Klinički pristup, farmaceutska trijaža i racionalno savjetovanje
Ljetni mjeseci donose povećan broj pacijenata koji u ljekarni traže pomoć zbog akutnih zdravstvenih tegoba. Visoke temperature, intenzivno izlaganje suncu, putovanja, boravak na otvorenom i promjene životnih navika povećavaju učestalost sunčevih opeklina, uboda insekata, upala vanjskog uha i putničke dijareje.
Donosimo sažetak prvog dijela članka autorice Ane Močić, mag. pharm., univ. spec. kliničke farmacije, objavljenog u časopisu inPharma 104, srpanj/kolovoz 2026. Originalni članak dostupan je zdravstvenim djelatnicima nakon registracije.
Farmaceut je često prvi zdravstveni stručnjak kojem se pacijent obraća. Njegova uloga nije samo preporuka odgovarajućeg lijeka, nego i procjena može li se tegoba sigurno liječiti samoliječenjem ili je potrebno uputiti pacijenta liječniku. Upravo je farmaceutska trijaža temelj suvremene ljekarničke skrbi.
Prilikom savjetovanja potrebno je procijeniti simptome, trajanje tegoba, kronične bolesti, lijekove koje pacijent uzima te moguće rizične čimbenike koji mogu promijeniti tijek bolesti. Jednako je važna i edukacija o pravilnoj primjeni lijekova, zaštiti od sunca te racionalnoj uporabi dodataka prehrani. Kada postoje kvalitetni dokazi o njihovoj koristi, farmaceut ih treba prenijeti pacijentu, a kada dokazi nisu dovoljno čvrsti, to treba jasno i transparentno objasniti.
Opekline od sunca
Kako nastaju sunčeve opekline?
Sunčeve opekline jedna su od najčešćih ljetnih tegoba zbog kojih se pacijenti obraćaju ljekarniku. Najčešći simptomi su crvenilo, bol, pečenje i svrbež kože koji se razvijaju nekoliko sati nakon pretjeranog izlaganja UV zračenju.
Riječ je o akutnoj upalnoj reakciji kože uzrokovanoj prvenstveno UVB zrakama koje oštećuju stanice kože i pokreću upalni odgovor. Većina opeklina može se uspješno liječiti samoliječenjem, no farmaceut mora prepoznati situacije koje zahtijevaju liječničku procjenu.
Površinske opekline prvog stupnja zahvaćaju samo epidermis te uzrokuju crvenilo, bol i pečenje bez mjehura. Opekline drugog stupnja karakterizira pojava mjehura i jača bol, dok opekline trećeg stupnja predstavljaju hitno stanje koje uvijek zahtijeva medicinsko liječenje.
Farmaceutska procjena
Prije preporuke terapije potrebno je procijeniti:
- veličinu i dubinu opekline
- prisutnost mjehura
- lokalizaciju promjene
- prisutnost sistemskih simptoma
- dob pacijenta
- kronične bolesti i terapiju, posebno fotosenzibilizirajuće lijekove.
Posebnu pozornost zahtijevaju djeca, starije osobe i imunokompromitirani bolesnici.
Kada uputiti pacijenta liječniku?
Liječničku procjenu zahtijevaju:
- opsežne opekline ili velike površine s mjehurima
- opekline lica, šaka, stopala, genitalnog područja ili velikih zglobova
- znakovi infekcije (širenje crvenila, gnojni iscjedak, povišena temperatura)
- simptomi toplinske iscrpljenosti ili toplinskog udara
- tjelesna temperatura iznad 40 °C, konfuzija ili poremećaj svijesti
- dojenčad i djeca mlađa od jedne godine
- osobe s teškim kroničnim bolestima ili oslabljenim imunitetom.
Samoliječenje sunčevih opeklina
Prva mjera je hlađenje kože hladnom vodom tijekom 10–20 minuta. Led se ne preporučuje stavljati izravno na kožu zbog mogućeg dodatnog oštećenja tkiva. Nakon hlađenja preporučuju se emolijentni pripravci poput dekspantenola ili aloe vere koji ublažavaju simptome i potiču obnovu kože. Masne kreme i ulja nisu prikladni u akutnoj fazi jer zadržavaju toplinu u koži.
Za ublažavanje boli prvi izbor je ibuprofen zbog analgetskog i protuupalnog djelovanja. Paracetamol je dobra alternativa kod osoba koje ne mogu uzimati nesteroidne protuupalne lijekove ili tijekom trudnoće. Topikalni hidrokortizon može kratkotrajno pomoći kod blagih lokalnih upalnih reakcija, dok se sistemski kortikosteroidi ne preporučuju rutinski.
Fotosenzibilizirajući lijekovi
Procjena kronične terapije važan je dio farmaceutskog savjetovanja tijekom ljeta. Brojni lijekovi povećavaju osjetljivost kože na UV zračenje i mogu izazvati izražene fototoksične ili fotoalergijske reakcije.
Posebno mjesto zauzima doksiciklin jer se često primjenjuje tijekom putovanja, upravo u razdoblju pojačanog izlaganja suncu. Pacijente treba upozoriti na dosljednu primjenu zaštitnih krema sa širokim spektrom zaštite, izbjegavanje sunca u razdoblju najjačeg UV zračenja te nošenje zaštitne odjeće i pokrivala za glavu.
Dodaci prehrani i fotoprotekcija
Oralni dodaci prehrani mogu biti korisna dopuna zaštiti od sunca, ali ne mogu zamijeniti SPF pripravke i druge mjere fotoprotekcije.
Najviše se istražuju ekstrakt paprati Polypodium leucotomos, astaksantin i nikotinamid, koji pokazuju potencijal u smanjenju UV-oštećenja kože kod određenih skupina pacijenata. Ipak, temelj prevencije i dalje ostaju pravilna primjena zaštitnih krema, odgovarajuća odjeća i izbjegavanje intenzivnog sunčevog zračenja.
Ubodi insekata
Ubodi insekata među najčešćim su razlozima dolaska pacijenata u ljekarnu tijekom ljeta. Klinička slika može varirati od prolazne lokalne reakcije do anafilaksije koja zahtijeva hitno liječenje. Zato je farmaceutska trijaža ključna za razlikovanje bolesnika koji se mogu liječiti samostalno od onih koje treba odmah uputiti liječniku.
Prilikom razgovora s pacijentom potrebno je procijeniti koji je kukac izazvao ubod, koliko je vremena prošlo od uboda, razvijaju li se simptomi brzo te postoje li otežano disanje, oticanje lica ili jezika, vrtoglavica ili ranije alergijske reakcije na ubode.
Samoliječenje lokalnih reakcija
Kod uboda pčele najvažnije je što prije ukloniti žalac. Važnije je ukloniti ga odmah nego način na koji će se to učiniti, pa se preporučuje nježno struganje noktom ili tvrdim predmetom. Nakon toga mjesto uboda treba hladiti 10 do 15 minuta kako bi se smanjili bol, crvenilo i oteklina.
Kod izraženog svrbeža mogu se preporučiti lokalni antihistaminici, primjerice dimetinden gel. Oralni antihistaminici druge generacije, poput cetirizina ili loratadina, korisni su kod jačeg svrbeža ili opsežnijih lokalnih reakcija. Kratkotrajna primjena 1 %-tnog hidrokortizona može ublažiti upalu, dok se kod bolnijih uboda može preporučiti ibuprofen ili drugi odgovarajući analgetik.
Važno je upozoriti pacijente da lokalna oteklina koja se povećava tijekom prva dva dana nije nužno znak bakterijske infekcije. Antibiotici nisu indicirani ako nema jasnih znakova infekcije poput gnojnog iscjetka, povišene tjelesne temperature ili limfangitisa.
Kada posumnjati na anafilaksiju?
Anafilaksija je hitno stanje koje zahtijeva trenutačnu primjenu adrenalina i poziv hitnoj medicinskoj službi. Na anafilaksiju upućuju:
- otežano disanje, piskanje ili promuklost
- generalizirana urtikarija ili angioedem uz vrtoglavicu ili pad tlaka
- gubitak svijesti ili kolaps
- bol u prsima ili poremećaj srčanog ritma
- mučnina, povraćanje ili proljev uz respiratorne ili kardiovaskularne simptome.
Osobe koje su već imale sistemsku alergijsku reakciju na ubod pčele, ose ili stršljena trebaju uvijek nositi propisani autoinjektor adrenalina te biti upućene alergologu radi procjene potrebe za specifičnom imunoterapijom.
Prevencija uboda insekata
Farmaceut ima važnu ulogu i u savjetovanju o prevenciji. DEET u koncentraciji 30 – 35 % i pikaridin (ikaridin) 20 % ostaju repelenti s najboljim dokazima učinkovitosti protiv komaraca i krpelja. IR3535 prikladan je za trudnice, dok se permetrin koristi za impregnaciju odjeće i posebno je koristan tijekom boravka u šumskim i endemskim područjima.
Otitis externa
Plivačko uho – kako prepoznati i kada uputiti liječniku?
Otitis externa ili plivačko uho česta je ljetna infekcija vanjskog zvukovoda. Najčešće nastaje nakon dugotrajnog boravka u vodi, kada se narušava prirodna zaštitna barijera zvukovoda. Rizik dodatno povećavaju čišćenje ušiju vatiranim štapićima i mikrotraume kože.
Najčešći simptomi su bol koja se pojačava pritiskom na tragus ili povlačenjem ušne školjke, svrbež, osjećaj punoće u uhu te iscjedak.
Farmaceutsko savjetovanje
Kod blagih simptoma bez znakova bakterijske infekcije mogu se preporučiti kapi koje sadrže 2 %-tnu octenu kiselinu, čime se obnavlja fiziološka kiselost zvukovoda i smanjuje rast bakterija i gljivica.
Jednako je važno održavati zvukovod suhim. Nakon kupanja preporučuje se nagnuti glavu kako bi voda iscurila, a po potrebi koristiti sušilo za kosu na slabijoj temperaturi s udaljenosti od približno 30 cm.
Pacijentima treba naglasiti da vatirani štapići nisu preporučljivi ni za liječenje ni za prevenciju, jer uklanjaju zaštitni sloj cerumena i povećavaju rizik od infekcije.
Bol se može ublažiti paracetamolom ili ibuprofenom, a tijekom liječenja preporučuje se izbjegavati plivanje.
Kada uputiti pacijenta liječniku?
Liječnički pregled potreban je kod:
- jake boli
- povišene tjelesne temperature
- gnojnog iscjetka
- pogoršanja simptoma unatoč samoliječenju
- sumnje na perforaciju bubnjića
- bolesnika sa šećernom bolešću ili imunokompromitiranim statusom
- širenja crvenila i otekline izvan područja uha.
Literatura:
Centers for Disease Control and Prevention. CDC Yellow Book 2024: Health Information for International Travel. Oxford University Press; 2023.
ISTM Fact Sheet: Travelers’ Diarrhea. Version 1: October 2023. International Society of Travel Medicine.
Natarelli N et al. Oral Supplements and Photoprotection: A Systematic Review. J Med Food. 2025. doi:10.1089/jmf.2024.0023
Rodríguez-Luna A et al. Clinical Applications of Polypodium leucotomos (Fernblock): An Update. Life. 2023;13(7):1513.
Naso M et al. Quercetin and Its Lecithin-Based Formulation: Potential Applications for Allergic Diseases. Nutrients. 2025;17(9):1476.
Guerra KC, Crane JS. Sunburn. StatPearls [Internet]. StatPearls Publishing; 2023.
Medina-Blasini Y, Sharman T. Otitis Externa. StatPearls [Internet]. 2023 Jul 31.
Approach to otitis externa. Can Fam Physician. 2024. PMC11477254.
Biała M et al. Probiotics and Antibiotics Use for the Prevention of Travelers’ Diarrhea. Antibiotics. 2025;14(11):1064.
American College of Allergy, Asthma & Immunology. Insect Sting Allergies. Updated 2024. acaai.org
Aghababaei F, Hadidi M. Recent advances in potential health benefits of quercetin. Pharmaceuticals (Basel). 2023;16(7).
European Centre for Disease Prevention and Control. Lyme Borreliosis in Europe. Updated 2023. ecdc.europa.eu
Sanchez E, Vannier E, Wormser GP, Hu LT. Diagnosis, Treatment, and Prevention of Lyme Disease. JAMA. 2016;315(16):1767–1777.
OpenEvidence / NEJM. Medical Considerations before International Travel. N Engl J Med. 2016.
Drug-induced photosensitivity. Clinics in Dermatology. 2023;41(2).