Od rane prevencije do terapije po mjeri pacijenta
Atopijski dermatitis je kronično upalno stanje kože uzrokovano kombinacijom genetskih, imunoloških i okolišnih čimbenika. Kao jedna od najčešćih upalnih bolesti kože intenzivno se istražuje pa je potrebno da zdravstveni radnici budu u tijeku s najnovijim istraživanjima, ali i važećim smjernicama. Autorica članka: doc.dr.sc. Josipa Bukić, univ.spec.pharm.; inPharma 101, siječanj/veljača 2026.
Valja naglasiti da još uvijek postoje brojne nepoznanice oko atopijskog dermatitisa. Čak ni terminologija nije svugdje ujednačena – neki autori koriste naziv atopijski dermatitis, neki ekcem, a određeni dio koristi i pojam neurodermatitis. Iz rezultata novijih istraživanja iskristalizirala se spoznaja da različiti pacijenti različito reagiraju na iste lijekove (npr. lokalne kortikosteroide, inhibitore kalcineurina ili biološke lijekove) i to ovisno o svom imunološkom profilu. Zbog toga se prvobitna klasifikacija na ekstrinzične i intrinzične endotipove danas smatra previše jednostavnom.
Endotipovi i biomarkeri
Atopijski dermatitis nije ista bolest kod svakog pacijenta, pa razvoj i praćenje novih biomarkera i specifičnih molekularnih terapija omogućuje bolju kontrolu simptoma i bolje ishode za pacijenta. Novija istraživanja različitih imunoloških profila i molekularnih biljega atopijskog dermatitisa otkrila su zasebne endotipove, točnije podskupine definirane specifičnim biološkim procesima, a ne isključivo vidljivim simptomima. Ti endotipovi obuhvaćaju klasifikacije temeljene na imunološkim putevima te je njihovo prepoznavanje postalo ključno za napredak personaliziranog liječenja, jer svaki podtip drugačije reagira na imunološku terapiju. Međutim, valja naglasiti da podaci tih znanstvenih istraživanja još uvijek nisu primijenjeni u kliničkoj praksi te da su potrebna dodatna istraživanja i njihova translacija u praksu kako bismo uistinu svjedočili personaliziranoj medicini u području atopijskog dermatitisa.
Poznato je da pacijenti s atopijskim dermatitisom imaju oštećenu kožnu barijeru, što omogućuje prodor alergena i mikroorganizama, a jedan od uzroka su defekti proteina filagrina. Ono što je zanimljivo je da su mutacije filagrina prisutne kod čak 50% europskih pacijenata s atopijskim dermatitisom, što je znatno više nego kod azijskih (27%) ili pacijenata afričkog podrijetla (samo 5,8%). Pacijenti koji imaju genetski kompromitiranu barijeru kože, što rezultira povećanim transepidermalnim gubitkom vode i suhom kožom, mogli bi imati najviše koristi od korištenja emolijensa koji su nužni za nadomještanje nedostatnih lipida i vlage.
Edukacija roditelja
Posebno je važna edukacija roditelja o njezi kože djece s atopijskim dermatitisom, jer kroz oštećenu barijeru (osobito kod mutacija filagrina) alergeni iz okoliša ulaze u sustav i „treniraju“ imunitet na preosjetljivost, što može uzrokovati tzv. atopijski marš – put od dermatitisa preko alergija na hranu pa sve do astme i rinitisa. Uloga ljekarnika je objasniti roditeljima da redovito korištenje emolijensa i kontrola upale nisu samo estetsko pitanje, već prevencija mogućih komplikacija.
Također, važno je znati i podatak da prema postojećoj literaturi rani početak atopijskog dermatitisa (<1 godine starosti) može biti glavni čimbenik rizika za razvoj spomenutih komplikacija. Nadalje, u svrhu sprječavanja senzitizacije potrebno je roditeljima naglasiti važnost pranja ruku prije nanošenja emolijensa na kožu djeteta. Primjerice, u istraživanju Baber i suradnika (2025.) zaključeno je da pranje ruku najmanje 30 sekundi sredstvom za čišćenje za osjetljivu kožu uklanja gotovo sve proteine kikirikija. Naime, sastojci u tim sredstvima za čišćenje (neionski surfaktanti) otporniji su na molekule koje se nalaze u tvrdoj vodi, u usporedbi sa sapunom koji se koristi za svakodnevno pranje. Ti rezultati sugeriraju da bi temeljito pranje ruku trebalo obaviti prije nanošenja hidratantne kreme ili masaže kože, a u tu svrhu učinkovita je zamjena za sapun koja se koristi za osobe s osjetljivom kožom i one s ekcemom.
Emolijensi kao standard u smjernicama za liječenje AD
Američke smjernice iz 2023. i europske (EuroGuiDerm) iz 2025. godine navode važnost korištenja emolijensa dostupnih bez recepta kod pacijenata oboljelih od atopijskog dermatitisa. Prema europskim smjernicama emolijensi su, uz izbjegavanje alergena i edukacijske programe, prvi izbor kod pacijenata s blagim oblicima bolesti, dok se njihovo korištenje preporuča i kod težih oblika, uz imunološku ili drugu oralnu terapiju. Emolijensi se trebaju koristiti svaki dan u dovoljnoj količini, a učestalost upotrebe potrebno je prilagoditi stupnju suhoće kože. Bitno je naglasiti da je poželjno odabrati proizvode bez mirisa, jer oni s mirisom mogu uzrokovati iritaciju te nisu prilagođeni koži sklonoj atopiji. Na tržištu postoje brojni emolijensi i sredstva za čišćenje prilagođena atopijskom dermatitisu, a s obzirom da ne postoje istraživanja koja uspoređuju njihovu učinkovitost, odabir se može temeljiti na preferencijama pacijenata vezano za pakiranje (tuba, pumpica ili lončić), konzistenciju i, naravno, cijenu koja za određene pacijente može biti ograničavajući čimbenik.
Važno je pacijentima naglasiti da su proizvodi dostupni bez recepta sigurni za dugoročno korištenje te da ih je nužno koristiti prema smjernicama. Koža oboljelih mora biti pravilno, nježno i oprezno očišćena, da bi se mehanički eliminirala moguća bakterijska kontaminacija. Prema istraživanjima, ne treba ograničavati svakodnevno čišćenje, ali se ne preporučuje dugo tuširanje/kupanje jer može dovesti do pogoršanja simptoma. Također, za očuvanje zdravlja kožne barijere poželjna su sredstva za čišćenje s nižim pH. Što se količine emolijensa tiče, preporuča se nanošenje 30 g na dan, idealno odmah nakon kupanja ili tuširanja na blago vlažnu koži kako bi se u njoj zadržala vlaga.
Ljekarnici osim važnosti korištenja i sigurnosti emolijensa, pacijentima mogu dati i dodatne savjete prikazane u Tablici 1.
Dodaci prehrani i atopijski dermatitis
Službene smjernice ne preporučuju rutinsko korištenje dodataka prehrani kod bolesnika s AD-om, jer još uvijek ne postoji dovoljan broj istraživanja s jasnim dokazom o njihovoj učinkovitosti. Brojna istraživanja trenutno ispituju utjecaj različitih dodataka prehrani na atopijski dermatitis, a neke dodatke prehrani pacijenti sami koriste u samoliječenju. Zbog navedenog, uvijek postoji mogućnost da će novije smjernice donijeti promjenu po pitanju njihovog korištenja pa treba spomenuti one koji su dosad pokazali pozitivan učinak.
Prvi primjer je vitamin D. Zaključak sustavnog pregleda objavljenog 2024. godine, koji je uključivao 11 randomiziranih kontroliranih kliničkih pokusa i ukupno 686 ispitanika, bio je da vitamin D smanjuje ozbiljnost simptoma atopijskog dermatitisa i kod djece i kod odraslih, ali i da su potrebna dodatna istraživanja. Nadalje, istraživanje objavljeno ove godine u prestižnom časopisu Američke Akademije za dermatologiju, navodi da korištenje vitamina D kod trudnica koje su izložene nikotinu smanjuje rizik od atopijskog dermatitisa za njihovu djecu, iako bi najbolja odluka bila prestanak pušenja. Prije preporuke vitamina D pacijentima, potrebno je savjetovati provjeru njegove razine u krvi, da bi se izbjegla mogućnost nepotrebnog korištenja i mogućih nuspojava. Ista preporuka, provjera razine u krvi, može se primijeniti i za cink, jer postojeća literatura upućuje na povezanost između nedostatka cinka i razvoja alergija te ukazuje na pozitivne učinke korištenja cinka na modulaciju imunološkog sustava i smanjenje simptoma alergije.
U 2024. objavljen je još jedan sustavni pregled s meta-analizom, u vrlo uglednom časopisu Allergy, ali je uključivao isključivo djecu s atopijskim dermatitisom bez alergija na hranu, pa se ti rezultati, iako obećavajući, odnose samo na tu populaciju. Naime, meta-analiza 20 randomiziranih kontroliranih kliničkih pokusa koji su procjenjivali probiotike, same ili u kombinaciji s prebioticima, otkrila je značajno smanjenje SCORAD (od engl. Scoring Atopic Dermatitis) bodova, što upućuje na dosljedan trend ublažavanja simptoma atopijskog dermatitisa kod djece bez alergija na hranu. Isto tako, samo kod onih pacijenata kod kojih zbog utjecaja sunca dolazi do pogoršanja bolesti, može se preporučiti dodatke prehrani koji sadrže paprat Polypodium leucotomos, jer je njezin učinak u fotoprotekciji opisan u brojnim istraživanjima.
S obzirom da simptomi atopijskog dermatitisa kod određenih pacijenata mogu uzrokovati probleme sa spavanjem, novija istraživanja pokazuju da bi melatonin za njih mogao biti dobar izbor. Naime, u prestižnom časopisu Američke akademije za alergiju, astmu i imunologiju, 2025. je objavljen rad koji povezuje melatonin i poboljšanje mikrobioma kože. Ipak, treba naglasiti da se nije radilo o kliničkom istraživanju i da će u budućnosti sigurno biti provedena nova istraživanja s kojima bi preporuke mogle biti temeljene na višoj razini dokaza.
Za sve navedene dodatke prehrani ključan je razgovor s pacijentom da bi se odabrao upravo onaj koji bi bio od koristi. I sama prehrana utječe na upalne bolesti, pa tako i na upalne bolesti kože, zbog čega je potrebno objasniti dobrobiti zdrave prehrane i mogućnosti smanjenja upale i kod atopijskog dermatitisa. Pregledni članak Mildred i suradnika zaključuje da hrana biljnog podrijetla može poboljšati stanje upalnih bolesti kože podržavanjem crijevnog mikrobioma, protuupalnim djelovanjem biljnih komponenti, pružanjem potpore kožnoj barijeri te poboljšanjem kontrole glikemije. Zbog malog broja provedenih istraživanja važećim smjernicama još uvijek nisu preporučene nikakve prehrambene restrikcije, osim kod pacijenata koji su alergični na određene namirnice.
Literatura:
Fyhrquist N, Yang Y, Karisola P, Alenius H. Endotypes of atopic dermatitis. J Allergy Clin Immunol. 2025;156(1):24-40.
Baber C, Busch L, Klein AL, Infante VHP, Abdul-Jabbar S, Benaouda F i sur. Mechanistic in vivo studies of secondary skin-to-skin peanut allergen transfer to determine the impact of hand washing in reducing the risk of cutaneous sensitization. Br J Dermatol. 2025;193(4):696-705.
Wollenberg A, Christen-Zäch S, Taieb A, Paul C, Thyssen JP, de Bruin-Weller M i sur; European Task Force on Atopic Dermatitis/EADV Eczema Task Force. ETFAD/EADV Eczema task force 2020 position paper on diagnosis and treatment of atopic dermatitis in adults and children. J Eur Acad Dermatol Venereol. 2020;34(12):2717-44.
Wollenberg A, Kinberger M, Arents B, Aszodi N, Barbarot S, Bieber T i sur. European Guideline (EuroGuiDerm) on atopic eczema: Living update. J Eur Acad Dermatol Venereol. 2025;39(9):1537-66.
AAAAI/ACAAI JTF Atopic Dermatitis Guideline Panel; Chu DK, Schneider L, Asiniwasis RN, Boguniewicz M, De Benedetto A, Ellison K i sur. Atopic dermatitis (eczema) guidelines: 2023 American Academy of Allergy, Asthma and Immunology/American College of Allergy, Asthma and Immunology Joint Task Force on Practice Parameters GRADE- and Institute of Medicine-based recommendations. Ann Allergy Asthma Immunol. 2024 ;132(3):274-312.
Nielsen AY, Høj S, Thomsen SF, Meteran H. Vitamin D Supplementation for Treating Atopic Dermatitis in Children and Adults: A Systematic Review and Meta-Analysis. Nutrients. 2024;16(23):4128.
Brustad N, Wang T, Chen L, Kaiser H, Gomes B, Klein A i sur. Effect of prenatal high-dose vitamin D on childhood atopic dermatitis is modified by maternal cotinine metabolome: A secondary analysis of a randomized clinical trial. J Am Acad Dermatol. 2026;94(1):88-95.
Maywald M, Rink L. Zinc Deficiency and Zinc Supplementation in Allergic Diseases. Biomolecules. 2024;14(7):863.
Vassilopoulou E, Comotti A, Douladiris N, Konstantinou GΝ, Zuberbier T, Alberti I i sur. A systematic review and meta-analysis of nutritional and dietary interventions in randomized controlled trials for skin symptoms in children with atopic dermatitis and without food allergy: An EAACI task force report. Allergy. 2024;79(7):1708-24.
Rodríguez-Luna A, Zamarrón A, Juarranz Á, González S. Clinical Applications of Polypodium leucotomos (Fernblock®): An Update. Life (Basel). 2023;13(7):1513.
Yang L, Wang P, Gao T, Huang X, Lin Z, Sweren E i sur. Melatonin treatment increases skin microbiota-derived propionic acid to alleviate atopic dermatitis. J Allergy Clin Immunol. 2025;155(3):880-91.
Min M, Tarmaster A, Bodemer A, Sivamani RK. The Influence of a Plant-Based Diet on Skin Health: Inflammatory Skin Diseases, Skin Healing, and Plant-Based Sources of Micro- and Macro-Nutrients. Life (Basel). 2024;14(11):1439.