Zima je pravi „stres‑test“ za imunološki sustav. Hladnoća, boravak u zatvorenim prostorima, manje kretanja i često siromašnija prehrana povećavaju rizik od respiratornih infekcija. U takvim okolnostima crijevna mikrobiota postaje ključni saveznik u očuvanju zdravlja i moduliranju obrambenih funkcija. Znamo da se čak 70% imunoloških stanica nalazi u crijevima – ravnoteža mikrobiote izravno utječe na mukoznu barijeru, sintezu zaštitnih imunoglobulina i fino podešavanje medijatora upale. Autorica članka: prof.dr.sc. Donatella Verbanac, Zavod za medicinsku biokemiju i hematologiju, Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko biokemijski fakultet; inPharma 101, siječanj/veljača 2025
Mikrobiota kao organ – što znamo nakon 2025.?
Najnovija i najveća metagenomska analiza s više od 34.000 ispitanika iz SAD‑a i Ujedinjenog Kraljevstva potvrdila je snažnu i opetovanu povezanost sastava crijevne mikrobiote s pokazateljima kardio-metaboličkog i upalnog statusa te s kvalitetom prehrane. Autori u svom radu uvode rangiranje povoljnih (zdravih) i manje povoljnih (nezdravih) bakterijskih vrsta i pokazuju da se povoljne vrste povećavaju tijekom prehrambenih intervencija (poput uvođenja personalizirane prehrane bogate probioticima i tvarima koje podržavaju njihov rast) dok se nepovoljne vrste mikroorganizama smanjuju. To je važna potvrda koja govori u prilog činjenici da se mikrobiota može predvidivo modulirati prehrambenim pristupima, što ima neposredne implikacije i na imunokompetenciju tijekom zime. Uz to, koncept mikrobiote kao organa – ekosustava koji surađuje s eukariotskim stanicama – ostaje temelj razumijevanja imunosne homeostaze. Nedostatak ravnoteže, disbioza, povezana je s kroničnom upalom i većim rizikom od metaboličkih i imunoloških poremećaja.
Kako probiotici pomažu i koji su njihovi mehanizmi djelovanja kada je riječ o imunosti?
Poznata je definicija koju valja ponoviti: probiotici su živi mikroorganizmi koji, primijenjeni u odgovarajućoj dozi, povoljno utječu na zdravlje domaćina. Njihovo djelovanje u zimskim mjesecima možemo sažeti u tri glavna smjera djelovanja:
- Pomažu u obnovi narušene crijevne barijere i sudjeluju u obnavljanju tzv. tight junctions – čime se smanjuje propusnost crijeva i sprječava ulazak patogena u cirkulaciju.
- Probiotici djeluju na kompetitivno isključivanje patogena (putem receptora i hranjivih supstrata) uz sintezu molekula (bakteriocini i peroksidi) koje neutraliziraju nepovoljne sojeve.
- Probiotička imunomodulacija podrazumijeva poticanje lokalne sinteze IgA i uspostavljanje ravnoteže unutar djelovanja citokina i kemokina.
Međutim, važna je i uloga dijelova ostataka bakterija, ne nužno probiotičkih, koje jednim imenom nazivamo postbiotici, te metabolita koje pojedine povoljne vrste luče (primjerice kratkolančane masne kiseline – acetat, butirat, propionat) i drugih malih spojeva koji sustavno smanjuju upalu.
Podaci dobiveni u kliničkim istraživanjima i provedbom translacijskih projekata, podupiru primjenu probiotika u prevenciji infekcija (posebice se potiče primjena uz antibiotike) kad je nužno skratiti vrijeme trajanja bolesti, a postupno se povećava primjena pojedinih sojeva i u ublažavanju tegoba povezanih s alergijama i intolerancijom na pojedine namirnice.
Zimski boost – sinergija probiotika s mikronutrijentima
Zima često donosi nizak unos vitamina D i cinka, dok se B12 kod starijih osoba može smanjivati zbog malapsorpcije. Kombinacije probiotika s vitaminima/mineralima, oligosaharidima (tzv. sinbiotici) pokazuju logičnu, sve bolje dokumentiranu sinergiju:
- Vitamin D pomaže u regulaciji urođenog i adaptivnog odgovora; preparati koji kombiniraju probiotik i vitamin D imaju potencijal poboljšati imunosne ishode putem boljeg iskorištavanja blagodati korisnih mikroorganizama.
- Vitamin B12 važan je za hematopoezu i kognitivne funkcije; noviji radovi istražuju i njegove antivirusne učinke putem bioinformatičkih pristupa.
- Cink stabilizira timulin (sazrijevanje T‑limfocita) i sudjeluje u obnovi epitela – deficit cinka povezan je s većom osjetljivošću na bakterijske i virusne infekcije.
Kvaliteta i održivost probiotičkog učinka: zašto je važno „kako“ proizvodimo probiotike?
U zimskim mjesecima, ali i općenito, stabilnost i vitalnost sojeva presudni su za učinak. Detaljan literaturni pregled objavljen 2022. godine naglašava da colony forming unit (CFU) brojevi nisu dovoljni – dio stanica može biti živ ali se ne može propagirati i taj se termin naziva viable but not culturable (VBNC). To se događa sa sojevima koji u formulaciji prolaze različite procese sušenja i pohrane (poput liofilizacije ili upotreba tzv. spray-drying metode). Jednako tako, uvjeti skladištenja pojedinih probiotika značajno mijenjaju toleranciju na želučanu kiselinu i žučne soli. Integrirani set analitičkih metoda poput protočne citometrije, PMA/EMA‑PCR, mikrokalorimetrije, daju realniju sliku aktivnosti i otpornosti probiotičkih pripravaka.
Nadalje, za probiotik je iznimno važno da na preparatu bude jasna deklaracija soja (latinski naziv i oznaka soja) i doze (CFU do isteka roka). U praksi to znači da treba birati proizvode s jasno deklariranim sojevima i dozama, dokazima o preživljavanju probiotičkog preparata kroz gastrointestinalni trakt i one proizvode koji su dobiveni kontroliranim proizvodnim postupkom s jasno naznačenom stabilnošću do isteka roka trajanja.
Kada i kako uzimati probiotike zimi?
- Uz antibiotike, ali odvojeno od njih 2–3 sata. Nastaviti s uzimanjem još 2 tjedna nakon završetka antibiotske terapije. Na taj se način dokazano smanjuje rizik od pojave dugotrajnih antibiotskih proljeva.
- U vrhuncu sezone infekcija preporučuje se kontinuirana primjena probiotika tijekom 8–12 tjedana, jer može pomoći u prevenciji, ali i značajnijem skraćivanju trajanja i ublažavanju simptoma infekcije ako se ona pojavi.
- Kod stresa i slabijeg sna određeni sojevi (npr. L. rhamnosus, Bifidobacterium longum) pokazuju učinke na os crijevo–mozak i parametre stresa, što je iznimno korisno u zimskim mjesecima kada je potrebno zaštititi sve biokemijske izvore energije i osigurati održavanje topline tijela i 36,5 ºC.
- Potreban je oprez u davanju probiotika imunokompromitiranim osobama. U takvim slučajevima potrebna je stroga kontrola i nadzor obiteljskog liječnika, a u kompliciranijim slučajevima cjelokupnu brigu preuzima specijalist za određeno terapijsko područje.
Vječna dilema – jednosojni ili višesojni pripravak?
Prilikom odabira probiotika treba se voditi principima personalizirane medicine, a odabir bi trebao biti individualiziran. Kod specifičnih indikacija (npr. proljev uz antibiotike) dobro su dokumentirani jednosojni pripravci; za širu imunomodulaciju i redukciju sistemske upale u nekim stanjima (npr. upalne bolesti crijeva (IBD) i autoimune bolesti) višesojni pripravci pokazuju prednost. Pri tome je važno da je osigurana komplementarnost između sojeva.
Prehrana i probiotik – najjača kombinacija
Velike kohortne i randomizirane prehrambene intervencije pokazuju da se uz prisutnost više vlakana i biljno‑orijentiranu prehranu broj „povoljno“ rangiranih bakterija (npr. Bifidobacterium longum, Roseburia) povećava, dok se broj „nepovoljno“ rangiranih bakterija smanjuje. To znači da je tijekom zime u prehranu potrebno uključiti fermentiranu hranu, vlakna, veću raznolikost biljnih namirnica i, po potrebi, ciljani probiotički dodatak.
Konkretno, tijekom zime, na raspolaganju su juhe – ukusni, lako dostupni i funkcionalni obroci. Domaće mesne juhe povoljno djeluju na imunitet, jer iako dugotrajno kuhanje smanjuje dio vitamina, juhe u konačnici ipak zadržavaju ostale nutritivno vrijedne komponente čiji se sadržaj u odnosu na prirodne namirnice vrlo malo mijenja. Može se reći da se, kada govorimo o juhama, nutritivno vrijedni sastojci samo preraspoređuju te da mnoge biološki važne tvari nalazimo u vodenoj „fazi“ kao otopljene komponente koje su dostupnije organizmu.
Ne treba zaboraviti crveni luk, bogat flavonoidima poput kvercetina, koji imaju protuupalna i imunomodulatorna svojstva. Naime, studije pokazuju da komponente iz luka potiču imunološki odgovor, te da posebno povoljno djeluju u dišnom traktu. Neizostavne su i kupusnjače (bogate sumpornim spojevima poput 3-indol-karbinola), gljive bukovače s beta-glukanima, citrusni plodovi (limun, naranča, mandarina, nektarina, kumkvat) s vitaminom C, te plava riba i školjke (izvor omega‑3 masnih kiselina i cinka). Takav jelovnik tijekom zime snažno podupire imunološki sustav.
Zaključno – zimska strategija za održavanje ravnoteže imunosnog sustava
- Prehrana: 25–30 g vlakana/dan; fermentirani napitci/jela (kefir, jogurt), veliki unos povrća, voća i cjelovitih žitarica (oko 30 namirnica tjedno uključujući i začine).
- Probiotik/prebiotik: provjereni sojevi, 1× na dan tijekom 8–12 tjedana; uz antibiotike, ali odvojeno od njih.
- Mikronutrijenti: ciljane nadopune (D, B12, cink) prema statusu i dobi; posebno korisno u prvim mjesecima zime i ranog proljeća.
Svima bi zajednički cilj trebao biti zadržati homeostazu metabolizma u organizmu oslanjanjem na mikrobiotu kao „čuvara“ imunosti, uz pametnu kombinaciju prehrane, probiotika i mikronutrijenata. To je pristup koji prati najnovije dokaze i ostaje vjeran praksi individualizirane, umjerene i održive intervencije za svakoga.
Literatura:
Wendel U (2022) Assessing Viability and Stress Tolerance of Probiotics—A Review. Front. Microbiol. 12:818468.
Čipčić Paljetak H, Barešić A, Panek M, Perić M, Matijašić M, Lojkić I, Barišić A, Vranešić Bender D, Ljubas Kelečić D, Brinar M, Kalauz M, Miličević M, Grgić D, Turk N, Karas I, Čuković-Čavka S, Krznarić Ž, Verbanac D. Gut microbiota in mucosa and feces of newly diagnosed, treatment-naïve adult inflammatory bowel disease and irritable bowel syndrome patients. Gut Microbes. 2022 Jan-Dec;14(1):2083419.
Kiefer A, Tang P, Arndt S, Fallico V, and Wong C (2020) Optimization of Viability Treatment Essential for Accurate Droplet Digital PCR Enumeration of Probiotics. Front. Microbiol. 11:1811
Šola KF, Vladimir-Knežević S, Hrabač P, Mucalo I, Saso L, Verbanac D. The effect of multistrain probiotics on functional constipation in the elderly: a randomized controlled trial. Eur J Clin Nutr. 2022 Dec;76(12):1675-1681
Asnicar, F., Manghi, P., Fackelmann, G. et al. Gut micro-organisms associated with health, nutrition and dietary interventions. Nature (2025). https://doi.org/10.1038/s41586-025-09854-7
Matar, A., Abdelnaem, N. & Camilleri, M. Bone Broth Benefits: How Its Nutrients Fortify Gut Barrier in Health and Disease. Dig Dis Sci 70, 1951–1961 (2025).
Leskovar D, Meštrović T, Barešić A, Kraljević I, Panek M, Čipčić Paljetak H, Perić M, Matijašić M, Rogić D, Barišić A, Ljubas Kelečić D, Vranešić Bender D, Krznarić Ž, Verbanac D. The Role of Vitamin D in Inflammatory Bowel Disease – Assessing Therapeutic and Preventive Potential of Supplementation and Food Fortification. Food Technol Biotechnol. 2018 Dec;56(4):455-463.
Zhao X-X, Lin F-J, Li H, Li H-B, Wu D-T, Geng F, Ma W, Wang Y, Miao B-H and Gan R-Y (2021) Recent Advances in Bioactive Compounds, Health Functions, and Safety Concerns of Onion (Allium cepa L.). Front. Nutr. 8:669805.
Mocchegiani E, Romeo J, Malavolta M, Costarelli L, Giacconi R, Diaz LE, Marcos A. Zinc: dietary intake and impact of supplementation on immune function in elderly. Age (Dordr). 2013 Jun;35(3):839-60. doi: 10.1007/s11357-011-9377-3. Epub 2012 Jan 6. PMID: 22222917; PMCID: PMC3636409.
Matijašić M, Barešić A, Čipčić Paljetak H, Perić M, Panek M, Kunović A, Ljubas Kelečić D, Vranešić Bender D, Grubelić Ravić K, Rogić D, Antolic M, Horvat I, Kraljević I, Banić M, Krznarić Ž, Verbanac D. Serum proteins and faecal microbiota as potential biomarkers in newly diagnosed, treatment-naïve inflammatory bowel disease and irritable bowel syndrome patients. J Mol Med (Berl). 2025 Aug;103(8):963-974.