Najveći dio energije sunčeva zračenja uključuje IR (infracrvene) zrake i vidljivo svjetlo dok UV (ultraljubičasto) zračenje čini samo 5% ukupne sunčeve energije koja dolazi do površine Zemlje. Iako do površine Zemlje dopiru u najmanjem postotku, UV zrake su biološki najaktivnije. S obzirom na različite biološke učinke, UV zrake dijele se na 3 tipa:
UVA zrake su zrake valne duljine od 320-400 nm. Prolaze kroz oblake i prozorsko staklo te prodiru u dublje slojeve kože, pri čemu stvaraju pigmentaciju povećanjem proizvodnje melanina. UVA zračenje jedan je od najutjecajnijih faktora u preuranjenom starenju kože, tzv fotostarenju. Prodiranjem UVA zračenja duboko u dermis dolazi do oštećenja kolagena i elastina, što dovodi do ubrzanog starenja kože. Koža postaje žućkasta, gruba i suha. Bore se produbljuju, pojavljuje se hiperpigmentacija. Čak 80% znakova starenja kože uzrokovano je UV zračenjem. UVA zrake imaju neizravan učinak na DNK stvarajući reaktivne kisikove radikale, te dovode do fototoksičnih i fotoalergijskih reakcija. Također djeluju imunosupresivno, a sudjelujući u fotokarcinogenezi mogu izazvati i rak kože.
UVB zrake imaju valnu duljinu od 290-320 nm. Kraće su od UVA zraka te prodiru u površinski, rožnati sloj kože gdje ih apsorbiraju kromofori. UVB zračenje izravno oštećuje DNK, reakcije nastupaju odmah, te se otpuštaju proupalni medijatori poput histamina i prostaglandina. Tom reakcijom, preko kapilara dolazi do kožnih eritema i edema. UVB zrake glavni su uzrok nastanka opeklina. Poput UVA zraka, dovode do kroničnog oštećenja kože, te modificirajući genetski materijal povećavaju mogućnosti razvoja kožnih tumora.
UVC zrake su zrake valne duljine 200-290 nm te ih gotovo u potpunosti apsorbira ozonski omotač, zbog čega nema štetnih učinka na zdravlje.
Visokoenergetska vidljiva svjetlost ili takozvana HEV svjetlost (High Energy Visible Light) je svuda oko nas. To je plavi/ljubičasti dio vidljivog spektra sunčeve svjetlosti, koji ima posebno visok stupanj energije. Posljedice HEV svjetlosti su tek nedavno otkrivene, iako je jednako dugo oko nas kao i UV zračenje. Istraživanja su dokazala da HEV svjetlost nije povezana s opeklinama od sunca i rakom kože, ali može uzrokovati prijevremeno starenje kože (fotostarenje), hiperpigmentaciju i može pridonijeti stanjima kao što su staračke pjege i melazma.
Iz godine u godinu, zbog iscrpljivanja razine ozona, sve više UV zračenja doseže na površinu Zemlje. To dovodi do povećanja akutnih problema s kožom i naposljetku do rasta novih slučajeva raka kože. Zbog toga je zaštita od sunca neophodna.
Fotozaštita
Dolaskom ljeta i sezone godišnjih odmora više se izlažemo suncu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, četiri od pet slučajeva raka kože mogu se spriječiti, a istovremeno svake godine od nekog oblika raka kože u svijetu oboli 2 do 3 milijuna ljudi, od kojih 41.000 umre od melanoma.
Ljeti se sunčevim zrakama treba izlagati s posebnim oprezom i izbjegavati najjače sunce, nositi odgovarajuću odjeću, naočale, pokrivala za glavu te koristiti sredstva za zaštitu od sunca.
Sredstva za zaštitu od sunca na tržištu se nalaze u obliku krema, fluida, sprejeva, losiona, mlijeka i ulja, čiji su sastojci regulirani Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o kozmetičkim proizvodima. UV filteri u tim preparatima mogu biti anorganski i organski. Studije upućuju na to da proizvodi za zaštitu od sunca mogu spriječiti oštećenja čija je posljedica fotostarenje te da mogu štititi od fotoimunosupresije. Da bi imali preventivna svojstva, moraju štititi od UVB i UVA zračenja. Ne postoji proizvod za zaštitu od sunca koji u potpunosti može filtrirati cjelokupno UV zračenje.
Da bi se spriječila oštećenja kože nastala djelovanjem sunčeve svjetlosti važna je pravilna primjena proizvoda za zaštitu od sunca. Važno je učestalo nanošenje proizvoda za zaštitu od sunca da bi se postigla razina zaštite naznačene SPF-om. Također, proizvodi za zaštitu od sunca moraju se nanositi u količinama korištenim kod testiranja, tj. 2 mg/cm², što iznosi 6 čajnih žlica losiona (cca. 36 grama) na tijelo prosječne odrasle osobe.
SPF je potrebno odabrati ovisno o tipu kože, godišnjem dobu i lokaciji. Viši SPF faktor produljuje sigurno sunčanje, a rezultat je zdrava, preplanula put.
Proizvodi za zaštitu od sunca
Za zaštitu kože od sunca na raspolaganju je širok izbor proizvoda i tekstura: matirajući fluidi, baršunaste kreme te CC kreme, formulacije prilagođene koži s nepravilnostima, losioni, sprejevi i mlijeka za tijelo koja se mogu nanositi na suhu ili vlažnu kožu.
Kremesu namijenjene za suhi do vrlo suhi tip kože, dok će emulzijeili fluidiviše odgovarati normalnom do mješovitom tipu kože.
S obzirom na to da je koža lica najizloženiji dio kožena ljudskom tijelu, preporuka je da se biraju proizvodi s vrlo visokim (SPF 50+) ili visokim (SPF 30-50) faktorima koji, osim što pružaju širok spektar zaštite od sunca i to im je primarna uloga, istovremeno osiguravaju i 8-satnu hidraciju kože, matiraju ju i/ili ujednačavaju izgled tena s obzirom na to da mogu biti i pigmentirani. Na kraju dana važno je kožu dobro očistiti da bi se s lica uklonili ostaci proizvoda za zaštitu kože od sunca.
Za osjetljivu kožu koja pati od alergija na sunce preporuka su proizvodi s visokom UVA i UVB zaštitom i s minimalnim brojem sastojaka (bez mirisa, bez parabena, nekomedogeni, testirani pod dermatološkim nadzorom) i posebno formuliranih tekstura pogodnih za sve tipove kože i izlaganja. Također, ako je koža preosjetljiva ili sklona alergijama, preporuka je birati proizvode s mineralnim filterima, a ne kemijskim filterima, da bi se rizik od razvoja alergijskih reakcija sveo na minimum.
Danas su mineralne formulacije značajno poboljšane i više ne čine kožu bijelom.
Rozaceja i kuperoza
Koža s rozacejom ili kuperozom često burno reagira na sunce. UVB zrake povećavaju lučenje VEGF-a (faktor rasta vaskularnog endotela) odgovornog za širenje i slabljenje krvnih žila kože. UVA zrake također imaju ulogu u rozaceji, posebice upalama. Naime, one dovode do oštećenja površinskih vaskulariziranih razina kože i nakupljanja tvari odgovornih za upalu – citokina, kemokina i drugih, što povećava upalu u koži.
Za takvu kožu preporuka je odabrati dermatološki ispitanu kremu za sunčanje, s vrlo visokom zaštitom širokog spektra. Budući da je osjetljiva koža sklona crvenilu naročito krhka, takve kreme obično imaju dodane i različite aktivne sastojke primjerice alantoin, kanolu, enoksolon, D-pantenol, vosak masline i druge, koji umiruju kožu i smanjuju osjećaj žarenja. Glicerin i kanola hidriraju kožu i jačaju njenu zaštitnu funkciju te donose osjećaj ugode. Enoksolon je aglikon glicirizina, jedan od mnogih poznatih sastojaka iz ekstrakta korijena sladića. To je triterpenoid poznat po svojim protuupalnim, antioksidativnim i antimikrobnim svojstvima. Sprječava i obnavlja oštećenja u koži nastala izlaganjem suncu, te podržava vlastite mehanizme kože za obnovu DNK. Puderi i pigmenti koji se često dodaju u takve kreme reflektiraju svjetlost te prekrivaju crvenilo dajući mat učinak koži.
Koža s aknama
Sunce pogoršava akne kod adolescenata i odraslih s kožom sklonom aknama. Kada prekomjerno izlaganje suncu isuši kožu, žlijezde lojnice stvaraju višak sebuma koji je odgovoran za nastanak akni. Kada se koža isuši njena površina postaje sve tvrđa. To ometa prirodni proces ljuštenja mrtvih stanica, što dovodi do začepljenja pora i razvoja akni. Sunce također utječe na povećanu proizvodnju znoja koji se nakuplja na koži. Tako se stvaraju uvjeti za širenje bakterija povezanih s nastankom akni.
Ako je koža masna i/ili sklona aknama, preporučuju se fluidi ili formulacije koje sadrže sastojke za regulaciju sebuma te pigmente koji apsorbiraju lipide koji ostavljaju površinu suhu na dodir, te pružaju dugotrajan učinak protiv sjaja. Formulacije moraju biti nekomedogene, s visokim faktorom zaštite od UVA, UVB zraka i HEV svjetlosti.
Takvi proizvodi često sadrže antioksidanse s protuupalnim djelovanjem te gliceretiničnu kiselinu koja osigurava dodatnu DNA zaštitu. Često se u takve preparate dodaje i cink koji ima važnu ulogu u koži: potreban je za diobu stanica, rast tkiva i regeneraciju stanica. Ima protuupalno djelovanje, smanjuje oksidativni stres te djeluje kao inhibitor 5 alfa reduktaze (enzim koji katalizira pretvorbu androgena u dihidrotestosteron koji se veže na receptore na žlijezdama lojnicama i povećava proizvodnju sebuma). Na taj način cink usporava hiperseboreju. Tehnologija kontrole mašćenja i reguliranje sebuma s L-karnitinom i upijajućim mikročesticama koži pruža trenutačni učinak suhoće na dodir i dugotrajan (do osam sati) učinak protiv sjaja.
Određeni tretmani i medicinska terapija za liječenje akni – npr. benzoil peroksid, tretinoin, adapalen i azelaična kiselina mogu pojačati osjetljivost kože na UVA i UVB zrake i povećati potrebu za odgovarajućom zaštitom od sunca.
Oštećena koža
Osobe koje su imale kirurški ili kozmetički zahvat ili ozljedu na području koje može biti izloženo suncu, imaju veći rizik od hiperpigmentacije ako proces zarastanja nije završen. To može trajati 8 do 12 mjeseci, pa i duže. To je rizik ljeti, jednako kao i tijekom godine. Stoga osobe s oštećenom kožom i ožiljcima trebaju izabrati proizvod za nanošenje na oštećenu kožu izloženu svjetlu tijekom cijele godine.
Također, određeni dijelovi lica izloženiji su suncu od drugih. Nos, usta, obrazi, uši, ožiljci i osjetljivi dijelovi mogu zahtijevati nanošenje zaštite od sunca posebno prilagođene u svrhu visoke zaštite, a posebno na odmorima. Stik je praktičan za džep, lak za primjenu i ne ostavlja bijele tragove.
Zrela koža
Proizvodi za zaštitu od sunca često sadrže i anti-age sastojke koji uz zaštitu od UV zračenja i onečišćenja, kožu i hidriraju te smanjuju bore i tamne mrlje. To su primjerice ekstrakti riže i ružmarina koji pružaju učinkovitu zaštitu od prijevremenog fotostarenja, zatim kratkolančana i dugolančana hijaluronska kiselina koja smanjuje bore i hidratizira kožu, rezorcinol, vitamin B3, ekstrakti fermentiranog crnog čaja te protokoferol, polifenoli sa snažnim antioksidativnim djelovanjem te vitamin C. Kreme često sadrže i dodatak termalne vode koja umiruje i hidrira kožu.
U novije vrijeme CC kreme su postale pravi hit. Obično sadrže visok zaštitni faktor i ujednačuju ten te na taj način skrivaju nesavršenosti na koži. Prikladne su za zrelu kožu, daju mat izgled i brzo se upijaju. Dostupne su obično u dvije nijanse – svjetlijoj i tamnijoj.
Aktiničke keratoze
Danas na tržištu postoje i lagani topikalni proizvodi namijenjeni za prevenciju aktiničke keratoze i nemelanomskog karcinoma kože, odnosno proizvodi koji se koriste kao dodatna njega pri liječenju aktiničke keratoze. Imaju SPF 100, pri čemu pružaju vrlo visoku UVB i UVA zaštitu. Sprječavaju svjetlošću izazvane DNA lezije, fotostarenje kože i oksidacijski stres uzrokovan UVA-UVB vidljivim i infracrvenim zrakama. Lako se nanose, te je lagana fluidna tekstura pogodna za svakodnevnu primjenu.
Zaštita od hiperpigmentacija
Kod hiperpigmentacije nastale utjecajem određenih hormonalnih promjena i bolesti, sunce, ali i sve zastupljeniji solarij, može pogoršati stanje i zato je zaštita od iznimne važnosti. Mrlje od sunca ili staračke pjege obično nastaju nakon 40. godine života, ali uslijed prekomjernog izlaganja suncu mogu nastati i ranije. Da bi se spriječio nastanak hiperpigmentacija, preporuka je koristiti kreme s visokim zaštitnim faktorom.
Kreme uz to često sadrže i aktivne sastojke koji pomažu ujednačiti ten, primjerice vitamin C (smanjuje aktivnost enzima odgovornog za prekomjernu sintezu melanina te sprječava tamnjenje oksidiranog melanina na površini kože), vitamin B3 (blokira prijenos prevelike količine nastalog melanina prema površini kože) ili tiamidol koji smanjuje proizvodnju melanina te na taj način djeluje na hiperpigmentacije i smanjuje njihovo pojavljivanje. Takve kreme često sadrže i mineralno obojene pigmente koji trenutno ujednačavaju ten.
Zaključak
U konačnici, važno je pobrinuti se i za zaštitu kože „iznutra“. U prehranu treba uključiti što više šarenog voća i povrća bogatog antioksidansima i hranjivim tvarima koji će spriječiti negativne efekte prekomjerne izloženosti suncu i štetno djelovanje slobodnih radikala. Različiti preparati koji „iznutra“ pripremaju kožu za sunce, kao što su beta-karoten ili astaksantin, mogu znatno pomoći u zaštiti kože od sunca.
Literatura:
http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/dermatologija/reakcije-na-suncevu-svjetlost/suncane-opekline, pristupljeno 3. srpnja 2018.
I. Dobrić, Dermatovenerologija, 2. izdanje; Grafoplast; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Zagreb; 1998
J. Lipozenčić, Dermatovenerologija, 3. izmijenjeno i dopunjeno izdanje; Medicinska naklada, Zagreb; 2008
A. O. Barel, M. Paye, H. I. Maibach, Handbook of cosmetic science and technology Third edition, Informa healthcare USA inc, New York, 2009
Priručnik za samoliječenje, CASI, 2018.