Fotoprotekcija obuhvaća mjere zaštite kojima se smanjuje štetno djelovanje sunca na organizam. UV zračenje dovodi do stvaranja slobodnih radikala, reaktivnih molekula s nesparenim elektronima koji oštećuju DNA, proteine i stanične membrane, što oštećuje vezivno tkivo kože. Organizam se sam štiti od slobodnih radikala endogenim obrambenim mehanizmima pomoću antioksidativnih enzima i neenzimatskih antioksidativnih molekula.
Sunčevo zračenje najjače je između 11 i 17 sati te se preporuča u tom dijelu dana, posebno u ljetnim mjesecima, izbjegavati pretjerano izlaganje suncu. Prilikom izlaganja važno je koristiti topičke i oralne proizvode za zaštitu te zaštitnu odjeću. Da bi se izbjegao šok koji pvenstveno dovodi do opeklina, kožu je važno postupno izlagati sunčevim zrakama. Pretjerano izlaganje suncu može dovesti do ozbiljnih posljedica uključujući i rak kože koji je u 80% slučajeva uzrokovan upravo pretjeranim izlaganjem suncu.
Potrebno je osvijestiti pacijente o pripremi kože za ljeto te o pravilnoj upotrebi krema sa zaštitnim faktorima.
Tri su vrste UV zraka: UVA zrake prodiru u vezivno tkivo kože i najznačaniji su uzrok imunosupresijskih procesa na koži poput fotostarenja, fototoksičnih i fotoalergijskih procesa u koži; UVB zrake prodiru do najdubljih slojeva epidermisa te uzrokuju oštećenja DNA, opekline i rak kože; UVC zrake se većinom apsorbiraju u ozonskom omotaču.
Sunce opskrbljuje tijelo vitaminom D koji je važan za pravilan rast kostiju, djeluje na hormon sreće, djeluje pozitivno na psihofizičko zdravlje i koži daje blistav, preplanuli ten. U 20 minuta izlaganja suncu koža može proizvesti 20.000 IJ vitamina D. Koža u sebi sadrži pigment melanin koji ju štiti od UV zračenja. Kod konstantnog izlaganja suncu koža proizvodi više melanina te postaje tamnija, ali ujedno gubi elastičnost, što znači da stari.
Iako mnogi ne obraćaju pažnju na pripremu kože za izlaganje suncu, koža pamti, a negativan utjecaj UV zračenja može se godinama kasnije odraziti na stanje kože. Važno je s pripremom započeti što prije i pružiti joj sve potrebne hranjive tvari.
Piling kože
Pripremu je važno započeti redovitim pilingom kože. Piling uklanja mrtve stanice i regenerira stanice epidermisa. Preporučuje se redovito tijekom cijele godine, a ako to nije navika, važno je početi prije ljetnih mjeseci, i to jednom do dva puta tjedno. Budući da će se njime ukloniti mrtve stanice, kod sunčanja će se postići ravnomjerniji i dugotrajniji preplanuli ten.
Hidracija kože
Osim pilinga, obavezna je dobra hidracija kože, koja poboljšava njenu kvalitetu. Važno je odabrati proizvode za hidraciju kože lica i tijela koji odgovaraju pojedinom tipu kože.
Iako je hidraciju iznimno važno provoditi tijekom cijele godine, ona se posebno treba pojačati tijekom ljetnih mjeseci kada koža gubi više tekućine koju je potrebno nadoknaditi da bi zadržala blistavost i sjaj. Osim kvalitetne hidracije kože izvana, vrlo je važna i hidracija iznutra. Preporučuje se svaki dan popiti minimalno 1,5 L vode, što je potrebno povećati tijekom mjeseci kada se više izlaže suncu.
Priprema kože iznutra
Koža se može zaštititi uzimanjem dodatnih nutrijenata koji će spriječiti štetne učinke UV zračenja, na što upućuju brojna znanstvena istraživanja. Najvažniji nutrijenti u pripremi kože za sunčanje su prirodni karotenoidi: astaksantin, beta-karoten i likopen. Karotenoidi su lipofilne molekule koje djeluju kao jaki antioksidansi. Mogu se unositi u organizam prirodnim izvorima poput voća, povrća i algi te suplementacijom.
Pojedini nutrijenti svojim mehanizmom djelovanja sprječavaju nastanak fotooštećenja na molekularnoj razini. Antioksidansi su tvari koji štite stanice od utjecaja slobodnih radikala, smanjuju njihov nastanak i neutraliziraju već nastale reaktivne kisikove spojeve (reactive oxygen species – ROS) te na taj način sprječavaju ubrzano starenje kože. Antioksidansi su svoju učinkovitost pokazali i u peroralnoj i u topikalnoj primjeni.
Astaksantin
Astaksantin je jedan od najznačajnijih lipofilnih antioksidansa, crveno-narančasti pigment koji se nalazi u biljnim i morskim izvorima. Najbogatijim prirodnim izvorom smatra se mikroalga Haematococcus pluvialis koja ga sadrži više od 80%. Provedena su istraživanja koja dokazuju da astaksantin prodire u sve slojeve kože štiteći je tako od oštećenja.
Astaksantin sprječava nastanak promjena uzrokovanih UVA zračenjem koje je odgovorno za ubrzano starenje kože i rak kože. Održava hidraciju kože, dovodi do smanjenja vidljivih bora, smanjuje upalne procese, suprimira hiperpigmentacije inducirane UV zrakama, inhibira sintezu melanina, poboljšava tonus kože, optimizira melanogenezu i smanjuje sveukupne posljedice fotostarenja kože. Studije su pokazale da je 10 puta učinkovitiji od beta-karotena. Preporučena dnevna doza je 4-8 mg. Nema neželjenih učinaka.
Beta-karoten
Brojne su studije pokazale da beta-karoten, nutrijent koji se u organizmu metabolizira u vitamin A, potiče tamnjenje kože, sprjječava alergije i starenje kože uzrokovano izlaganjem UV zračenju. Sprječava oksidativni stres te dovodi do zaustavljanja staničnog ciklusa i apoptoze stanica.
Apsorpcija beta-karotena iznosi 10-30%, a povećava se konzumacijom masne hrane. Prirodni izvori su mrkva, rajčica, mango, marelica, dinja, špinat, crvena paprika i mikroalga Dunaliella salina. Provedene studije dokazuju da dugoročna prehrana bogata beta-karotenom neće samo pripremiti kožu na sunce, već će i pružiti zaštitu od sunca i spriječiti opekline. Preporučena dnevna doza je 8-12 mg. Djeluje sinergistički u kombinaciji s drugim antioksidansima. Za postizanje najboljeg učinka preporučuje se započeti uzimanje 2 mjeseca prije pojačanog izlaganja suncu. Važno je naglasiti da je štetan u dozama većim od 30 mg, jer tada može dovesti do karotenodermije. Ne preporučuje se ni pušačima ni ljudima izloženim azbestu, jer kod njih može povećati rizik od raka pluća.
Likopen
Likopen je crveni karotenoid koji se najvećim dijelom nalazi u rajčici. Ima jako protuupalno i antioksidativno djelovanje zbog velikog broja konjugiranih dvostrukih veza. Apsorpcija mu se povećava termičkom obradom prirodnih izvora. Preporučena dnevna doza je 5-10 mg.
Pomaže u postizanju boljeg tamnjenja kože, zaštiti od opeklina i štetnih utjecaja sunčevih zraka, a djeluje protektivno i u nastanku raka želuca i prostate. Studije su pokazale da je za zaštitu kože od UV zraka 4 puta učinkovitiji od beta-karotena. Nema zabilježenih štetnih učinaka.
Lutein
Lutein je lipofilna molekula koja se primarno akumulira u makuli i retini. Prirodni su mu izvori žumanjak, špinat, paprika, grožđe i tikvice. Studije su pokazale da pridonosi hidrataciji, lipidnoj peroksidaciji, elastičnosti kože i fotoprotekciji. Najveći efekt ima u kombinaciji sa zeaksantinom i likopenom. Štiti od oksidativnog stresa i oštećenja DNA molekula, uzrokovanih UVA zrakama. Postoje studije koje opisuju i djelovanje na djelomično smanjenje fotokarcinogeneze uzrokovane UVB zrakama. Preporučena dnevna doza je 10-20 mg.
Vitamin C
Vitamin C (askorbinska kiselina) je snažan antioksidans. Primjenjuje se peroralno i topikalno. Peroralnom primjenom (sinergistički učinak u kombinaciji s vitaminom E) sprječava apoptozu stanica. Topikalna primjena smanjuje oštećenje kože uzrokovano UV zračenjem, a time i pojavu raka kože, te dovodi do smanjenja kožnih eritema. Vitamin C ima dokazani protuupalni učinak koji smanjuje hiperpigmentacije kože. Važno je istaknuti njegovu nestabilnost u topikalnim pripravcima koje je, zbog toga, potrebno pravilno skladištiti. Preporučena dnevna doza je 500-1.000 mg.
Vitamin E
Vitamin E (tokoferol) je snažan antioksidans topljiv u mastima, koji sprječava starenje i apoptozu stanica. Učinkovit je u sprječavanju fotooštećenja kože, smanjuje nastanak bora, eriteme te pojavnost raka kože. Također pomaže u smanjenju crvenila nakon pretjeranog izlaganja suncu. Studije su pokazale da vitamin E sprječava pogrešno kodiranje DNA molekule te nastanak lezija uslijed peroksidacije lipida inducirane UV zrakama. Preporučena dnevna doza je 40-60 mg. Prirodni izvori vitamina E su biljna ulja (maslinovo, palmino), ulja sjemenki (suncokret) i pšenične klice. Njegovo korištenje potrebno je kontrolirati zbog mogućih poteškoća s vidom i, prema najnovijim studijama, povećanjem rizika od raka prostate.
Koenzim Q10
Koenzim Q10 je antioksidans koji djeluje povoljno na zaštitu kože od štetnog sunčevog zračenja. Osim navedenog, potiče sintezu kolagena i elastina te obnavlja kožu. Preporučena dnevna doza je 30-120 mg.
Polifenoli
Polifenoli su antioksidansi koji smanjuju reaktivne kisikove spojeve u koži i utječu na djelovanje UVB zraka. Prirodni izvori polifenola su voće (sjemenke grožđa, badema, borovnice, nara), povrće, žitarice, čokolada, vino, kava i zeleni čaj. Resveratrol, procijanidini, bifenoli, katehini i epigalokatehin dovode do smanjenja hiperpigmentacija, poboljšavaju prokrvljenost tkiva, održavaju razine glutationa, smanjuju stvaranje reaktivnih kisikovih spojeva u epidermi, povećavaju hidraciju kože, smanjuju nastanak opeklina i inhibiraju razvoj melanoma indiciran UV zračenjem. Imaju antioksidativno, fotoprotektivno, protuupalno i kemoprotektivno djelovanje. Zeleni čaj sadrži hlapljiva ulja, vitamine, minerale i kofein te je bogat polifenolima. Katehini iz zelenog čaja imaju antioksidativno, antimutageno, antikarcinogeno i protuupalno djelovanje. Nekoliko studija pokazalo je pozitivan učinak flavonoida na karcinogene utjecaje UVB zračenja. Molekula najzaslužnija za protuupalno djelovanje je epigalokatehin-3-galat (EGCG) koji modulira biokemijske puteve uključene u upalne odgovore, posebno na upalne markere izazvane UV zračenjem.
Vitamini B
Vitamini B kompleksa izuzetno su važni za održavanje zdrave kože. Studije su pokazale da je čak 40% dermatitisa rezultat nedovoljnog unosa vitamina B kompleksa. Utječu i na fotoosjetljivost kože, što je važan čimbenik u razvoju melanoma induciranog UV zrakama.
Selen
Selen je kofaktor glutation peroksidaze koja štiti epidermis od oštećenja induciranih UVB zračenjem. Prirodni izvori selena su morski plodovi, žitarice, češnjak i jaja. Studija je pokazala da je u kombinaciji s beta-karotenom, likopenom i alfa-tokoferolom djelotvoran u smanjenju eritema i razine lipoperoksida uslijed izlaganja UV zrakama. Preporučeni dnevni unos je 55 mcg. Najbolji učinak pokazuje u kombinaciji s cinkom (10-30 mg/dan) zbog sinergističkog djelovanja. Cink može pridonijeti oporavku od opeklina, ekcema i osipa, jača imunološki sustav te pozitivno djeluje na očuvanje zdravlja očiju izloženih sunčevim zrakama.
Južnoamerička paprat
Južnoamerička paprat (Polypodium leucotomos) sadrži derivate kavene i ferulične kiseline koja dokazano sprječava oštećenja DNA, smanjuje upalu, zaustavlja proces fotostarenja i djeluje na imunitet kože. Pozitivne učinke pokazala je kod fotodermatitisa, melazmi, atopijskog dermatitisa i vitiliga. Preporučena dnevna doza je 150-600 mg. Suplemente je potrebno uzimati dva tjedna prije izlaganja suncu.
Nezasićene masne kiseline
Omega-3-masne kiseline također utječu na zaštitu kože od UV zračenja, djeluju na njenu hidraciju te stvaraju lipidnu barijeru. U studijama je dokazano da peroralna suplementacija omega-3-masnim kiselinama smanjuje upalne procese i opekline uzrokovane UVB zračenjem. Osim navedenog, mogu smanjiti stvaranje enzima koji u kombinaciji s UV zrakama razgrađuju kolagen i elastin, čime se preveniraju suhoća i naboranost kože. Preporučena dnevna doza je 250-500 mg, i to u kombinaciji EPA i DHA.
Probiotici
Važnu ulogu u očuvanju kvalitete kože tijekom ljetnih mjeseci imaju i probiotici. Mikrobiom podrazumijeva sve bakterije koje se nalaze na površini kože. Neke od njih se smatraju ‘dobrima’, a neke ‘lošima’, no ono što je najvažnije je njihova ravnoteža, jer se na taj način postiže obrambeni štit kože prema vanjskim štetnim utjecajima.
Zaključak
Pravilna i pravovremena suplementacija važan je čimbenik u očuvanju zdravlja kože tijekom cijele godine, s naglaskom na ljetne mjesece i sprječavanje negativnih utjecaja UV zračenja na kožu.
Literatura:
Anunciato TP, et al. Carotenoids and polyphenols in nutricosmetics, nutraceuticals, and cosmeceuticals. J Cosmet Dermatol; 2012
Candido Marcillio T. Dietary Supplements and the Skin: Focus on Photoprotection and Antioxidant Activity. Lisbon, Portugal. the Nutritic; 2022
Caramia G., Atzei A., Fanos V. Probiotics and skin, Clin. Dermatol, PubMed; 2008
Kopcke W, Kurtmann J. Protection from Sunburn with beta-Carotene – A Meta-analysis. Photochemistry and Photobiology; 2008
Lee EH, Faulhaber D, Hanson KM, et al. Dietary lutein reduces ultraviolet radiation-induced inflammation and immunosuppression. J Invest Dermatol; 2004
Tominaga, Kumi, et al. Protective Effects of Astaxanthin on Skin Deterioration. Journal of Clinical Biochemistry and Nutrition; 2017
Werninghaus K. The role of antioxidants in reducing photodemage. In: Gilchrest B, ed.Photodemage. London, UK:Blackwell Science; 1995
https://vitamini.hr/blog/vitaminoteka/prehrana-podloga-za-suncanje-4478/ , 08.05. 2023.