Osjetljiva koža – kako pomoći pacijentu u ljekarni

Autorica članka: doc.dr.sc. Josipa Bukić, mag.pharm., inPharma 96, ožujak/travanj 2025.

Definicija

Međunarodna udruga nastala s ciljem povećanja svijesti i poboljšanja prakse kod svrbeža, IFSI (engl. International Forum for the Study of Itch) definira osjetljivu kožu kao sindrom povezan s pojavom nelagodnih senzacija (peckanje, trnci, bol, svrbež) koje predstavljaju odgovor na stimulanse koji inače ne bi trebali dovesti do takve reakcije. Koža se naizgled čini normalnom, ili na njoj može biti prisutno crvenilo, a iako može zahvaćati cijelo tijelo, ipak najčešće zahvaća lice. Simptomi se mogu javiti kao odgovor na fizičke, kemijske i psihičke čimbenike. Kao najosjetljivije područje lica prijavljena je nazolabijalna bora, slijede jagodice, brada, čelo i gornja usna. Nakon lica, osjetljivost kože najčešće se javlja na rukama, stopalima, vratu, trupu i leđima. Značajan broj osoba prijavljuje i osjetljivost vlasišta.

Budući da se radi o subjektivnim simptomima, za dijagnosticiranje osjetljive kože u istraživanjima se najčešće koriste upitnici (Tablica 1). Ako osoba potvrdno odgovori na 5 pitanja, dijagnoza se može potvrditi testiranjem s mliječnom kiselinom, a za 6 ili više potvrdnih odgovora nije potrebno dodatno testiranje već se može zaključiti da se radi o osjetljivoj koži.

Epidemiologija osjetljive kože

Iako osjetljiva koža obično nije ozbiljan zdravstveni problem, ona je vrlo česta. Prema dosadašnjim istraživanjima, njena učestalost u općoj populaciji je čak 50%, a češće se javlja u mlađoj populaciji (do 45 godina). Nadalje, zabilježen je porast učestalosti tog sindroma, a incidencija (broj novih slučajeva) raste iz godine u godinu, vjerojatno zbog visokih razina stresa u svakodnevnom i poslovnom životu, ali i krivog odabira proizvoda za njegu kože. Osjetljivost je češća kod žena nego kod muškaraca, pretpostavlja se zbog debljeg epidermisa i dermisa kod muškaraca, ali i hormonske fluktuacije kod žena. Ovisi i o godišnjem dobu, odnosno, češće se javlja ljeti (pretpostavlja se zbog topline ili ultraljubičastog zračenja). Varijacije su moguće i ovise i o menstrualnom ciklusu.

Patofiziologija

Točan mehanizam nastanka osjetljive kože nije poznat, ali se smatra da su uključena tri čimbenika: poremećaji na razini kožne barijere, pojačani imunosni odgovor te neurosenzorička preosjetljivost. Pojedini znanstvenici klasificiraju osjetljivu kožu na tip oštećene barijere, tip upalnog odgovora i tip hiperosjetljivosti neurona.

Novija istraživanja osjetljivu kožu svrstavaju u neuropatske poremećaje. Naime, smatra se da dolazi do poremećaja malih vlakana (C vlakna i A-delta vlakna), istih onih koja su uključena u patofiziologiju osjetljivih očiju i sindroma iritabilnog crijeva. Aktivacija endotelnih i vaniloidnih receptora (TRPV1, engl. Transient Receptor Potential Vanilloid-1) dovodi do sekrecije neurotransmitera, tvari P i proupalnih čimbenika poput interleukina IL-1, IL-8 i IL-23 te prostaglandina E2 i F2, tumor nekrotizirajućeg faktora i faktora rasta endotela. Otpuštanje tih tvari može oštetiti kožnu barijeru, uzrokovati upalu, aktivirati imunološki odgovor i neurovaskularnu reaktivnost, a manifestira se suhom kožom, zatezanjem, peckanjem, svrbežom, perutanjem i crvenilom kože.

U upalnu signalizaciju uključen je kalcitonin-gen povezani peptid (CGRP, engl. Calcitonin Gene-Related Polypeptide) što dovodi do nastanka edema i povećanog protoka krvi. Povišene razine tog neuropeptida povezuju se sa stresom. On ima ključnu ulogu u prijenosu boli, neurogenoj upali i funkciji imunološkog sustava, a stres može aktivirati živčani sustav i potaknuti njegovo oslobađanje iz senzornih živčanih završetaka u koži. Rezultati istraživanja sugeriraju da kronični stres može povećati ekspresiju CGRP-a, što može pridonijeti upalnim procesima i kožnim bolestima poput psorijaze, atopijskog dermatitisa, ali i migrene. Također, povećana razina CGRP-a može utjecati na percepciju boli i svrbeža u koži.

Vanjski i unutarnji čimbenici osjetljivosti kože

Iako ne postoje klinička istraživanja koja to potvrđuju, izbjegavanje potencijalnih okidača smatra se ključnim korakom u kontroli osjetljive kože. Tablica 2 prikazuje sve čimbenike koji mogu utjecati na pojavu simptoma osjetljive kože.

Klimatski uvjeti (suhi zrak, hladni zrak, vjetar i dr.) dovode do smanjenja vlažnosti kože, što može dovesti do oštećenja kožne barijere i za posljedicu imati pojavu simptoma osjetljive kože. Stoga, da bi se smanjila izloženost tim čimbenicima, savjetuje se prilagodba životnih navika, profesije i slobodnih aktivnosti.

Svakodnevno korištenje više različitih tipova kozmetike i proizvoda za uklanjanje šminke povećava rizik za osjetljivu kožu. Naime, istovremeno korištenje brojnih proizvoda može dovesti do smanjenja debljine površinskog sloja kože (stratum corneum) zbog čega su živčani završeci izloženiji okolini. Nadalje, tenzidi (SLS, SLES) mogu ukloniti zaštitne lipide s površine kože, što dovodi do narušavanja barijere i povećane osjetljivosti.

Epidemiološka istraživanja utvrdila su i povezanost između konzumacije alkohola i povećane učestalosti osjetljive kože. Smatra se da razgradnja etanola u acetaldehid potiče vazodilataciju, što dovodi do osjećaja pečenja i crvenila lica. I prekomjerno pušenje, više od 20 cigareta na dan tijekom najmanje 2 godine, može narušiti homeostazu epidermalne barijere. Više epidemioloških istraživanja potvrdilo je pozitivnu korelaciju između pušenja i učestalosti pojave osjetljive kože.

Istraživanja su pokazala da se osjetljivost kože smanjuje starenjem, a smatra se da je razlog tome mogući mehanizam prema kojem funkcija živčane inervacije u ljudskom tijelu, koja je povezana s dodirom i boli, sa starenjem slabi.

U epidermisu se nalaze estrogenski receptori, a estrogen utječe na vlažnost kože i funkcionalnost kožne barijere. Zbog toga je učestalost pojave simptoma osjetljive kože prije i tijekom menstrualnog ciklusa veća.

Emocionalno stanje je identificirano kao čimbenik koji pridonosi razvoju osjetljive kože. Pojedinci s osjetljivom kožom češće će osjećati nelagodu na koži tijekom burnijeg životnog razdoblja, u usporedbi s pojedincima koji nemaju osjetljivu kožu. Sličnu ulogu u manifestiranju simptoma osjetljive kože ima i anksioznost, a kod pacijenata s depresijom najčešće se javlja crvenilo lica. Postoje jasni dokazi da negativne emocije mogu potaknuti simptome svrbeža. Primjerice, kod ispitanika koji su gledali prijeteće ili uznemirujuće sadržaje došlo je do pojačane percepcije svrbeža. I pojedinci s niskom kvalitetom spavanja imaju povišene razine transepidermalnog gubitka vlage, što upućuje na oštećenu kožnu barijeru u toj populaciji. Također, poremećaji spavanja dovode do oksidativnog stresa, što posljedično pojačava upalu i oštećenje barijere.

Terapija

U ovome trenutku ne postoje smjernice za postupanje kod osjetljive kože, ali IFSI navodi nekoliko preporuka. Potrebno je izbjegavati čimbenike koji djeluju kao okidači pojave simptoma te koristiti kozmetiku koja se dobro podnosi. Treba birati kozmetiku sa sastojcima koji smanjuju lokalnu upalu, a ne sadrži velik broj različitih konzervansa i surfaktanata. Kod određenih ljudi potrebno je biti oprezan s bojama za kosu, posebno onima koje sadrže amonijak. Trenutno nema istraživanja o učinku farmakoterapije (gabapentin, pregabalin ili duloksetin) kod pojedinaca s osjetljivom kožom. Ženama se može preporučiti dodatni oprez u fazi ciklusa kada su razine estrogena niske, zbog čega je veća mogućnost pojave simptoma.

Osnovne strategije postupanja kod osjetljive kože uključuju:

izbjegavanje okidača
obnavljanje kožne barijere
zaštitu od sunca
upotrebu protuupalnih i umirujućih sastojaka
razmatranje psihološke podrške (posebno kod pacijenata kod kojih je stres ključni čimbenik).

Ultraljubičasto zračenje (UV) može pogoršati simptome osjetljive kože, jer uzrokuje oslobađanje neuropeptida (npr. CGRP) koji izazivaju upalu, svrbež i osjećaj žarenja, smanjenje beta-endorfina i enkefalina koji ublažavaju bolne senzacije, povećanu razinu upalnih citokina (npr. IL-1α, IL-10, IL-33, TNF-α) i povećanu propusnost epidermisa, što može olakšati prodor iritansa. Zbog toga bi osobe s osjetljivom kožom trebale:

izbjegavati direktno izlaganje suncu
nositi zaštitnu odjeću i šešire
koristiti kreme sa zaštitnim faktorom (SPF30+) koje pružaju široki spektar zaštite (UVA + UVB).

Važno je napomenuti da neki proizvodi za zaštitu od sunca sami po sebi mogu izazvati reakcije kod osoba s osjetljivom kožom, pa je potrebno pažljivo birati dermatološki ispitane formulacije.

Mnogi pacijenti s osjetljivom kožom mogu imati značajnu korist od edukacije i psihološke podrške, što im može pomoći da bolje djeluju na svoje stanje. Liječenje osjetljive kože mora biti individualizirano, uzimajući u obzir:

biomedicinske čimbenike (barijera kože, neurogena upala)
neuralne čimbenike (hiperaktivacija živčanih vlakana)
psihosocijalne čimbenike (stres, placebo).

Pacijenti s osjetljivom kožom često se susreću s nejasnom dijagnozom i ograničenim terapijskim opcijama, što kod njih može izazvati nesigurnost. Dokazano je da komunikacija sa zdravstvenim radnikom može značajno utjecati na ishod liječenja. Jedno istraživanje pokazalo je da verbalna sugestija može smanjiti subjektivni osjećaj svrbeža, čak i kad pacijenti znaju da primaju placebo. U kliničkoj praksi placebo učinak može biti posebno koristan kod osjetljive kože kada su mogućnosti liječenja ograničene. Placebo učinak može se aktivirati kroz:

pozitivne sugestije i verbalne upute
kombinaciju sugestije i uvjetovanja
vjerovanje pacijenta u učinkovitost terapije.

Preporuke za odabir kozmetike

Odabir sastojaka s nižim rizikom za iritaciju kože

Prilikom odabira kozmetike za osobe s osjetljivom kožom valja im savjetovati da koriste što manje proizvoda, i to isključivo onih koji sadrže tvari za jačanje kožne barijere i smanjenje upale. Savjetuje se korištenje sastojaka koji imaju nizak rizik za iritaciju kože. Primjerice, kod hiperpigmentacija i akni umjesto retinoida koji imaju visok rizik od nuspojava i oštećenja kožne barijere, sastojak izbora je azelaična kiselina. Nadalje, za eksfolijaciju su od AHA kiselina bolja opcija glukonolakton i enzimski pilinzi. Ako pak pacijent želi koristiti antioksidanse, derivati vitamina C imaju manji rizik za iritaciju u usporedbi s čistim vitaminom C.

2. Sprječavanje nastanka dehidracije

Osjetljiva koža ne znači nužno suha koža te zbog toga terapija ne može uključivati samo korištenje emolijentnih tvari. Učestalost osjetljive kože jednaka je kod svih tipova kože (suha, mješovita, normalna i masna). Ipak, suha koža može pridonijeti simptomima osjetljive kože, pa je važno koristiti prikladne hidratantne proizvode. Istraživanja su pokazala da emolijensi mogu značajno smanjiti svrbež, obnoviti funkciju kožne barijere i biti korisni kod ekcema povezanog s osjetljivom kožom.

Kod odabira emolijenasa i hidratantnih krema, preporučuju se:

proizvodi sa što manje sastojaka
proizvodi bez mirisa i iritansa
blagi proizvodi za čišćenje (npr. losioni za čišćenje umjesto agresivnih sapuna).

3. Jačanje kožne barijere

Kozmetički sastojci sa znanstveno potvrđenom ulogom u obnovi kožne barijere su ceramidi, niacinamid, ekstrakt gotu kole i termalne vode.

Ceramidi su obitelj lipida koja se sastoji od sfingoidne osnove i masne kiseline. Na koži su uglavnom prisutni u rožnatom sloju, gdje zajedno s kolesterolom i slobodnim masnim kiselinama čine lipide između korneocita. S ostalim skupinama lipida imaju ključnu ulogu u stvaranju gustih lamelarnih struktura između susjednih korneocita. Time osiguravaju vitalnu učinkovitost barijere koja sprječava isparavanje vode i štiti od prodiranja stranih tvari. Promjene u razini ceramida i njihovom relativnom sastavu, s mogućim oštećenjem rasporeda lipida, zabilježene su u različitim stanjima kože i kožnim bolestima. Stoga je njihova upotreba predložena za topikalno liječenje da bi pomogla u restrukturiranju oštećenog rasporeda lipida i obnovi oštećene funkcije kožne barijere.

Niacinamid poboljšava sintezu ceramida putem ekspresije serin palmitoil transferaze, enzima uključenog u sintezu sfingolipida. Budući da također ubrzava diferencijaciju keratinocita i sprječava njihovo oštećenje uzrokovano oksidativnim stresom, taj se sastojak široko koristi za jačanje kožne barijere.

Ekstrakt biljke gotu kola (Centella asiatica L.) je prirodni agens koji obećava, jer značajno smanjuje upalu zbog svojih imunomodulatornih svojstava koja se uglavnom pripisuju prisutnosti pentacikličnih triterpena. Ekstrakti gotu kole koji sadrže prirodne antioksidanse poput saponina, imaju značajan utjecaj na hidraciju kože i funkciju epidermalne barijere, s posebnim naglaskom na povećanje njezine čvrstoće. Protuupalna svojstva ekstrakta uglavnom se pripisuju saponinima, posebice azijatikozidu koji može inhibirati ciklooksigenazu i lipooksigenazu te protuupalne citokine.

Termalna voda smanjuje stvaranje proupalnih citokina, a sadrži i mikroorganizme (tzv. hidrobiom) čiji su ekstrakti bogati omega-3 masnim kiselinama koje također imaju protuupalno djelovanje. Zanimljivo je da je većina proizvođača kozmetičkih proizvoda s termalnom vodom uistinu i provela kliničko istraživanje o njenoj učinkovitosti kod ispitanika s osjetljivom kožom, a ti znanstveni radovi mogu se pronaći u bazama znanstvenih radova. Ioni kalcija utječu na diobu i diferencijaciju keratinocita te time i na funkciju barijere epidermisa. Brojna in vitro istraživanja pokazala su da nedostatak kalcija dovodi do nemogućnosti obnove kožne barijere, a da selen i stroncij smanjuju stvaranje upalnih citokina u upaljenoj koži.

4. Izbjegavanje rizičnih sastojaka

Prema mišljenju pacijenata, glavni okidači osjetljive kože su kozmetički proizvodi. Zato im treba preporučiti da ograniče upotrebu kozmetike i odaberu proizvode visoke tolerancije koji ne sadrže potencijalno iritirajuće sastojke:

alfa-hidroksi kiselinu (AHA)
propilen glikol
alkohol
mirise
konzervanse
tenzide (surfaktante).

5. Inovativni sastojci za osjetljivu kožu

S obzirom na to da problemi osjetljive kože nisu u praksi dobro kontrolirani, danas se razvijaju i ispituju brojne tvari koje bi mogle djelovati na jedan od patofizioloških mehanizama nastanka osjetljive kože. Primjer su peptidi, npr. acetil dipeptid-1 cetil ester koji značajno povećava ekspresiju gena za akvaporin 3, filagrin, kaspazu 14 i keratin 10, čime pridonosi poboljšanju epidermalne barijere. Također značajno smanjuje sekreciju prostaglandina E2 (povezan s neurogenom upalom na osjetljivoj koži). Palmitoil tripeptid-8 inhibira stvaranje interleukina-8 te crvenilo, a palmitoil tetrapeptid-7 smanjuje lučenje interleukina-6, ublažava upalu nakon izlaganja ultraljubičastom zračenju i potiče proizvodnju laminina IV i V te kolagena VII. Zbog tih svojstava smanjuje znakove fotostarenja (bore), dovodi do poboljšanja hidracije i jačanja kožne barijere.

Literatura:

Misery, L., Ständer, S., Szepietowski, J. C., Reich, A., Wallengren, J., Evers, A. W., Takamori, K., Brenaut, E., Le Gall-Ianotto, C., Fluhr, J., Berardesca, E., & Weisshaar, E. Definition of Sensitive Skin: An Expert Position Paper from the Special Interest Group on Sensitive Skin of the International Forum for the Study of Itch. Acta dermato-venereologica 2017, 97, 4–6.
Li, Q.; Xu, Y.; Shu, H.; Li, N.; Gu, H.; He, L.; Tu, Y. Lactic acid sting test and capsaicin test differentially induce facial erythematous reaction in subjects with sensitive skin. Journal of cosmetic dermatology 2024, 23, 1009-14.
Borghi, A.; Guarneri, F.; Montesi, L.; Pacetti, L.; Donelli, I.; Corazza, M. Results from an extended study on the reliability of a questionnaire for the diagnosis of sensitive skin: Confirmations and improvements. International journal of cosmetic science 2023, 45, 108-15.
Misery, L.; Bataille, A.; Talagas, M.; Le Gall-Ianotto, C.; Fouchard, M.; Huet, F.; Ficheux, A.S.; Roudot, A.C.; Fluhr, J.W.; Brenaut, E. Sensitive Skin Syndrome: A Low-Noise Small-Fiber Neuropathy Related to Environmental Factors? Front Pain Res (Lausanne) 2022, 3, 853491.
Chen, X.; Wen, J.; Wu, W.; Peng, Q.; Cui, X.; He, L. A review of factors influencing sensitive skin: an emphasis on built environment characteristics. Frontiers in public health 2023, 11, 1269314.
Witkowska, K.; Paczkowska-Walendowska, M.; Garbiec, E.; Cielecka-Piontek, J. Topical Application of Centella asiatica in Wound Healing: Recent Insights into Mechanisms and Clinical Efficacy. Pharmaceutics 2024, 16, 1252.
Misery, L., Weisshaar, E., Brenaut, E., Evers, A. W. M., Huet, F., Ständer, S., Reich, A., Berardesca, E., Serra-Baldrich, E., Wallengren, J., Linder, D., Fluhr, J. W., Szepietowski, J. C., Maibach, H., & Special Interest Group on sensitive skin of the International Forum for the Study of Itch (ISFI) (2020). Pathophysiology and management of sensitive skin: position paper from the special interest group on sensitive skin of the International Forum for the Study of Itch (IFSI). Journal of the European Academy of Dermatology and Venereology : JEADV 2020, 34, 222–9.
Resende, D.I.S.P.; Ferreira, M.S.; Sousa-Lobo, J.M.; Sousa, E.; Almeida, I.F. Usage of Synthetic Peptides in Cosmetics for Sensitive Skin. Pharmaceuticals 2021, 14, 702.