SARS-CoV-2 je vrlo zarazan virus koji uzrokuje bolest COVID-19. Prenosi se kapljicama koje nastaju prilikom kihanja i kašljanja zaražene osobe, a ulazno mjesto virusa su nos, usta i oči. Najčešći simptomi akutnog COVID-19 su: kašalj, temperatura, umor, bolovi u mišićima, teže disanje pri kretanju, iskašljavanje sluzi i gubitak apetita/okusa/mirisa. Većina bolesnika bit će liječena u kućnim uvjetima, a simptomi će se postupno smanjivati i u potpunosti proći unutar nekoliko tjedana.
Ukoliko simptomi traju između 4 i 12 tjedana nakon početne infekcije, govorimo o produljenom simptomatskom COVID-19, dok post-COVID sindrom definiramo kao simptome koji su prisutni i nakon 12 tjedana, a nisu posljedica nekog drugog stanja ili bolesti. Najčešće se radi o simptomima vezanim uz respiratorni sustav, poput zaostalog suhog kašlja, osjećaja nedostatka zraka, boli u prsima.
SARS-COV-2 infekcija dovodi organizam u stanje pojačane koagulabilnosti, tj. stvaranja krvnih ugrušaka. To kod jednog dijela pacijenata rezultira nastankom plućne embolije ili moždanog udara u akutnoj fazi infekcije ili u post-COVID-19 razdoblju. Upravo zbog toga, u smjernicama za liječenje COVID-19 infekcije svi pacijenti na bolničkom liječenju moraju dobivati niskomolekularni heparin, a mnogim pacijentima na kućnom liječenju prevencija se provodi acetilsalicilnom kiselinom. Kao najtežu posljedicu bolesti COVID-19 bolesnik može razviti i dugotrajne posljedice u vidu kronične respiratorne insuficijencije i plućne fibroze (ožiljkavanja pluća) što predstavlja trajne i nepromjenjive posljedice koje bi u budućnostimogle rezultirati porastom potrebe za transplantacijom pluća.
Vrlo česti su i simptomi kroničnog umora, malaksalosti, gubitka apetita, dugotrajnog gubitka njuha i mirisa, glavobolje, osjećaja lupanja srca, nepodnošenja uobičajenih napora, gubitka kose. Od psihičkih i kognitivnih poteškoća mogu se javiti loše raspoloženje, tjeskoba, nervoza, problemi s pamćenjem i koncentracijom te nesanica. Uz navedeno, primijećena su brojna stanja iz domene psihijatrije poput tjeskobe, anksioznosti, depresije, PTSP-a. Simptomi koji uključuju poremećaj raspoloženja, umor i kognitivno oštećenje rezultirali su negativnim utjecajem na daljnje funkcioniranje oboljelih i kvalitetu njihova života.
Iako je mehanizam razvoja dugotrajnih zdravstvenih posljedica izazvanih koronavirusom i dalje nepoznanica, struka smatra da je glavni razlog dugog trajanja simptoma upravo prikrivena infekcija u organizmu, koja dovodi do prolongiranog imunosnog odgovora.
Tijekom oporavka najvažnije je osluškivati tijelo te ojačati imunitet. Uz zdravu i uravnoteženu prehranu te dodatke prehrani, potrebni su kvalitetan san i minimizacija stresa te boravak na otvorenom. Preporuka je prestati pušiti, smanjiti unos alkohola i postupno uvesti laganu tjelovježbu. Protiv mentalnog umora, slabosti memorije i lošije radne sposobnosti savjetuju se kognitivne vježbe (vježbe pamćenja, zagonetke, križaljke, čitanje).
Umor
Nakon preboljele akutne bolesti, a osobito nakon liječenja u bolnici, razina energije kod preboljelih varira iz dana u dan te se često osjeća pojačan umor u šetnji, hodu po stepenicama ili pri izvođenju svakodnevnih aktivnosti. Kako bi smanjili umor, pacijentima preporučamo konzumaciju pravilne i nutritivno uravnotežene prehrane, svakodnevnu tjelesnu aktivnost prilagođenu dobi i zdravstvenom stanju, boravak na svježem zraku i kontrolu stresa. Nutrijenti koji pridonose normalnom metabolizmu stvaranja energije i smanjenju umora i iscrpljenosti su vitamini B kompleksa, magnezij, vitamin C, koenzim Q10 i matična mliječ.
B kompleks se sastoji od osam vitamina i pomaže normalnom metabolizmu stvaranja energije. Osim što direktno utječe na razinu energije, neurološke funkcije i stanični metabolizam, potiče probavu, apetit, stvaranje hormona i kardiovaskularno zdravlje, te pomaže u prevenciji infekcija.
Vitamin B6 glavni je u održavanju normalnog imunosnog sustava te pomaže u smanjenju pojavnosti migrene, dok vitamin B12 pomaže stvaranju crvenih krvnih stanica i osigurava opskrbu imunosnog sustava kisikom.
Magnezij je jedan od najvažnijih mikronutrijenata. Preporuke za odraslu osobu su 300-400 mg, a službena preporučena dnevna doza je 375 mg.
Vitamin C je esencijalni nutrijent s važnim ulogama u tijelu. Njegovo antioksidativno djelovanje smanjuje upalu i jača aktivaciju fagocita, stanica koje razgrađuju patogene bakterije i druge strane čestice. Vitamin C promovira rast i razvoj limfocita koji imaju ulogu u obrani od stranih i patogenih organizama.
Kratkoća daha
Ukoliko je nakon akutne faze bolesti kod pacijenta zaostala kratkoća daha ili osjećaj nedostatka zraka, od pomoći može biti spavanje na povišenom (više jastuka) te naginjanje gornjeg dijela tijela prema naprijed u sjedećem ili stajaćem položaju. Osnovu rehabilitacije čine vježbe disanja. Pacijent treba sjesti u uspravan položaj, opustiti ramena i prsa, postaviti jednu ruku na prsa, drugu na trbuh, polako udisati na nos, izdisati na nos ili na nos i usta te pritom prakticirati trbušno disanje. Omjer udaha i izdaha treba biti 1:2. Vježbe se ponavljaju više puta na dan, tijekom 5 do 10 minuta. Za vrijeme hodanja ili penjanja uz stepenice preporuča se udisati tijekom jednog koraka, a izdisati tijekom dva koraka.
Preporuča se aromaterapija eteričnim uljima smilja, lavande, kadulje, čempresa, rimske kamilice i ravensare. Savjetuje se i korištenje pulsnog oksimetra u kućnim uvjetima, uz edukaciju pacijenta. Saturacija kisikom treba biti od 94 do 98%, dok ona ispod 92% zahtijeva terapiju kisikom. Oksimetar se stavlja na zagrijan prst, na čisti nokat (bez laka za nokte) nakon 20 minuta odmora. Uređaj treba ostaviti da se stabilizira, te se najviša izmjerena vrijednost uzima kao relevantna. Korištenje pulsnog oksimetra pokazalo se vrlo korisnim u kućnim uvjetima, jer je pacijentima pružilo određenu sigurnost.
Bol u prsima
Klinička procjena, a samim time i preporuke postupanja i posljedično liječenja post-COVID pacijenta s bolovima u prsima, slijede načela slična onima za svaku bol u prsima: pažljiva anamneza, uzimajući u obzir povijest bolesti i čimbenike rizika, te fizički pregled. Tamo gdje je dijagnoza nesigurna, svakako je potrebna kardiološka obrada.
Po potrebi možemo preporučiti analgetik, pauzu od napornih aktivnosti, aromaterapiju, izbjegavanje stresa (biljni anksiolitici) i vježbe disanja.
Kašalj
Kod suhog i neproduktivnog kašlja preporučuje se uzimanje antitusika (sintetski – butamirat ili tradicionalni biljni lijekovi – islandski lišaj, trputac). Kod produktivnog kašlja preporučuju se mukolitici – acetilcistein, bromheksin, ambroksol te ekspektoransi – ekstrakt timijana, bijelog sljeza, lista bršljana, jaglaca, mješavine eteričnih ulja eukaliptusa, slatke naranče, limuna i mirte.
Potrebno je unositi dovoljno tekućine, jer osim što vlaži sluznice, tekućina razrjeđuje bronhalnu sluz i pospješuje iskašljavanje. Ukoliko kašalj onemogućuje spavanje, potrebno je podići uzglavlje dodatnim jastucima.
Kod produktivnog kašlja važno je pokušati se kretati, jer to pomaže pomicanju sluzi i lakšem iskašljavanju. Ako pacijent leži, bolje je da leži na boku što je moguće ravnije, kako bi se olakšalo dreniranje, odnosno izlazak sekreta iz bronha.
Emocionalne posljedice
Bez obzira da li su u akutnoj fazi bolesti bili prisutni blaži ili teži simptomi, a osobito ako se radilo o bolničkom liječenju zbog težeg oblika bolesti, iskustvo s COVID-19 može biti vrlo zastrašujuće. Stoga je razumljivo da to iskustvo može utjecati i na psihološko i emotivno stanje pacijenta. Neke od poteškoća uključuju osjećaj tjeskobe, zabrinutost, loše raspoloženje, loš san, zaboravljivost i otežanu koncentraciju.
U poboljšanju kognitivnih funkcija mogu pomoći vježbe pamćenja, rješavanje zagonetki, igre riječima i brojevima, čitanje.
Rodiola može pomoći kod učenja i bavljenja sportom, te može smanjiti psihički umor i poboljšati opće raspoloženje. Jača imunitet, ublažava stres i simptome izazvane stresnim načinom života.
Ginseng ima pozitivan učinak na mentalnu iscrpljenost i pamćenje kod zdravih pojedinaca. Ima i antioksidativno djelovanje. Pokazuje značajne rezultate kod mentalnog umora, a slabije rezultate kod fizičkog umora.
Ginko se koristi za ublažavanje simptoma slabije prokrvljenosti mozga (poremećaj koncentracije, slabije pamćenje) i popratnih simptoma (nesanica, vrtoglavica, tinitus, glavobolja, omaglica, neraspoloženje).
Guarana se može preporučiti za poboljšanje pamćenja, budnosti i koncentracije.
Lecitin djeluje kao prirodni izvor inozitola i kolina, te pridonosi povećanom stvaranju neurotransmitera acetilkolina u mozgu.
Kod nesanice pacijentima preporučamo izbjegavanje obilnog večernjeg obroka, alkohola, kofeina i nikotina, te umjerenu tjelesnu aktivnost prije odlaska na spavanje. Valerijana može poboljšati kvalitetu sna bez negativnih nuspojava, pasiflora pomaže kod općeg stanja napetosti, nemira i nesanice. Suhi ekstrakt cvijeta hmelja također se koristi kao tradicionalni biljni lijek za ublažavanje blagih simptoma mentalnog stresa i kao pomoć kod nesanice. U istu svrhu koristi se i melatonin u dozi od 1-5 mg.
Gubitak okusa i mirisa
Jedna od specifičnih pojava koju ubrajamo u post-COVID-19 sindrom, a koja se može razviti u prvim danima infekcije, ili tek naknadno nakon preboljenja u razdoblju od par tjedana, je gubitak ili promjena u osjetu mirisa i okusa.
Anosmija je odsutnost osjeta mirisa, odnosno gubitak njuha. Može biti privremena ili trajna.
Parosmija predstavlja pojavu promijenjenog osjeta mirisa uz intenzivan miris na ribu, sumpor ili trulež, što ne odgovara stvarnom i očekivanom mirisu hrane i prostora u kojem se nalazimo. Pojava se obično dogodi iznenada, a može trajati nekoliko dana do nekoliko tjedana ili mjeseci.
Zbog promijenjenog osjeta mirisa i okusa, mnogi pacijenti se žale da nisu u mogućnosti uživati u jelu i piću kao prije infekcije COVID-19, te je njihova kvaliteta života narušena. Omiljena kava ili čokolada kao i razne vrste mesa i jaja, imaju intenzivan miris na sumpor ili neke druge izmijenjene mirise koji nisu ugodni. Za brži oporavak okusa preporuča se koristiti cink i B kompleks, pastile s hijaluronskom kiselinom ili islandskim lišajem. Kako bi se ubrzao oporavak potrebno je isprobavati hranu različite strukture, marinirati hranu, provoditi redovitu oralnu higijenu i izbjegavati alkoholne oralne otopine.
Uz već dobro poznatu higijenu nosne sluznice pomoću fiziološke otopine, sterilne morske vode obogaćene dekspantenolom i hijaluronskom kiselinom, preporuča se i olfaktorni trening. On se provodi tijekom par tjedana, i to dva puta na dan u trajanju od 10-20 sekundi, udisanjem poznatih mirisa eteričnih ulja eukaliptusa, ruže, limuna, lavande i klinčića. Na taj način mozak se stimulira na ponovno prepoznavanje mirisa. Zbog mogućnosti regeneracije olfaktornih neurona uz trening, osjet mirisa se u nekim slučajevima može oporaviti u potpunosti.
Za oporavak osjeta mirisa i okusa savjetuje se i uzimanje cinka, omega-3 masnih kiselina zbog protuupalnog djelovanja, vitamina B-kompleksa, zatim lokalna primjena vitamina A i D, alfa lipoične kiseline, te se preporuča prestanak pušenja.
Kserostomija je suhoća usne šupljine. Također se često javlja nakon bolesti COVID-19. Posljedica je dehidracije organizma, liječenja i disanja na usta. Većina bolesnika s kserostomijom ima jasne znakove smanjenog stvaranja sline (npr. suhu i ljepljivu sluznicu, pjenušavu ili rastezljivu slinu). Kserostomija ometa govor i gutanje, uzrokuje zadah iz usta i, budući da smanjeno stvaranje sline više ne ispire bakterije, ometa higijenu usne šupljine. Dobro rješenje je umjetna slina, te korištenje otopina s hijaluronskom kiselinom, islandskog lišaja, pastila s dekspantenolom ili hijaluronskom kiselinom.
Gubitak kose
U prvih nekoliko mjeseci nakon oporavka od bolesti COVID-19, česta je posljedica pojačan gubitak kose. Može doći do vrlo intenzivnog i naglog ispadanja vlasi, no u većini slučajeva to je samo privremena tegoba nakon koje slijedi oporavak. Riječ je o stanju čiji je medicinski naziv telogen effluvium, a uzrokovano je iscrpljenošću organizma uslijed raznih bolesti i velikog stresa.
Taj tip ispadanja kose nije povezan isključivo s koronavirusom nego se, među ostalim, pojavljuje i zbog drugih infekcija, anemije, strogih dijeta, kirurških zahvata, bolesti štitnjače i drugih hormonskih poremećaja i emocionalnih trauma.
Naime, kad je organizam ugrožen i izbačen iz ravnoteže, glavninu energije usmjerava na vitalne funkcije, a ostalo stavlja „na čekanje“, uključujući rast kose. Stoga se može dogoditi da uobičajen ciklus rasta kose bude privremeno „obustavljen“, što otprilike traje od dva do šest mjeseci.
Veliki su izgledi da će nakon toga kosa povratiti svoju prijašnju sposobnost regeneracije, no za to je potrebno strpljenje. Pritom pomažu suplementi, odnosno dodaci prehrani s ciljanim formulacijama za rast kose, kao i preparati za njegu vlasišta. No, vidljivi rezultati ne postižu se preko noći nego svakodnevnom primjenom barem dva mjeseca, a po potrebi i dulje.
U medicinskoj praksi pokazalo se da je za oporavak vlasišta oslabljenog uslijed infekcije virusom SARS-CoV-2 prije svega ključna zdrava prehrana, i to u kombinaciji sa suplementima koji sadrže tvari koje jačaju kosu (cink, bakar, magnezij, selen, vitamin D, željezo, vitamin B6 i aminokiseline bogate sumporom). Kao dodatna pomoć preporučuju se preparati za vanjsku primjenu poput losiona s minoksidilom koji potiče mikrocirkulaciju vlasišta i rast kose, šamponi protiv ispadanja kose te losioni s biljnim ekstraktima.
Osim gotovih standardiziranih pripravaka, losioni za tretiranje vlasišta mogu se prema liječničkom receptu izraditi u ljekarnama kao personalizirani pripravci kako bi se sastav točno prilagodio stanju, odnosno potrebama pojedine osobe.
Bolovi i grčevi u mišićima/artritis
Osim magnezija i vježbi istezanja, kod artritisa i bolova u mišićima preporučuju se kurkumin i vitamin D. Preventivne doze vitamina D kreću se od 1.500-2.000 IJ, a kod dokazanog nedostatka vitamina D uzimaju se početne visoke doze, a potom se nastavlja održavanje navedenim dozama.
Kurkuma (Curcuma longa L, Zingiberacae) je začin koji je odavno poznat po svojim ljekovitim svojstvima, a glavni je izvor polifenola kurkumina. Pomaže u liječenju oksidativnih i upalnih stanja, metaboličkog sindroma, artritisa, anksioznosti i hiperlipidemije. Također, može pomoći u liječenju upale uzrokovane vježbom i bolova u mišićima, čime se poboljšava oporavak i učinak kod aktivnih osoba. Kurkumin ima slabu bioraspoloživost, što je posljedica slabe apsorpcije, brzog metabolizma i brze eliminacije, pa se najčešće kombinira sa sredstvima koja mu povećavaju bioraspoloživost (liposomalni oblik, piperin iz crnog papra).
Zaključak
Duljina vremena potrebnog za oporavak od bolesti COVID-19 razlikuje se od osobe do osobe, a često ovisi i o težini akutne faze bolesti. Što su simptomi ozbiljniji, to će trebati više vremena za povratak u normalnu rutinu. No, ako se simptomi ne smanjuju tijekom tjedana oporavka, tj. ako su prisutni i nakon 6 do 8 tjedana od završetka akutne faze bolesti, ako se pogoršavaju, ili su novonastali, svakako treba potražiti pomoć.
Literatura
Carfì A., Bernabei R., Landi F. For the Gemelli against COVID-19 post-acute care study group. Persistent symptoms in patients after acute COVID-19. J Am Med Assoc. 2020;324(6):603–605.
Fotuhi, Majidetal. ‘Neurobiologyof COVID-19’. J Alzheimers Dis. 2020; 76(1): 3–19.
Marcel S Woo, Jakob Malsy, Jana Pöttgen, Susan SeddiqZai, Friederike Ufer, Alexandros Hadjilaou, Stefan Schmiedel, Marylyn M Addo, Christian Gerloff, Christoph Heesen, Julian Schulze ZurWiesch, Manuel A Friese, Frequent neurocognitive deficits after recovery from mild COVID-19, Brain Communications. 2020; 2(2): fcaa205
Moein, S. T., Hashemian, S. M., Tabarsi, P. &Doty, R. L. Smell dysfunction: a biomarker for COVID-19 Int. Forum AllergyRhinol. 2020 Aug;10(8):944-950.
Reiter ER, Coelho DH, Kons ZA, Costanzo RM. Subjective smell and taste changes during the COVID-19 pandemic: Short term recovery. Am J Otolaryngol. 2020;41(6):102639.
Angela P. Cazzolla, Roberto Lovero, Lorenzo LoMuzio, Nunzio F. Testa, Annalisa Schirinzi, Giuseppe Palmieri, Pietro Pozzessere, Vito Procacci, Mariasevera DiComite, Domenico Ciavarella, Maria Pepe, Caterina De Ruvo, Vito Crincoli, Francesca DiSerio, and Luigi Santacroce. Taste and Smell Disorders in COVID-19 Patients: Role of Interleukin-6. ACS Chem. Neurosci. 2020, 11, 17, 2774–2781