Oblaci i magla ne donose samo lošije raspoloženje, oni su i vjesnici nadolazećih zdravstvenih problema vezanih za povećani broj virusnih infekcija respiratornog sustava. Iako smo navikli na sezonske prehlade i gripe, 2020. godine zadesilo nas je novo epidemiološko opterećenje – COVID-19 – koje se odmah nametnulo kao ogroman izazov u cijelom svijetu, i to ne samo u vidu ispitivanja granica medicinskih kapaciteta već i kao enigma u pogledu preventivnih strategija i metoda za njegovo suzbijanje.
Pčelinji proizvodi kroz čitavu su se povijest koristili kao hrana i kao lijek. Uvijek na granici stručnog priznanja njihovih ljekovitih učinaka, balansirajući između tradicionalne i konvencionalne medicine u sklopu apiterapije, teško pronalaze put prema sustavnijoj primjeni. U posljednje vrijeme sve se više nameće pitanje: mogu li nam ti jedinstveni prirodni proizvodi pomoći i u borbi protiv virusa otpornih na većinu lijekova i metoda liječenja? Odgovor je nesumnjivo pozitivan.
Iako svi pčelinji proizvodi mogu biti korisni u razdoblju virusnih infekcija, svojom djelotvornošću svakako se izdvajaju propolis i matična mliječ.
Što je apiterapija i što možemo od nje očekivati?
Apiterapija podrazumijeva primjenu pčelinjih (Apis mellifera) proizvoda (med, propolis, matična mliječ, pelud, pčelinji vosak i pčelinji otrov) u svrhu očuvanja i unapređenja zdravlja (lat. apis – pčela, therapia – liječenje), a primjenjuje se kroz cijelu ljudsku povijest. Iako u novije vrijeme najozbiljniju potporu službene medicine među tim proizvodima nalazi pčelinji otrov koji se odavno koristi kod bolesnika s teškim kroničnim upalnim bolestima kao što su reumatoidni artritis i multipla skleroza, sve se više istražuju i drugi pčelinji proizvodi.
Apiterapija se često svrstava u alternativne metode liječenja, što i nije sasvim točno. Pčelinji proizvodi nude potporu i pomoć u ublažavanju raznih zdravstvenih tegoba, pridonose kvalitetnijem imunitetu, ali također podupiru i primjenu i učinke farmaceutskih lijekova.
Zato se apiterapiju može smatrati dopunskom ili komplementarnom terapijom koja svoju snagu ne iskazuje samo u isključivoj uporabi pčelinjih proizvoda, nego i u sinergiji s konvencionalnim lijekovima i postupcima, čije djelovanje vrlo često potencira i time pridonosi bržim i kvalitetnijim rezultatima liječenja.
Propolis
Propolis, smolasti materijal koji proizvode medonosne pčele iz biljnih izlučevina, dugo se koristi u tradicionalnoj medicini i naširoko se primjenjuje kao pomoć za očuvanje zdravlja i jačanje imunološkog sustava. Aktivnost mu se temelji na velikim udjelima biološki aktivnih polifenolnih spojeva, uz manje koncentracije eteričnih ulja i drugih farmakološki aktivnih sastavnica.
Uvriježeno je mišljenje da biološki aktivne sastavnice propolisa mogu pomoći pri ublažavanju simptoma i skraćivanju trajanja virusnih bolesti kao što su prehlada ili gripa. Zbog toga se različite vrste njegovih ekstrakata najčešće upotrebljavaju upravo u razdoblju povećanog broja virusnih infekcija respiratornog sustava, i to u svrhu prevencije i olakšavanja njihovih tegoba.
Ta tradicionalna primjena propolisa danas se može objasniti i rezultatima istraživanja kojima je, između ostalog, neosporno dokazano njegovo antagonističko djelovanje na razne vrste mikroorganizama, među kojima su u ovom razdoblju upravo virusi posebno zanimljivi. Tako je ispitivanjima utvrđeno da je ozdravljenje od obične prehlade čak 2,5 puta brže uz primjenu propolisa.
Japanski znanstvenici istraživali su djelovanja alkoholnog ekstrakta propolisa protiv virusa gripe i pritom dokazali uspješnost njegove primjene u ublažavanju simptoma bolesti. Stoga su testirani ekstrakt predložili za moguću primjenu u obliku dodatka prehrani kod ljudi u prevenciji i liječenju gripe.
Pandemija bolesti COVID-19 podsjetila nas je na razornu moć pojedinih virusa. Brzo smo shvatili da teški akutni respiratorni sindrom izazvan virusom SARS-CoV-2 potiče izazovne i dotad nepoznate imunološke i upalne fenomene. Iako su testirane različite terapijske mogućnosti protiv te bolesti, dovoljno uspješan način liječenja još nije uspostavljen. Intenzivna potraga za njegovim pronalaskom kao i uspješnijim načinom zaustavljanja širenja bolesti širom svijeta, pojačala je i zanimanje za propolis i njegove pripravke. Taj prirodni proizvod s dokazanim imunoregulacijskim i protuupalnim aktivnostima daje nadu, jer pokazuju njegov potencijal protiv raznih virusnih infekcija, uključujući i ovu najnoviju.
Prvi rezultati intenzivnih istraživanja u Kini u tom su pogledu dali određene nade, jer su pokazali da su upravo različiti mehanizmi infekcije izazvane virusom SARS CoV-2 potencijalne mete pojedinih sastavnica propolisa.
Antivirusno djelovanje propolisa dokazano je in vitro i in vivo pokusima. Pritom je utvrđeno da njegove komponente imaju inhibitorne učinke na signalne puteve angiotenzin-konvertirajućeg enzima koji služi kao ulazno mjesto virusa SARS-CoV-2 u stanice ljudskog organizma i transmembranske serinske proteaze tipa 2 (TMPRSS2) kao i kinaze koje posreduju pri nastanku upale pluća izazvane korona virusom, te fibroze i supresije imunološkog sustava.
U pretkliničkim studijama propolis je također pokazao svoj pozitivni utjecaj na imunoregulaciju proupalnih citokina, čime je utjecao na smanjenje rizika od sindroma citokinske oluje, najznačajnijeg čimbenika smrtnosti kod uznapredovale bolesti COVID-19.
Propolis se također pokazao kao moguća pomoć u liječenju raznih komorbiditeta koji su posebno opasni kod pacijenata s virusom COVID-19, uključujući respiratorne bolesti, hipertenziju, dijabetes i karcinom.
U liječenju svih vrsta virusnih infekcija, ulogu ne igra samo antivirusna aktivnost korištenog lijeka, nego i njegov utjecaj na sprječavanje pojave sekundarnih infekcija izazvanih drugim vrstama mikroorganizama i nastanak drugih zdravstvenih problema koji pridonose eskalaciji bolesti. Stoga se najčešće poseže za više pripravaka koji zadovoljavaju sve te zahtjeve.
Međutim, u slučaju propolisa sve spomenuto objedinjeno je u samo jednom i jedinstvenom proizvodu. Njegovo dokazano antibakterijsko djelovanje može pridonijeti sprječavanju nastanka sekundarnih bakterijskih infekcija i ubrzati proces izlječenja. To djelovanje jače je izraženo na Gram-pozitivne bakterije (streptokoki, stafilokoki).
Učinak propolisa svakako je slabiji od učinka antibiotika, ali je neusporedivo manje toksičan za organizam, ne razvija rezistenciju i ne oštećuje normalnu crijevnu floru. Pritom je posebno zanimljiva činjenica da u sinergiji s nekim antibioticima ubrzava vrijeme izlječenja.
Pojava upalnih procesa pri iscjeljivanju tkiva, koji nastaju kao adaptivni biološki odgovor pomoću kojega organizam popravlja oštećeno tkivo, može prijeći fiziološki prihvatljive granice i stvoriti značajne probleme vezane za ozdravljenje. Farmakološka aktivnost propolisa dokazana je i u tom segmentu, a često se izvještava i o njegovim protuupalnim svojstvima. Utvrđeno je da djeluje kod akutnih i kroničnih upala. Smatra se da su za protuupalne učinke propolisa odgovorne njegove fenolne sastavnice, a da glavnu ulogu u ostvarivanju te aktivnosti zapravo ima njegovo antioksidativno djelovanje zbog kojeg se smanjuje stanična razina H2O2 i NO, te postiže protuupalno djelovanje.
Istraživači s Baylor College of Medicine istraživali su kao jednu od posljedica infekcije virusom SARS-CoV-2 i njezin učinak na razine oksidativnog stresa i oksidativnog oštećenja glutationa, našeg najzastupljenijeg fiziološkog antioksidansa. Rezultati su pokazali značajno povećanje razine oksidativnog stresa i oksidativnog oštećenja, te izrazito smanjenje razine glutationa kod pacijenata svih dobnih skupina oboljelih od korone.
Jedno od najprepoznatljivijih učinaka propolisa upravo je njegovo antioksidativno djelovanje o kojem svjedoče brojni radovi znanstvenika diljem svijeta. Uz proučavanje sastavnica propolisa odgovornih za antioksidacijsko djelovanje, uvijek se spominju njegovi razni fenolni spojevi koji su opisani kao snažni inhibitori oksidativnog stresa. Jedna od njegovih glavnih komponenata, fenil ester kavene kiseline (CAPE) blokira proizvodnju reaktivnih kisikovih radikala (ROS) u nekoliko sustava.
Sada su već dostupni standardizirani proizvodi od propolisa s poznatim biološki aktivnim svojstvima, pa ga se može smatrati kao obećavajuću i relevantnu terapijsku opciju koja je sigurna i laka za peroralnu primjenu te lako dostupna kao prirodni dodatak prehrani.
Neki podaci govore i o postizanju jačeg imuniteta u slučajevima kada se vakcinacija provodi uz propolis.
Propolis se može primjenjivati u tekućem obliku, najčešće kao alkoholni ekstrakt, ili liofiliziran o obliku praha, tableta ili kapsula.
Matična mliječ
Kada se govori o ulozi pčelinjih proizvoda u prevenciji razvoja virusnih bolesti respiratornih organa i njihovoj pomoći pri ublažavanju pratećih simptoma, posebna se pozornost usmjerava na potencijalne učinke matične mliječi. Kao što je poznato, spektar njezinih farmakoloških aktivnosti zaista je respektabilan i solidno dokumentiran u cijelom svijetu. Antagonističko djelovanje matične mliječi na razne vrste mikroorganizama kao i njezin antioksidativni, protuupalni, stimulativni i regenerativni učinak na ljudski organizam, danas prihvaća i službena medicina, zbog čega se sve češće preporučuje kao potpora liječenju i očuvanju zdravlja, te ostvarivanju kvalitetnijeg života.
Za izuzetna djelovanja matične mliječi zaslužne su njezine sastavnice. Osnovu sastava čine voda, bjelančevine, šećeri, masti i mineralne soli. Bjelančevine su uglavnom topljive u vodi, a većinu među njima čini devet tzv. glavnih proteina matične mliječi (MRJPs), izuzetno važnih za njezinu biološku aktivnost. Svi njeni biološki učinci povezuju se s još nekoliko sastavnica. To su: 10-hidroksi-2-decenska kiselina, 10-HDA (jedinstvena, masna kiselina prisutna isključivo u matičnoj mliječi), rojalizin, apisin i antimikrobni peptidi i proteini.
Laboratorijskim ispitivanjima utvrđeno je da matična mliječ može poboljšati prirodni imunološki odgovor ljudskog tijela na strane bakterije i viruse. Utvrđeno je pritom da glavni proteini matične mliječi i masne kiseline u matičnoj mliječi potiču njezino antibakterijsko djelovanje, što može smanjiti učestalost infekcija i podržati imunološku funkciju, a to je izuzetno važno u kontekstu razmatranja njezine djelotvornosti u borbi protiv prehlade, gripe i sličnih infekcija.
Istraživanja učinaka matične mliječi na zdravlje ljudi nisu zaobišla niti ispitivanja mogućnosti njezine primjene u slučajevima infekcije novim tipom virusa SARS-CoV-2. Prema objavljenim rezultatima, potvrđen je očekivani anti-SARS-CoV-2 učinak glavnog proteina matične mliječi MRJP2 i njegove izoforme MRJP2 X1, koji su nedavno pokazali visok stupanj djelotvornostii protiv drugih RNA-virusa s ovojnicom (HCV i HIV).
Provedene su i dodatne analize u svrhu predviđanja utjecaja tih proteina na ulazak virusa, njegovu replikaciju i prateće komplikacije. Pritom je utvrđeno da glavni proteini matične mliječi mogu imati inhibicijski utjecaj putem različitih mehanizama na nestrukturne proteine SARS-CoV-2. Sva istraživanja navode na zaključak da proteini matične mliječi MRJP2 i MRJP2 X1 zaista mogu biti obećavajuća pomoć u terapiji infekcije SARS-CoV-2.
Primjena matične mliječi nešto je složenija nego kod propolisa zbog težeg očuvanja njezine stabilnosti i aktivnosti. Preporuka je da se zbog toga koristi u zamrznutom ili liofiliziranom obliku.
I na kraju, ali ne manje važno, uloga meda
Med nije samo slatka aromatična poslastica namijenjena okrepi djece, on je nutritivno izuzetno vrijedna hrana. Sadrži i brojne biološki aktivne tvari te je koristan dodatak prehrani koji pridonosi boljoj kvaliteti života i dobrom zdravlju. Dokaze o njegovim vrijednim učincima moguće je u sve većem broju pronaći i u stručnoj literaturi.
Pored učinaka na brojne zdravstvene tegobe, posebno se može istaknuti njegov utjecaj na prevenciju i ublažavanje zdravstvenih tegoba dišnog sustava izazvanih virusnim infekcijama. U tom kontekstu posebno su važni: učinak meda na mikroorganizme te njegovo antioksidativno i protuupalno djelovanje.
Zbog visokog udjela šećera i prisutnosti raznih tvari antagonističkog djelovanja prema pojedinim vrstama mikroorganizama, med utječe na sprječavanje razmnožavanja i rasta raznih vrsta mikroorganizama, te pogoduje sprječavanju širenja infekcija. Nekoliko je čimbenika koji to omogućavaju. To su u prvoj liniji obrane: visoki osmotski tlak, slaba aktivnost vode i niski redoks potencijal, a zatim i kiselost meda.
Vodikov peroksid koji nastaje iz glukoze djelovanjem enzima glukoza-oksidaze u medu, jedan je od ključnih čimbenika za njegovo antibakterijsko djelovanje (i smanjenje pojave sekundarnih infekcija nakon viroze). Fenolne kiseline i flavonoidi te terpenski spojevi prisutni u medu odgovorni su, između ostalog, za njegovu antioksidativnu i protuupalnu aktivnost, zbog čega može pridonijeti smanjenju CRP-a (C-reaktivni protein) koji nastaje kao odgovor organizma na infekciju ili upalu.
Med se, također, svojim sastavom i imunomodulatornim djelovanjem svrstava u prebiotike. Zbog svog doprinosa zdravlju mikrobioma crijeva, danas se preporučuje kao dio svakodnevne prehrane za ublažavanje raznih probavnih problema, ali i jačanja imuniteta.
Tradicionalna primjena meda u svrhu olakšavanja kašlja i postizanja kvalitetnijeg i iscjeljujućeg sna, svoju potvrdu danas također nalazi u pojedinim pokusima i studijama, pa ga se može i u tom smislu preporučiti za ublažavanje simptoma virusnih infekcija dišnog sustava.
Upozorenje: Iako propolis, matična mliječ i med rijetko izazivaju alergijske reakcije, oprez je ipak nužan kod osoba alergičnih na pčelinje proizvode.
Literatura
Kapš P. Liječenje pčelinjim proizvodima, apiterapija, Naklada Geromar, Sveta Nedelja, 2013.
Bankova V. Recent trends and important developments in propolis research, eCAM 2005;2(1)29–32, mercan doi:10.1093/ecam/neh059.
Kosalec I, Pepeljnjak S, Bakmaz M, Vladimir-Knežević S, Analiza flavonoida i antimikrobna aktivnost komercijalno dostupnih proizvoda od propolisa, Acta Pharmaceutica, (55),4, 2005, 423-430.
Marcelo Augusto Duarte Silveira et al. Propolis and its potential against SARS-CoV-2 infection mechanisms and COVID-19 disease: Running title: Propolis against SARS-CoV-2 infection and COVID-19, Review Biomed Pharmacother, 131:110622, 2020. doi: 10.1016/j.biopha.2020.110622. Epub 2020 Aug 17.
Marcelo Augusto Duarte Silveira et al. Efficacy of Brazilian green propolis (EPP-AF®) as an adjunct treatment for hospitalized COVID-19 patients: A randomized, controlled clinical trial, Randomized Controlled Trial Biomed Pharmacother, 138:111526 2021. doi: 10.1016/j.biopha.2021.111526. Epub 2021 Mar 20.
Chernyak, N.F. On synergistic effect of propolis and some anti-bacterial drugs. Antibiotiki, (18) 1973, 259-261.
Homa Shalchi. COVID-19 patients have increased oxidative stress, oxidant damage, and glutathione deficiency, Houston, TX – Dec 27, 2021.
Tan-No K., et al. Anti-inflammatory effect of propolis through inhibition of nitric oxide production on carrageenin-induced mouse paw edema, Biological and Pharmaceutical Bulletin, 29,1, 2006, 96–99.
Okamoto I, Taniguchi Y, Kunikata T, Kohno K, Iwaki K,Ikeda M, Kurimoto M. Major royal jelly protein 3 modulates immune responses in vitro and in vivo. Life Sci 73: 2003;2029-45. doi: 10.1016/S0024-3205(03)00562-9
Supabphol R. Antibacterial activity of royal jelly royalisin: potent antibacterial protein from royal jelly. Warasan Phesatchasat . 22: 1995;33-38.
Habashy N.H. Abu-Serie M.M. The potential antiviral effect of major royal jelly protein2 and its isoform X1 against severe acute respiratory syndrome coronavirus 2 (SARS-CoV-2): Insight on their sialidase activity and molecular docking, J Funct Foods. 2020 Dec;75:104282. doi: 10.1016/j.jff.2020.104282. Epub 2020 Nov 11.
Schmitzova J, Klaudiny J, Albert S, Schroder W, Schreckengost W, Hanes J, Judova J, Simuth J. A family of major royal jelly proteins of the honeybee Apis mellifera L. Cell Mol Life Sci;54: 1998;1020-30. PMID: 9791542
Herman Avner Cohen H.A. et al. Effect of honey on nocturnal cough and sleep quality: a double-blind, randomized, placebo-controlled study, Randomized Controlled Trial Pediatrics, Sep;130(3), 2012, 465-71. doi: 10.1542/peds.2011-3075. Epub 2012 Aug 6.
Ken Watanabe K. et al. Anti-influenza viral effects of honey in vitro: potent high activity of manuka honey, Arch Med Res, Jul;45(5), 2014, 359-65. doi: 10.1016/j.arcmed.2014.05.006. Epub 2014 May 29.