poboljšati njezinu hidraciju, elastičnost i smanjiti izraženost bora i pigmentacija. Primjerice, unos Lactobacillus plantarum HY7714 tijekom tri mjeseca rezultirao je vidljivim poboljšanjem elastičnosti i hidriranosti kože, dok su znanstvenici dokazali i specifične bioaktivne molekule koje probiotici luče, a koje djeluju antioksidativno i protuupalno. Druga studija je uz spomenuti probiotik koristila i drugu bakteriju – Lactobacillus casei te je dobila sličan rezultat u poboljšanju izgleda i mladolikosti kože.
Praktična primjena i inovacije u dermokozmetici
Na tržištu su dostupni proizvodi s klinički potvrđenim probiotičkim sojevima poput dodataka prehrani i krema koje kombiniraju probiotike s vitaminom C, hijaluronskom kiselinom i biljnim kolagenom, čime se dodatno potiče sinteza kolagena, jača barijera kože i usporava starenje. Raduju inovativne kreme domaćih, hrvatskih proizvođača, koje zahvaljujući mliječnim proteinima, ekstraktima iz mora i probiotičkim kulturama ubrzavaju regeneraciju, smanjuju upalu i vraćaju koži optimalnu vlažnost i elastičnost.
Na pragu smo ljeta, pa svi govorimo o zaštiti kože i tijela od ultraljubičastog (UV) zračenja sunčeve svjetlosti. Srećom, zaštitni preparati koji se danas nalaze na tržištu sadrže i probiotike koji mogu značajno povećati otpornost kože na UV zračenje putem nekoliko znanstveno opisanih mehanizama. To su:
– Jačanje kožne barijere i mikrobioma: probiotici pomažu u obnovi i jačanju kožne barijere te održavanju uravnoteženog mikrobioma. Stabilan mikrobiom čini kožu otpornijom na vanjske štetne utjecaje, uključujući UV zračenje, smanjujući tako oštećenja i upalne reakcije izazvane suncem.
– Smanjenje oksidativnog stresa: UV zračenje uzrokuje stvaranje slobodnih radikala i oksidacijski stres, što dovodi do preuranjenog starenja i oštećenja kože. Probiotici dokazano smanjuju oksidacijski stres, čime štite stanice kože i pomažu u prevenciji oštećenja uzrokovanih UV zrakama.
– Stimulacija sinteze ceramida i lipida: određeni probiotički sojevi potiču proizvodnju ceramida i drugih lipida u koži, što poboljšava sposobnost kože da zadržava vlagu i dodatno jača njezinu zaštitnu funkciju. Time se smanjuje negativan utjecaj UV zraka na kožnu barijeru.
– Protuupalno djelovanje: probiotici smanjuju upalne procese u koži, što je ključno, jer UV zračenje može izazvati upalu, crvenilo i osjetljivost. Smanjenjem upale, koža bolje podnosi izlaganje suncu i brže se oporavlja.
– Bolja regeneracija kože: probiotici potiču obnovu oštećene kože i ubrzavaju zacjeljivanje, što je važno nakon izlaganja UV zrakama koje mogu prouzročiti mikroskopska oštećenja tkiva.
Klinička i eksperimentalna istraživanja potvrđuju da redovita primjena probiotičkih preparata, oralnim ili topikalnim putem (najbolje je koristiti obje vrste pripravaka, jer su tako učinkovitiji) može povećati otpornost kože na UV zračenje, smanjiti pojavu crvenila, upala i oštećenja te da pridonosi zdravijem i mlađem izgledu kože. Probiotici su danas više od trenda, jer predstavljaju znanstveno utemeljen odgovor na izazove suvremene njege kože. Njihova sposobnost da obnavljaju mikrobiom, potiču prirodne procese zaštite i obnove te usporavaju starenje, čini ih nezamjenjivim saveznikom u postizanju zdrave, otporne i vizualno mladolike kože. U kombinaciji s uravnoteženom prehranom bogatom prirodnim izvorima probiotika i prebiotika te zdravim životnim stilom, probiotici predstavljaju temelj holističkog pristupa ljepoti i zdravlju kože.
U svijetu ljepote i zdravlja, ravnoteža mikrobioma postaje ključan faktor. Dobre bakterije u crijevima i na koži čuvaju ljudski organizam i ljepotu. U doba kad je utjecaj gena na izgled kože minimalan, naši svakodnevni izbori – prehrana bogata vlaknima, probiotici i pametno odabrana kozmetika – mogu pokrenuti lančanu reakciju poboljšanja. Podržimo dobre bakterije, jer one brinu o našoj ljepoti iznutra i izvana.
Literatura:
Deng K et al. Probiotic effects on skin health: comprehensive visual analysis and review; Frontiers in Microbiology, 2024, doi.org/10.3389/fmicb.2024.1453755
Gao T et al, The Role of Probiotics in Skin Health and Related Gut–Skin Axis; Nutrients, 2023; doi: 10.3390/nu15143123.
Sutema IAMP et al, Efficacy of Probiotic Supplements and Topical Applications in the Treatment of Acne Vulgaris: A Systematic Review; Journal of Experimental Pharmacology, 2025; doi: 10.2147/JEP.S498769
Alves AC et al, Global Trends and Scientific Impact of Topical Probiotics in Dermatological Treatment and Skincare; Microorganisms, 2024, doi: 10.3390/microorganisms12102010
Renuka SR et al, Probiotics: A Review on Microbiome That Helps for Better Health – A Dermatologist’s Perspective; Journal of Pharmacology and Pharmacotherapeutics, 2023; doi: 10. 10.1177/0976500X231175225
Haykal D et al, Dermatological Health in the Light of Skin Microbiome Evolution; Journal of Cosmetic Dermatology, 2024, doi: 10.1111/jocd.16557
Teng Y et al, The Role of Probiotics in Skin Photoaging and Related Mechanisms: A Review; Clin Cosmet Investig Dermatol, 2022, doi: 10.2147/CCID.S388954
Mane S.A. et al, Role of probiotics in skin health: Current trends and future perspectives; GSC Biological and Pharmaceutical Sciences, 2025, doi 10.30574/gscbps.2025.30.1.0004
Hrestak D et al, Skin Microbiota in Atopic Dermatitis; Int Mol Sci, 2022, doi: 10.3390/ijms23073503