Search
Close this search box.
Search
Close this search box.

Mikrobiom kože u zdravlju i bolesti

Uočeno je da narušavanje kožnog mikrobioma može dovesti do brojnih bolesti, ali je nejasno da li bolesti nastaju zbog promjene mikrobioma, ili nakon pojave kožne bolesti posljedično dolazi do promjene mikrobioma. Ispitivanje mogućih promjena mikrobioma u pojedinim kožnim bolestima pridonosi upoznavanju nastanka i razvoja bolesti te pomaže u osmišljavanju novih mogućnosti liječenja.

Autorica članka: prof.dr.sc. Liborija Lugović-Mihić, dermatovenerolog, Klinika za kožne i spolne bolesti, KBC Sestre milosrdnice, Zagreb, inPharma 77

Veliki broj mikroorganizama nalazi se na površini ili unutar različitih tkiva i tekućina, uključujući i kožu. Pojam mikrobiom ili specifičnije „mikrobiota“, označava sveukupnost (zbroj) mikroorganizama (mikrobiota) koji žive na/u organizmu, njihovih genoma i okolišnih čimbenika. Najveći udio u mikrobioti čine bakterije, nakon kojih slijede gljive i virusi te artropodi. Ti mikroorganizmi važni su čimbenici za ljudsko zdravlje i pojavu bolesti. Mikrobiom je izvor genetske raznolikosti, povezan je sa stanjem i promjenama zdravlja i bolesti, s imunosnim sustavom,  utječe i na metabolizam te modulira interakciju između lijekova. Broj mikroorganizama koji pripadaju mikrobiomu jako je velik – premašuje čak i broj vlastitih stanica. Utvrđeno je da je mikrobnih gena daleko više nego ljudskih gena. Osim mikrobioma koji pripadaju različitim organima, i koža ima vlastiti mikrobiom.

Koža uključuje složeni okoliš prekriven raznolikom zajednicom mikroorganizama (mikrobiote) koji mogu biti prolazni ili stalni. Među njima se neki smatraju korisnima, neki su neutralni, a treći patogeni (ili imaju sposobnost da budu patogeni). Bakterije koje prirodno simbiotski žive na koži su rezidentne i ostaju na njoj te, zajedno s virusima i gljivama, tvore rezidentni mikrobiom kože koji je u zdravim okolnostima uravnotežen, pridonosi zdravoj koži i stvara zaštitnu kožnu barijeru. S druge strane, prolazne bakterije mogu doći u kontakt s kožom (izvana) i ponekad mogu uzrokovati promjene kože ili izazvati infekciju. U očuvanom mikrobiomu kože rezidentne bakterije štite kožu od prolaznih bakterija, pa tako djeluju poput zaštitne antimikrobne barijere. Zbog različitih okolišnih čimbenika, kolonizacija varira između kože različitih dijelova tijela. Kako mikrobiom kože igra ključnu ulogu u zdravlju kože te značajno pridonosi zaštiti od kožnih promjena i bolesti, normalan sastav i održavanje mikrobioma jako je važno za organizam. Poznavanje obilježja mikrobioma kože može biti presudno za nastanak/pojavu i liječenje raznih bolesti kože, zbog čega se u zadnje vrijeme dosta istražuje.

Istraživanja i spoznaje o obilježjima mikrobioma kože

Mikrobiom kože važan je čimbenik u zdravlju i bolesti. Postoje određeni dokazi da promjene sastava mikrobiote kože kod ljudi mogu pokrenuti imunosne poremećaje i posljedično upalne procese. Ističe se i činjenica da svaka osoba ima svoj vlastiti, jedinstveni mikrobiom s kojim živi u simbiozi. Bakterije u koži imaju stanište i hranjive sastojke, te štite kožu i organizam od prodiranja patogena i pojave bolesti. Prema istraživanjima, na koži čovjeka žive četiri dominantna koljena bakterija (phyla): Actinobacteria, Firmicutes, Proteobacteria i Bacteroidetes, a identificirano je više od 40 bakterijskih rodova, među kojima su najzastupljeniji Corynebacterium, Cutibacterium i Staphylococcus. Kod pojedine osobe sastav mikrobioma kože je promjenjiv i dinamičan te se mijenja prema dobi, spolu, okolišnim čimbenicima i njenim navikama (upotreba kozmetike i antibiotika, zanimanje, itd.). U fiziološkim uvjetima kod pojedinca (domaćina) postoji ravnoteža domaćin-mikroorganizam, a interakcije između pojedinih mikroogranizama, ili između mikroorganizama i domaćina, mogu potaknuti ili uzrokovati nastanak bolesti. 

Mikrobiom i koža stvaraju kiseli omotač koji štiti od prodora patogena, te se mikrobiom pojedine osobe vrlo dobro nosi s kiselim uvjetima (oko pH 5) koje patogeni ne podnose. Razni okolišni čimbenici mogu negativno utjecati na ravnotežu mikrobioma kože poput promjena pH kože, UV zračenja ili starosti. Ukoliko je mikrobiom promijenjen, to može pridonijeti bolesti kože ili promjenama strukture kože (poput suhe, osjetljive kože) ili upalnih kožnih bolesti (poput atopijskog dermatitisa ili akni). Obilježja mikrobioma kože vezana su uz strukturu kože i njezinih slojeva (epidermisa, dermisa i dubljeg potkožnog tkiva) koji zajedno čine barijeru za vanjske patogene. Imunosna barijera obuhvaća nespecifičnu (prirođenu) imunost i specifičnu (stečenu) imunost, u čemu važnu ulogu igra pripadajući kožni mikrobiom (bakterije, gljive, virusi i antropodi koji koloniziraju kožu). Navedeni mikroorganizmi sudjeluju u moduliranju imunosnog odgovora te se, osim u epidermisu, mogu naći i u dermisu i potkožnom tkivu. Nakon prolaska kroz vanjsku kožnu barijeru, stupaju u interakciju sa stanicama dubljih slojeva i utječu na njihovu homeostazu. Promatrajući mikrobiom po slojevima kože, mikrobiom epidermisa je pod snažnim utjecajem okolišnih čimbenika, dok je mikrobiom dermisa stabilniji, manje podložan promjenama i jednakog je sastava na raznim dijelovima tijela. Ipak, uočena je povezanost obilježja mikrobioma kože sa specifičnim lokalizacijama, tj. postoji prostorna raspodjela mikrobioma po specifičnim predjelima (seboroični predjeli, vlažni predjeli, suhi predjeli kože). Tako na seboroičnim lokalizacijama (lice, prsa, leđa) dominiraju lipofilne bakterije roda (species) Cutibacterium i Staphylococcus, dok u vlažnim predjelima (pregibi lakta, koljena i prepone) dominiraju bakterije koje opstaju u vlazi poput rodova Staphylococcus i Corynebacterium, a suhe lokalizacije (volarna strana podlaktice i dlana) su bogatije bakterijama koljena Proteobacteria.

Gledajući kronološki (od rođenja) razvoj obilježja mikrobioma pojedine osobe, on se razvija odmah nakon rođenja pri kontaktu novorođenčeta s vanjskim svijetom, kada brojne bakterije (uključujući stafilokoke, korinebakterije i kutibakterije) brzo koloniziraju kožu. Rana kolonizacija važna je za razvoj imunosnog sustava novorođenčeta i za pripremu kože za život s vanjskim utjecajima. Koža novorođenčadi je odmah po porođaju izložena okolišnim mikroorganizmima i njihovom naseljavanju (koloniziranju) te se uspostavlja homeostaza domaćin-mikroorganizam. Kod novorođenčadi porođene vaginalnim putem, mikrobiom kože sličan je vaginalnom mikrobiomu majke, dok je kod djece rođene carskim rezom sličan majčinom kožnom mikrobiomu. Kod prijevremeno rođene novorođenčadi, koža je najbogatija bakterijama koljena Firmicutes (rod Staphylococcus) i Bacteroidetes (rod Flavobacterium). Koža prijevremeno rođene novorođenčadi (koža čela, kubitalne jame i glutealne regije) relativno je bogatija bakterijama roda Staphylococcus, Corynebacterium i Prevotella, a siromašnija vrstama Brevundimonas, Flavobacterium i Sphingobacterium (u usporedbi s kožom tzv. terminske novorođenčadi). Uočeno je i da u koži zdrave dojenčadi dominira koljeno (phylum) Firmicutes (rod Staphylococcus i Streptococcus), a slijede Actinobacteria, Proteobacteria i Bacteroidetes. Važno je navesti da se osim bakterija, na koži nalaze i ostali mikroorganizmi, npr. gljivice iz roda Malassezia i paraziti iz roda Demodex. Uz to, malobrojna istraživanja o virusima koji potencijalno naseljavaju kožu pokazuju da ljudski virom također ovisi o kožnom mikrookolišu.

Obilježja mikrobioma u upalnim kožnim bolestima

Dosadašnje znanstvene spoznaje pomogle su upoznavanju mikrobioma zdrave kože i prepoznavanju disbioze i njenih specifičnosti kod bolesnika. Nažalost, nema dovoljno spoznaja o mikrobiomu kože zdravih osoba, kao ni mikrobiomu kože u upalnim dermatozama. Iako je uočeno da narušavanje kožnog mikrobioma može dovesti do brojnih bolesti, nejasno je da li bolesti nastaju zbog promjene mikrobioma, ili nakon pojave kožne bolesti posljedično dolazi do promjene mikrobioma. Mikrobiom kože je do sada istraživan kod nekoliko bolesti – atopijskog dermatitisa, psorijaze, akni, seboroičnog dermatitisa, rozaceje itd. Ispitivanje mogućih promjena mikrobioma u pojedinim kožnim bolestima pridonosi upoznavanju nastanka i razvoja bolesti te pomaže u osmišljavanju novih mogućnosti liječenja bolesnika.

Atopijski dermatitis

Prema rezultatima istraživanja mikrobioma u promjenama (lezijama) kože bolesnika s atopijskim dermatitisom, u njima je utvrđeno smanjenje bioraznolikosti bakterijske zajednice i značajan porast kolonizacije Staphylococcus aureus u odnosu na zdrave osobe (kod kojih je ta kolonizacija rijetka). Koža bolesnika je bogatija i ostalim vrstama Staphylococcus-a, osobito Staphylococcus epidermidis- koji je učestaliji kod bolesnika s blažim AD-om (Staphylococcus aures je povezan s težim oblicima bolesti). Također je na kožnim promjenama bolesnika uočena smanjena bakterijska bioraznolikost i oskudnije bakterije roda Streptococcus, Cutibacterium i Corynebacterium. Kod bolesnika s atopijskim dermatitisom stupanj kolonizacije Stapylococcus aureus-om razlikuje se između bolesne i nezahvaćene/zdrave kože, ali su i nezahvaćena područja kože sklonija povećanoj kolonizaciji. Uz to, dok kod zdrave dojenčadi na koži perioralne regije dominiraju bakterije roda Streptococcus i Rothia, kod djece s atopijskim dermatitisom učestaliji je Staphylococcus rod, a smanjen Corynebacterium. Uočeno je i da težina atopijskog dermatitisa pozitivno korelira s padom zastupljenosti koljena Bacteroidetes i Fusobacteria.

atopijski dermatitis

Psorijaza

Kod bolesnika s psorijazom, prikupljene znanstvene spoznaje dobivene istraživanjima mikrobioma kože nisu jednoznačne. Tako je prema jednima u psorijatičkim promjenama smanjena bioraznolikost u odnosu na zdravu kožu, prema drugima je u njima povećana bioraznolikost, dok su u trećini našli razliku. U kožnim lezijama psorijatičara najzastupljenije su bakterije koljena Firmicutes (u većem omjeru nego kod zdravih osoba), a reducirane su bakterije koljena Actinobacteria  i Proteobacteria. Gledajući bakterijske rodove, povećana je zastupljenost roda Streptoccocus i Staphylococcus (odnosno pojedinih vrsta Staphylococcus aureus, Staphylococcus pettenkoferi i Staphylococcuss ciuri) dok je oskudniji rod Cutibacterium (tj. smanjena vrsta Staphylococcus epidermidis, Cutibacterium acnes i Cutibacterium granulosum). Prema jednom istraživanju zastupljenosti rodova, kod bolesnika su učestaliji Corynebacterium, Cutibacterium te Staphylococcus i Streptococcus, a oskudniji rodovi Cupriavidus, Methylobacterium i Schlegelella.

Prema dominantnim bakterijama uočena su dva tipa psorijaze: tip psorijaze u kojem dominira Proteobacteria (1. tip) i tip psorijaze u kojem dominiraju koljena Firmicutes i Actinobateria (2. tip). Analizom mikrobioma u bioptatima psorijatične kože (trupa) utvrđena je veća zastupljenost koljena Proteobacteria nego u zdravoj koži, a također i smanjenje rodova Cutibacterium i Staphylococcus na zahvaćenoj koži (udova). Prema istraživanjima, prijelaz iz zdrave kože u psorijatične promjene povezan je s bakterijskom porodicom Campylobacteraceae i Gordoniaceae.

psorijaza

Akne

Iako su po ranijim istraživanjima akne posljedica proliferacije Cutibacterium acnes, prema novijim studijama, nema razlike između kože bolesnika s aknama i kože zdravih ispitanika (seboroične lokalizacije) u zastupljenosti Cutibacterium acnes, ali su kod onih s aknama rjeđi filotipovi različitih Cutibacterium acnes. Prema jednom istraživanju, zastupljenost roda Cutibacterium vrsta C. acnes i C. granulosum čak je i nešto veća na zdravoj koži nego u kožnim lezijama. Na koži pacijenata s aknama (na predjelima zahvaćenim komedomima, papulama i pustulama) dominiraju bakterije koljena Firmicutes roda Staphylococcus, najviše S. epidermidis i Proteobacteria, dok su oskudnije/rjeđe bakterije koljena Actinobacteria. Utvrđeno je i da prisutnost roda Staphylococcus raste sa stupnjem bolesti. Prema jednom istraživanju, najteži stupnjevi bolesti povezani su s povećanjem rodova Faecalibacteriom, Klebsiella, Odirobacter i Bacteroides.

akne

Seboroični dermatitis

Istraživanja mikrobioma kože bolesnika sa seboroičnim dematitisomtakođer su pokazala disbiozu zahvaćene kože u odnosu na zdravu. U etiopatogenezi bolesti osobito su važni kvasci roda Malassezia, te interakcije između Malassezia, bakterija i domaćina, iako je nejasan mehanizam djelovanja tih interakcija. Prema svim istraživanjima, u promjenama/lezijama seboroičnog dermatitisa veći je broj bakterija roda Staphylococcus. Uz to, postoje i studije po kojima je koža tih bolesnika bogatija i rodom Streptococcus, Acinetobacter i Pseudomonas, dok je siromašnija bakterijama roda Cutibacterium. Jedno istraživanje kod tih bolesnika pokazalo je povećanje zastupljenosti rodova Bacteroides i Chryseobacterium (u odnosu na zdrave ispitanike) kao i rodova Rhizobium, Gordonia i Sphingomonas.

Rozaceja

Iako i u zdravoj koži postoje dvije vrste grinja Demodex folliculorum i Demodex brevis, kod bolesnika s rozacejom veća je infestacija tim grinjama. Bakterijska raznolikost kože tih bolesnika veća je od one u koži zdravih ispitanika, iako bez statistički značajne razlike između njih. Najzastupljenija vrsta na koži bolesnika s rozacejom je Cutibacterium acnes i Staphylococcus epidermidis. Također su u lezijama kože brojnije određene bakterije poput Corynebacterium kroppenstedtii, dok je smanjen rod Roseomonas. Uočene su i pozitivna i negativna korelacija između težine rozaceje i zastupljenosti Gordonia i Geobacillus. Uz to, težina rozaceje raste s dobi, a po zastupljenosti bakterija povezana je s relativno oskudnijim Cutibacterium acnes i učestalijom Snodgrassella alvi. Zapaženo je i da liječenje antibioticima smanjuje težinu bolesti i povećava zastupljenost Weissella confusa.

Uz navedene bolesti, radi se i na prikupljanju spoznaja o kožnom mikrobiomu kod ostalih bolesti kože.

Aktualne metode istraživanja mikrobiote i perspektive istraživanja

Upoznavanje mikrobioma zdravih osoba važno je radi potencijalne uloge mikrobioma u nastanku bolesti. Za poznavanje obilježja mikrobioma, osobito su korisni rezultati dobiveni utvrđivanjem sekvenci humanog genoma te njegovih varijacija i povezanosti s bolestima. U tome je ključna identifikacija mikroorganizama koji naseljavaju pojedine regije. Ipak, u istraživanju bakterijskih vrsta obično se koriste kultivacijske metode, a mnogi bakterijski sojevi ne mogu se uzgojiti u laboratorijskim uvjetima. Stoga je za prikupljanje spoznaja o mikrobiomu značajan razvoj molekularne biologije i bioinformatike, te smanjenje cijena sekvenciranja. Metode identifikacije mikroorganizama uključuju kvantitativnu Polymerase Chain Reaction (PCR), Denaturing Gradient Gel Electrophoresis (DGGE), Terminal Restriction Fragment Length Polymorphysm (T-RFLP) te sekvenciranje. Danas je najčešće korištena molekularna metoda neovisna o kultivaciji 16S rRNA, gensko sekvenciranje.

Upoznavanje mikrobioma kože zdrave osobe te upoznavanja specifičnosti mikrobioma u raznim stanjima i bolestima predstavlja veliki izazov u radu liječnika kliničara. Također, sam terapijski pristup bolestima kože često je nedefiniran, pa je to područje posebno zanimljivo. Pošto su upalne kožne bolesti relativno učestale, razumijevanje uzroka i razvoja bolesti važno je za dermatovenerologe, ali i liječnike srodnih grana (interniste, imunologe, oftalmologe, mikrobiologe, oralne patologe, specijaliste ORL itd.). Ispitivanje mogućih promjena mikrobioma pridonosi boljem upoznavanju razvoja bolesti i budućem dijagnostičko-terapijskom postupku kod bolesnika, posebice onih koji primjenjuju razne lokalne pripravke koji mogu promijeniti mikrobiom kože. Određivanje mikrobiote suvremenim metodama može dovesti do spoznaja o specifičnim mikroorganizmima koji sudjeluju u razvoju kožnih bolesti i koji su dosadašnjim metodama ostali nezapaženi, a pomogli bi osmišljavanju i razvoju učinkovitije terapije za te bolesnike.

dermatitis

Mogućnosti terapijskog djelovanja na mikrobiom kože

Za stanje i održavanje mikrobioma kože izrazito su važni funkcija epidermalne barijere i antimikrobni odgovor u njoj, a povezani su s kiselim pH površine kože. Pošto je kiselost epidermisa osjetljiva, kozmetički proizvodi (sapuni i proizvodi za čišćenje kože) mogu izazvati značajne promjene odgovarajuće pH vrijednosti kože, te poremetiti funkciju njene epidermalne barijere i mikrofloru. Naime, jaka sredstva za čišćenje remete interakciju kože i mikrobioma, pa se unatoč korisnom uklanjanju bakterija, koža isušuje, a barijera oštećuje. Pošto se time remeti zaštitni kiseli sloj, moguća je promjena sastava mikrobioma, pa posljedično patogeni i alergeni mogu lakše prodrijeti u kožu koja je zbog toga osjetljivija. Korištenje sredstva za čišćenje uravnoteženog pH, kožu čini manje osjetljivom i otpornijom na okidače iz okoliša, štiti njen mikrobiom i održava kožnu barijeru, što sprječava prodiranje patogena i alergena u nju.

Iako je mikrobiom kože još uglavnom neistražen, uočen je napredak u istraživanju, osobito u industriji osobne njege. Uobičajeni proizvodi za ljepotu i njegu kože sadrže sintetičke kemikalije i antimikrobne konzervanse koji mogu djelovati na osjetljivu ravnotežu mikrobiote kože (pozitivno i negativno). Istraživanja utjecaja proizvoda za osobnu njegu na kožu i promjene mikrobnog i molekularnog sastava, pokazuju da je nakon upotrebe kozmetičkih proizvoda promijenjena molekularna i bakterijska raznolikost, te da postoje značajne strukturne promjene kožnog mikrobioma. Ipak, za razumijevanje tih promjena i njihovog utjecaja na zdravlje kože i podložnost bolestima, potrebno je više istraživanja.

U pogledu potencijalnog terapijskog djelovanja na poboljšanje zdravlja kože, ističe se moguća uloga probiotika i prebiotika koji mogu djelovati na modulaciju mikrobiote kože. Njihovi učinci i korisno djelovanje mogu se primijeniti lokalno ili sustavno (peroralno). Prebiotici i probiotici imaju sposobnost odgovarajućeg djelovanja, održavanje i obnavljanje mikrobiote kože na različite načine. Pritom lokalna primjena probiotičkih bakterija ima izravan lokalni učinak na mjestu promjena kože, npr. tako što povećava prirodne obrambene barijere kože. Probiotici kao i rezidentne bakterije, mogu proizvesti antimikrobne peptide koji pogoduju kožnim imunosnim odgovorima i uklanjanju patogena. U kozmetičkim preparatima, prebiotici se mogu izravno primijeniti na mikrobiotu kože i selektivno povećati aktivnost i rast korisne „normalne“ mikrobiote kože. Ipak, malo se zna o djelotvornosti lokalno primijenjenih prebiotika. Također, i prehrambeni proizvodi koji sadrže prebiotike i/ili probiotike mogu pozitivno djelovati na kožu modulacijom imunosnog sustava i tako terapijski pomagati raznim kožnim stanjima i bolestima poput atopijskog dermatitisa.

Tablica 1. Zastupljenost bakterija u upalnim kožnim bolestima prema dosadašnjim znanstvenim spoznajama

ATOPIJSKI DERMATITIS↑Staphylococcus spp
↑Staphylococcus aureus
↑Staphylococcus epidermidis
↓Streptococcus spp
↓Cutibacterium spp ↓Corynebacterium spp
PSORIJAZA↑Firmicutes
↑Proteobacteria
↑Streptococcus spp
↑Prevotella
↑Staphylococcus spp ↑Staphylococcus aureus ↑Staphylococcus pettenkoferi ↑Staphylococcus sciuri  
↓Actinobacteria
↓Gordoniaceae
↓Proteobacteria
↓Staphylococcus epidermidis
↓Cutibacterium spp
↓Staphylococcus spp
↓Cutibacterium acnes ↓Cutibacterium granulosum  
SEBOROIČNI DERMATITIS↑Staphylococcus spp  ↑Staphylococcus epidermidis
↑ Streptococcus spp ↑Pseudomonas spp ↑Acinetobacter
Cutibacterium spp
AKNE↑Firmicutes
↑Proteobacteria
↑ Staphylococcus spp
↓Actinobacteria
↓Cutibacterium spp
↓Cutibacterium acnes
↓Cutibacterium granulosum
ROZACEJA↑ Corynebacterium kropp
↑ Gordonia
↑ Geobacillus
Rosemonas spp  

Preuzeto iz članka: Ferček I, Lugović-Mihić L, Tambić-Andrašević A, Ćesić D, Grginić-Gverić A, Bešlić I, Mravak-Stipetić M, Mihatov-Štefanović I, Buntić AM, Čivljak R. Features of the Skin Microbiota in Common Inflammatory Skin Diseases. Life (Basel). 2021;11(9):962-969.

Literatura:

Ferček I, Lugović-Mihić L, Tambić-Andrašević A, i sur. Features of the skin microbiota in common inflammatory skin diseases. Life (Basel). 2021;11(9):962-969.

Antal l, Jelić M, Sila S, i sur. Ljudska mikrobiota i mikrobiom. Acta Med Croat 2019:73: 3-11.

Baurecht H, Rühlemann MC, Rodríguez E, i sur. Epidermal lipid composition, barrier integrity, and eczematous inflammation are associated with skin microbiome configuration. J Allergy Clin Immunol. 2018;141(5):1668-1676.e16.

Byrd Al, Belkaid Y, Segre JA. The human skinmicrobiome. Nat RevMicrobiol. 2018;16(3): 143-155.

Chen P, He G, Qian J, i sur. Potential role of the skin microbiota in Inflammatory skin diseases. J CosmetDermatol. 2021;20(2):400-409.

Godlewska U, Brzoza P, Kwiecień K, i sur.Metagenomic studies in inflammatory skin diseases. Curr Microbiol.2020;77(11):3201-3212.

Grimshaw SG, Smith AM, Arnold DS, i sur. The diversity and abundance of fungi and bacteria on the healthy and dandruff affected human scalp. PLoS One. 2019;14(12):e0225796.

Langan EA, Griffiths CEM, Solbach W, i sur. The role of the microbiome in psoriasis: moving from disease description to treatment selection? Br J Dermatol. 2018; 178(5): 1020-1027.

Langan EA, Künstner A, Miodovnik M, i sur. Combined culture and metagenomic analyse sreveal significant shifts in the composition of the cutaneous microbiome in psoriasis. Br J Dermatol. 2019;181(6):1254-1264.

Li CX, You ZX, Lin YX, i sur. Skin microbiome differences relate to the grade of acne vulgaris. J Dermatol. 2019;46(9):787-790.

Paller AS, Kong HH, Seed P, i sur. The microbiome in patients with atopic dermatitis. J AllergyClinImmunol. 2019;143(1):26-35.

Schoch JJ, Monir RL, Satcher KG, i sur. The infantile cutaneous microbiome: A review. PediatrDermatol. 2019;36:574–580.

Szántó M, Dózsa A, Antal D, i sur. Targeting the gut-skin axis – Probiotics as new tools for skin disorder management? ExpDermatol. 2019;28(11):1210-1218.

Zaidi AK, Spaunhurst K, Sprockett D, i sur. Characterization of the facial microbiome in twins discordant for rosacea. ExpDermatol. 2018;27(3):295-298.